Povežite se sa nama

OKO NAS

RADIO MOJKOVAC PRESTAO DA PRATI OPŠTINSKE SJEDNICE: Stopama lokalne televizije?

Objavljeno prije

na

Dvije sjednice mojkovačke Skupštine, u novom sazivu, slušaoci Radija Mojkovac nijesu mogli direktno da prate. Iz opozicije tvrde da je takvo stanje interes vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), a u radiju kažu da, ukoliko iz Opštne ne odriješe kesu, na njihovu saradnju više neće moći računati.

Minulih godina iz opštinske kase Radio Mojkovac dobijao je svega po 10.000 godišnje. To su, kako objašnjavaju, samo troškovi prenosa sjednice lokalnog parlamenta. Trud medijskih poslenika iz tog grada nije urodio plodom, pa administracija bivšeg predsjednika Opštine Dejana Medojevića nije imala sluha za njihove probleme. Zbog toga nije mogla da opstane ni lokalna televizija, a radio trenutno posluje sa mnogo teškoća.

Tvrde da se pretprošle godine desilo da su, umjesto 10.000, iz opštinske kase dobili samo 8.500 eura. Iznos koje daju za različite dozvole, kažu, je približan onom koji im uplaćuju iz Opštine. Za takvu saradnju ubuduće nijesu zainteresovani.

„Ukoliko ne bude pomaka u odnosu na dosadašnji odnos lokalne uprave, nijesmo zainteresovani ni da sarađujemo kao do sada. Ostaćemo sami i služiti gradu, onako kako se možemo sami snalaziti. Iznos od 10.000 eura nam ništa ne znači. Ako se uporedi sa iznosima koje lokalne uprave u drugim gradovima izdvajaju za lokalne javne emitere, onda je jasno kako nas tretiraju”, kažu.

U Radiju Mojkovac, ipak, nadaju se da će ubuduće obezbijediti bolju podršku lokalne vlasti. Očekuju da će novi predsjednik Opštine Ranko Mišnić imati više razumijevanja. Imaju i najave da će Opština pomoći u dijelu programskog djelovanja radija, ,,prije svega kada je riječ o sadržajima koji su Mojkovčanima potrebni”.

To što su ove godine izostali direktni prenosi sjednice Skupštine opštine (SO), kažu nije revolt ili hir, već tehnička nemogućnost.

„Oprema je još na popravci u Nišu. To je razlog zbog čega nije bilo direktnih prenosa SO. Već za sljedeću sjednicu SO, ukoliko postignemo zadovoljavajući dogovor sa Opštinom, biće obezbijeđen direktan prenos”, poručuju iz Radija Mojkovac.

U junu prošle godine, prekinuta je desetogodišnja praksa, pa su izostali direktni prenosi SO na lokalnom radiju. Nakon toga, prenosi su ponovo obezbijeđeni, sve do ove godine, kada mikrofona tog lokalnog javnog emitera ponovo nije bilo u skupštinskoj sali. Zvanično objašnjenje da je riječ o ,,tehničkim problemima”, iz dijela mojkovačke opozicije nazivaju obmanom. Tvrde da su to igrarije vladajuće Demokratske partije socijalista kojoj ,,nije u interesu da Mojkovčani čuju šta se dešava na sjednicama lokalnog parlamenta”.

,,Jasno je mojkovačkoj javnosti da je odbornički klub DPS-a neznaven, nestručan, i javnost zna kako su dobili mandate i glasove, pa sada žele da ugase radio prenos sjednica SO Mojkovac, za koje su se borili dok su bili opozicija. Sada se DPS zalaže za što manje javnosti i transparentnosti, jer svjesni svojeg kadrovskog potencijala, pribjegavaju gušenju javne riječi. Tu zamisao htjeli su da ostvare još u prošlom skupštinskom sazivu, kada je URA tome stala na put i osujetila takvu namjeru”, kazao je odbornik Građanskog pokreta URA Ivan Ašanin.

Prošle godine on je zaprijetio da neće prisustvovati sjednicama SO ako se ne obezbijedi direktan prenos, a sada je pozvao mojkovačku opoziciju da jedinstveno stanu na put ,,pokušaju gašenja javne riječi” u tom gradu. Kako Ašanin tvrdi, prava je istina da postoji nesloga unutar DPS-a oko formiranja nove vlasti pa se to htjelo prikriti.

,,Predsjednik parlamenta je pokazao inertnost i nije obezbijedio radio prenos Skupštine, iako je na sastanku predsjednika klubova odbornika obećao da će riješiti to pitanje. Mi iz pokreta URA ćemo se prema ovom pitanju odnijeti odgovorno kao i uvijek, a ostalim kolegama iz opozicije poručujemo da nemamo interesa prisustva sjednicama lokalnog parlamenta bez radio prenosa. Pozivamo cjelokupnu opoziciju da o tome zajednički donesemo odluku ukoliko se ovo veoma važno pitanje ne riješi”.

Ašanin je podsjetio i da su se sjednice ranije prenosile i preko TV Mojkovca, i da DPS-u očito nije bio interes da opstane lokalna teleizijska stanica ,,a sada je pred gašenjem i radio”. On tvrdi da je jedan od razloga gašenje signala lokalnog radija dug prema Radio difuznom centru (RDC).

,,Opozicija nije smjela da nasjedne na obećanja predsjednika SO da će se prenositi prošla sjednica koja je bila izborna i da će se sve uraditi da prenos bude obezbijeđen. Predsjednik lokalnog parlamenta nije ni stavio na dnevni red to pitanje, već je samo obavijestio da se nijesu stekli tehnički uslovi za prenos. Građani međutim znaju da je to partijski interes DPS-a, i da nas takav čin sve više udaljava od demokratskih standarda”, tvrdi Ašanin.

Da bi direktni prenosi sjednica lokalnog parlemnta bili korisni, kažu i u Opštinskom odboru Demokratskog fronta (DF). Međutim, za sada nemaju jasan stav oko predloga Ašanina i nadaju se da će ubuduće Radio Mojkovac nastaviti višegodišnju praksu praćenja sjednica.

Predsjednik SO Dragan Mrdak kaže da DPS nema baš nikakav razlog da bježi od prenosa sjednica lokalnog parlamenta.

,,Kako sam obaviješten, riječ je o tehničkim problemima. Oprema tog lokalnog javnog emitera je na popravci. Vjerovatno, vrlo brzo će se to riješiti. Kakav bismo mi imali interes za ukidanje direktnog prenosa? Nadam se da će već sljedeću sjednicu SO sugrađani moći da prate na radiju”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo