Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šarić je u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Pljevaljski narko-bos Darko Šarić, za kojim su srpske vlasti prije tri mjeseca raspisale potjernicu Interpola, i dalje švercuje kokain iz Južne Amerike u Evropu i krije se u Crnoj Gori, tvrdi beogradski Blic. Dnevnik navodi da posjeduje ekskluzivnu informaciju da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno gotovo 100 kilograma kokaina, za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Šarića. Srpska policija i policije nekoliko evropskih zemalja, koje učestvuju u otkrivanju kanala kojima se švercuje droga, pretpostavljaju da je zaplijenjeni kokain dio daleko veće Šarićeve narko-pošiljke.

KURIRI, MORNARI I POLITIČARI: ,,Vjerovatno je iz Južne Amerike krenula mnogo veća pošiljka, ali je usput droga prepakovana i podijeljena, a potom je prošvercovana do različitih luka u Evropi,” kazao je izvor Blica uključen u istragu akcije Balkanski ratnik.

Taj izvor dalje navodi da Šarić, ovog puta, kao i do sada, nije imao direktan kontakt sa kokainom. ,,I ovoga puta, za njega su cio posao obavili uigrani kuriri koji su poslati u Južnu Ameriku sa velikim svotama novca za nabavku droge, i mornari, koji su preuzeli kokain i brodovima ga prošvercovali u Evropu. Zaplijenjena droga je i nađena na jednom brodu na kome je bilo nekoliko mornara sa Balkana, a jedan od njih je uhapšen.”

Blic prenosi i pretpostavku srpske policije da je Šarić i ovu pošiljku kontrolisao iz Crne Gore.

,,Posljednje saznanje koje imamo jeste da se Šarić i dalje krije u Crnoj Gori i da odatle i dalje rukovodi švercom kokaina iz Južne Amerike. Za njega očigledno i dalje važi isti uslov koji su mu odranije postavile crnogorske vlasti, a to je da švercovan kokain nikako ne doprema do njihove teritorije”, kazao je izvor Blica.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić nije u srijedu želio da komentariše navode Blica da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno skoro 100 kg kokaina za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Darka Šarića. Dačić je, boraveći u bečićkom hotelu Splendid, gdje je održana Regionalna konferencija o izbjeglicama, raseljenima i bezviznom režimu, kazao da je istraga o tom slučaju isključivo u rukama tužilaštava Srbije i Crne Gore.

Toj Dačićevoj izjavi prethodio je demanti Specijalnog srpskog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Miljka Radisavljevića da su spisi predmeta Balkanski ratnik dostavljeni Vrhovnom državnom tužilastvu Crne Gore.

OBRAČUN DO KRAJA: Dačić nije želio da komentariše ni izjavu sekretara srpskog ministarstva pravde Slobodana Homena da su pojedine osobe porijeklom iz Crne Gore planirale atentat na predsjednika Srbije Borisa Tadića i druge zvaničnike te zemlje. Upitan da li se osjeća bezbjedno u hotelu Splendid iako zna da u njemu boravi Branislav Mićunović, Ivica Dačić je odgovorio: ,,U javnosti Srbije se govori ko se nalazi u ovom hotelu, ali ja sam došao da pokažem da želim dobru saradnju”.

Ističući da je saradnja policija Srbije i Crne Gore izvanredna, Dačić je ocijenio da nije dobro da se ,,sumnja da se neko krije u Srbiji ili Crnoj Gori, a nalazi se na potjernici druge države”.

Vlasti u Beogradu, suočene sa, kako tvrde, prijetnjama narko kartela Darka Šarića da će se osvetiti i likvidirati visoke funkcionere u Srbiji, zariču se ovih dana da će se obračunati sa mafijom do kraja i po cijenu opstanka sadašnje koalicione vlade premijera Mirka Cvetkovića. Slobodan Homen nije isključio mogućnost da su u kriminalne radnje u vezi sa Šarićima uključeni i pojedinci koji sjede u Vladi Srbije.

Nema te cijene koju nećemo platiti da istragu o ,,slučaju Šarić” dovedemo do kraja, pa makar to dovelo do prijevremenih izbora, izjavio je Homen.

Isto tvrde ministarka Snežana Malović i tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Oni su, zajedno sa Borisom Tadićem, u izvještajima srpske Bezbednosno-informativne agencije i Ministarstva unutrašnjih poslova navedeni kao glavne mete Šarićevog klana.

VLAST ŠTITILA ŠARIĆA: Homen je izjavio da su poslovi sa drogom i moć Šarića evidentni od 2004. do 2009, kad počinje njihov pad i tokom tih pet godina treba tražiti ljude iz vlasti koji su im pomagali kada je riječ o pranju novca.

,,Pri utvrđivanju ko ih je štitio postoje tri pravca istrage – državni funkcioneri, političke stranke i operativci MUP-a i drugih institucija koje su davale zaštitu Šarićima. Vidjećemo gdje će se završiti, ali putevi sigurno vode i do politike”, rekao je Homen.

Homen nije krio da misli na dvije vlade koje je predvodio Vojislav Koštunica, predsjednik sada opozicione Demokratske stranke Srbije. Po Homenu, za pranje novca i korupciju, za ulaganje novca, inkriminisana osoba je morala da ima kontakte, da dobije saglasnost, da uđe u niz formalnih procedura… Samim tim, siguran sam i da ćemo doći do državnih institucija”, kazao je on.

Homen je dalje ocijenio da vlasti u Srbiji, prije formiranja sadašnje vlade, u ljeto 2008, nisu bile spremne da krenu u obračun sa organizovanim kriminalom. Po Homenu u to vrijeme ime Darka Šarića, ,,nije smjelo da se izgovori u javnosti. Ljudi su šaputali njegovo ime na ulicama”. Iz toga bi, po Homenu, mogao da bude izveden zaključak da su iza Darka Šarića ,,stajale veoma bitne figure u vlasti”.

Homen misli da se situacija u pogledu istrage protiv klana Darka Šarića promijenila u odnosu na dvije Koštuničine vlade. ,,Nemamo iste tužioce i policajce, niti čelne ljude BIA. Znate da je cijelu akciju vodila BIA, i to poslije dolaska novog direktora. Uzroke problema treba tražiti u periodu prije imenovanja novih ljudi”.

U Crnoj Gori ni protiv koga zbog Šarićevih narko poslova nije pokrenut postupak. Monitor je u više navrata pisao o Šarićevim vezama u Crnoj Gori i poslovima koje njemu bliski ljudi kontrolišu. Pored ostalog, pisali smo o Šariću kao omiljenom klijentu Hipo Alpe Adrija banke u Podgorici. U Crnoj Gori je i dalje ista vlast, isti šefovi tužilaštva, sudstva, tajne i javne policije. Na meti su oni koji ukazuju na organizovani kriminal. Njih vlast, uz pomoć njoj bliskih medija, proglašava za izdajnike.

 

Direktor DEA u Beogradu

 

Razotkrivanje narko-klana Darka Šarića bio je razlog da direktor američke Agencije za borbu protiv droge (DEA) za region Evrope i Afrike Rasel F. Benson u utorak posjeti srpsku BIA u Beogradu. Benson se zahvalio direktoru BIA Saši Vukadinoviću na početnim informacijama, praćenju klana i pomoći u realizaciju zapljene 2,1 tone kokaina sredinom oktobra 2009. u Urugvaju. Na sastanku, kojem je prisustvovao i Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, Benson je istakao ulogu BIA kao pokretača akcije i pouzdanog partnera u realizaciji zapljene droge.

Istraga o funkcionisanju klana trajala je do sredine oktobra, kada je otkrivena narko-pošiljka od 2,1 tone kokaina. BIA se tada obratila DEA kako bi bio zaplijenjen kokain koji je za Šarića kupljen u Južnoj Americi.

 

Mićunović – ključna spona

Darko Šarić sarađivao je i sa odbjeglim Zvezdanom Terzićem, nekadašnjim predsjednikom Fudbalskog saveza Srbije, za kojim su srpske vlasti raspisale potjernicu zbog nezakonitih transfera četvorice fudbalera, otkriveno je u istrazi protiv pljevaljskog narko-bosa. Terzić, kako otkriva izvor Blica iz MUP-a Srbije, nije jedini fudbalski funkcioner povezan sa Šarićem, a ključna spona između njih je Brano Mićunović.

Srpska policija otkrila je kontakte Šarića i Terzića, čak i njihove sastanke u jednom od najelitnijih hotela na Crnogorskom primorju, kazao je za Blic taj izvor.

Terzić je, u vrijeme kada je srpska policija počela istragu o fudbalskoj mafiji javno priznao da Mićunovića poznaje 25 godina i da je sa njim prijatelj.

Izvor Blica kazao je da srpska policija ima informacije da se i Šarić i Terzić od potjernice Interpola, koja je za njima raspisana u Beogradu, kriju u Crnoj Gori. Za Terzićem je potjernica raspisana u januaru 2008, nekoliko dana pošto je pobjegao iz Srbije, zbog krivične prijave za sumnjivu prodaju četiri fudbalera.

 

Mediji u Crnoj Gori su u nekoliko navrata objavili da je Terzić viđan u hotelu Splendid u Bečićima. U februaru 2009. budvanska policija je tvrdila da je uhapsila Terzića dok je pratio utakmicu Mogren-OFK Beograd. Vrh crnogorske policije dva sata kasnije demantovao je da je uhapšeni Terzić, navodeći da su policajci priveli osobu koja „liči na Terzića” i da je uhapšeni pušten na slobodu. Monitorovi izvori tvrde da je Terzić i prije tog slučaja, redovno viđan na tom stadionu kako prati utakmice.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo