Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šarić je u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Pljevaljski narko-bos Darko Šarić, za kojim su srpske vlasti prije tri mjeseca raspisale potjernicu Interpola, i dalje švercuje kokain iz Južne Amerike u Evropu i krije se u Crnoj Gori, tvrdi beogradski Blic. Dnevnik navodi da posjeduje ekskluzivnu informaciju da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno gotovo 100 kilograma kokaina, za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Šarića. Srpska policija i policije nekoliko evropskih zemalja, koje učestvuju u otkrivanju kanala kojima se švercuje droga, pretpostavljaju da je zaplijenjeni kokain dio daleko veće Šarićeve narko-pošiljke.

KURIRI, MORNARI I POLITIČARI: ,,Vjerovatno je iz Južne Amerike krenula mnogo veća pošiljka, ali je usput droga prepakovana i podijeljena, a potom je prošvercovana do različitih luka u Evropi,” kazao je izvor Blica uključen u istragu akcije Balkanski ratnik.

Taj izvor dalje navodi da Šarić, ovog puta, kao i do sada, nije imao direktan kontakt sa kokainom. ,,I ovoga puta, za njega su cio posao obavili uigrani kuriri koji su poslati u Južnu Ameriku sa velikim svotama novca za nabavku droge, i mornari, koji su preuzeli kokain i brodovima ga prošvercovali u Evropu. Zaplijenjena droga je i nađena na jednom brodu na kome je bilo nekoliko mornara sa Balkana, a jedan od njih je uhapšen.”

Blic prenosi i pretpostavku srpske policije da je Šarić i ovu pošiljku kontrolisao iz Crne Gore.

,,Posljednje saznanje koje imamo jeste da se Šarić i dalje krije u Crnoj Gori i da odatle i dalje rukovodi švercom kokaina iz Južne Amerike. Za njega očigledno i dalje važi isti uslov koji su mu odranije postavile crnogorske vlasti, a to je da švercovan kokain nikako ne doprema do njihove teritorije”, kazao je izvor Blica.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić nije u srijedu želio da komentariše navode Blica da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno skoro 100 kg kokaina za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Darka Šarića. Dačić je, boraveći u bečićkom hotelu Splendid, gdje je održana Regionalna konferencija o izbjeglicama, raseljenima i bezviznom režimu, kazao da je istraga o tom slučaju isključivo u rukama tužilaštava Srbije i Crne Gore.

Toj Dačićevoj izjavi prethodio je demanti Specijalnog srpskog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Miljka Radisavljevića da su spisi predmeta Balkanski ratnik dostavljeni Vrhovnom državnom tužilastvu Crne Gore.

OBRAČUN DO KRAJA: Dačić nije želio da komentariše ni izjavu sekretara srpskog ministarstva pravde Slobodana Homena da su pojedine osobe porijeklom iz Crne Gore planirale atentat na predsjednika Srbije Borisa Tadića i druge zvaničnike te zemlje. Upitan da li se osjeća bezbjedno u hotelu Splendid iako zna da u njemu boravi Branislav Mićunović, Ivica Dačić je odgovorio: ,,U javnosti Srbije se govori ko se nalazi u ovom hotelu, ali ja sam došao da pokažem da želim dobru saradnju”.

Ističući da je saradnja policija Srbije i Crne Gore izvanredna, Dačić je ocijenio da nije dobro da se ,,sumnja da se neko krije u Srbiji ili Crnoj Gori, a nalazi se na potjernici druge države”.

Vlasti u Beogradu, suočene sa, kako tvrde, prijetnjama narko kartela Darka Šarića da će se osvetiti i likvidirati visoke funkcionere u Srbiji, zariču se ovih dana da će se obračunati sa mafijom do kraja i po cijenu opstanka sadašnje koalicione vlade premijera Mirka Cvetkovića. Slobodan Homen nije isključio mogućnost da su u kriminalne radnje u vezi sa Šarićima uključeni i pojedinci koji sjede u Vladi Srbije.

Nema te cijene koju nećemo platiti da istragu o ,,slučaju Šarić” dovedemo do kraja, pa makar to dovelo do prijevremenih izbora, izjavio je Homen.

Isto tvrde ministarka Snežana Malović i tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Oni su, zajedno sa Borisom Tadićem, u izvještajima srpske Bezbednosno-informativne agencije i Ministarstva unutrašnjih poslova navedeni kao glavne mete Šarićevog klana.

VLAST ŠTITILA ŠARIĆA: Homen je izjavio da su poslovi sa drogom i moć Šarića evidentni od 2004. do 2009, kad počinje njihov pad i tokom tih pet godina treba tražiti ljude iz vlasti koji su im pomagali kada je riječ o pranju novca.

,,Pri utvrđivanju ko ih je štitio postoje tri pravca istrage – državni funkcioneri, političke stranke i operativci MUP-a i drugih institucija koje su davale zaštitu Šarićima. Vidjećemo gdje će se završiti, ali putevi sigurno vode i do politike”, rekao je Homen.

Homen nije krio da misli na dvije vlade koje je predvodio Vojislav Koštunica, predsjednik sada opozicione Demokratske stranke Srbije. Po Homenu, za pranje novca i korupciju, za ulaganje novca, inkriminisana osoba je morala da ima kontakte, da dobije saglasnost, da uđe u niz formalnih procedura… Samim tim, siguran sam i da ćemo doći do državnih institucija”, kazao je on.

Homen je dalje ocijenio da vlasti u Srbiji, prije formiranja sadašnje vlade, u ljeto 2008, nisu bile spremne da krenu u obračun sa organizovanim kriminalom. Po Homenu u to vrijeme ime Darka Šarića, ,,nije smjelo da se izgovori u javnosti. Ljudi su šaputali njegovo ime na ulicama”. Iz toga bi, po Homenu, mogao da bude izveden zaključak da su iza Darka Šarića ,,stajale veoma bitne figure u vlasti”.

Homen misli da se situacija u pogledu istrage protiv klana Darka Šarića promijenila u odnosu na dvije Koštuničine vlade. ,,Nemamo iste tužioce i policajce, niti čelne ljude BIA. Znate da je cijelu akciju vodila BIA, i to poslije dolaska novog direktora. Uzroke problema treba tražiti u periodu prije imenovanja novih ljudi”.

U Crnoj Gori ni protiv koga zbog Šarićevih narko poslova nije pokrenut postupak. Monitor je u više navrata pisao o Šarićevim vezama u Crnoj Gori i poslovima koje njemu bliski ljudi kontrolišu. Pored ostalog, pisali smo o Šariću kao omiljenom klijentu Hipo Alpe Adrija banke u Podgorici. U Crnoj Gori je i dalje ista vlast, isti šefovi tužilaštva, sudstva, tajne i javne policije. Na meti su oni koji ukazuju na organizovani kriminal. Njih vlast, uz pomoć njoj bliskih medija, proglašava za izdajnike.

 

Direktor DEA u Beogradu

 

Razotkrivanje narko-klana Darka Šarića bio je razlog da direktor američke Agencije za borbu protiv droge (DEA) za region Evrope i Afrike Rasel F. Benson u utorak posjeti srpsku BIA u Beogradu. Benson se zahvalio direktoru BIA Saši Vukadinoviću na početnim informacijama, praćenju klana i pomoći u realizaciju zapljene 2,1 tone kokaina sredinom oktobra 2009. u Urugvaju. Na sastanku, kojem je prisustvovao i Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, Benson je istakao ulogu BIA kao pokretača akcije i pouzdanog partnera u realizaciji zapljene droge.

Istraga o funkcionisanju klana trajala je do sredine oktobra, kada je otkrivena narko-pošiljka od 2,1 tone kokaina. BIA se tada obratila DEA kako bi bio zaplijenjen kokain koji je za Šarića kupljen u Južnoj Americi.

 

Mićunović – ključna spona

Darko Šarić sarađivao je i sa odbjeglim Zvezdanom Terzićem, nekadašnjim predsjednikom Fudbalskog saveza Srbije, za kojim su srpske vlasti raspisale potjernicu zbog nezakonitih transfera četvorice fudbalera, otkriveno je u istrazi protiv pljevaljskog narko-bosa. Terzić, kako otkriva izvor Blica iz MUP-a Srbije, nije jedini fudbalski funkcioner povezan sa Šarićem, a ključna spona između njih je Brano Mićunović.

Srpska policija otkrila je kontakte Šarića i Terzića, čak i njihove sastanke u jednom od najelitnijih hotela na Crnogorskom primorju, kazao je za Blic taj izvor.

Terzić je, u vrijeme kada je srpska policija počela istragu o fudbalskoj mafiji javno priznao da Mićunovića poznaje 25 godina i da je sa njim prijatelj.

Izvor Blica kazao je da srpska policija ima informacije da se i Šarić i Terzić od potjernice Interpola, koja je za njima raspisana u Beogradu, kriju u Crnoj Gori. Za Terzićem je potjernica raspisana u januaru 2008, nekoliko dana pošto je pobjegao iz Srbije, zbog krivične prijave za sumnjivu prodaju četiri fudbalera.

 

Mediji u Crnoj Gori su u nekoliko navrata objavili da je Terzić viđan u hotelu Splendid u Bečićima. U februaru 2009. budvanska policija je tvrdila da je uhapsila Terzića dok je pratio utakmicu Mogren-OFK Beograd. Vrh crnogorske policije dva sata kasnije demantovao je da je uhapšeni Terzić, navodeći da su policajci priveli osobu koja „liči na Terzića” i da je uhapšeni pušten na slobodu. Monitorovi izvori tvrde da je Terzić i prije tog slučaja, redovno viđan na tom stadionu kako prati utakmice.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo