Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šarić je u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Pljevaljski narko-bos Darko Šarić, za kojim su srpske vlasti prije tri mjeseca raspisale potjernicu Interpola, i dalje švercuje kokain iz Južne Amerike u Evropu i krije se u Crnoj Gori, tvrdi beogradski Blic. Dnevnik navodi da posjeduje ekskluzivnu informaciju da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno gotovo 100 kilograma kokaina, za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Šarića. Srpska policija i policije nekoliko evropskih zemalja, koje učestvuju u otkrivanju kanala kojima se švercuje droga, pretpostavljaju da je zaplijenjeni kokain dio daleko veće Šarićeve narko-pošiljke.

KURIRI, MORNARI I POLITIČARI: ,,Vjerovatno je iz Južne Amerike krenula mnogo veća pošiljka, ali je usput droga prepakovana i podijeljena, a potom je prošvercovana do različitih luka u Evropi,” kazao je izvor Blica uključen u istragu akcije Balkanski ratnik.

Taj izvor dalje navodi da Šarić, ovog puta, kao i do sada, nije imao direktan kontakt sa kokainom. ,,I ovoga puta, za njega su cio posao obavili uigrani kuriri koji su poslati u Južnu Ameriku sa velikim svotama novca za nabavku droge, i mornari, koji su preuzeli kokain i brodovima ga prošvercovali u Evropu. Zaplijenjena droga je i nađena na jednom brodu na kome je bilo nekoliko mornara sa Balkana, a jedan od njih je uhapšen.”

Blic prenosi i pretpostavku srpske policije da je Šarić i ovu pošiljku kontrolisao iz Crne Gore.

,,Posljednje saznanje koje imamo jeste da se Šarić i dalje krije u Crnoj Gori i da odatle i dalje rukovodi švercom kokaina iz Južne Amerike. Za njega očigledno i dalje važi isti uslov koji su mu odranije postavile crnogorske vlasti, a to je da švercovan kokain nikako ne doprema do njihove teritorije”, kazao je izvor Blica.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić nije u srijedu želio da komentariše navode Blica da je krajem marta u jednoj zapadnoevropskoj luci zaplijenjeno skoro 100 kg kokaina za koji se sumnja da je u Evropu prošvercovan za Darka Šarića. Dačić je, boraveći u bečićkom hotelu Splendid, gdje je održana Regionalna konferencija o izbjeglicama, raseljenima i bezviznom režimu, kazao da je istraga o tom slučaju isključivo u rukama tužilaštava Srbije i Crne Gore.

Toj Dačićevoj izjavi prethodio je demanti Specijalnog srpskog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Miljka Radisavljevića da su spisi predmeta Balkanski ratnik dostavljeni Vrhovnom državnom tužilastvu Crne Gore.

OBRAČUN DO KRAJA: Dačić nije želio da komentariše ni izjavu sekretara srpskog ministarstva pravde Slobodana Homena da su pojedine osobe porijeklom iz Crne Gore planirale atentat na predsjednika Srbije Borisa Tadića i druge zvaničnike te zemlje. Upitan da li se osjeća bezbjedno u hotelu Splendid iako zna da u njemu boravi Branislav Mićunović, Ivica Dačić je odgovorio: ,,U javnosti Srbije se govori ko se nalazi u ovom hotelu, ali ja sam došao da pokažem da želim dobru saradnju”.

Ističući da je saradnja policija Srbije i Crne Gore izvanredna, Dačić je ocijenio da nije dobro da se ,,sumnja da se neko krije u Srbiji ili Crnoj Gori, a nalazi se na potjernici druge države”.

Vlasti u Beogradu, suočene sa, kako tvrde, prijetnjama narko kartela Darka Šarića da će se osvetiti i likvidirati visoke funkcionere u Srbiji, zariču se ovih dana da će se obračunati sa mafijom do kraja i po cijenu opstanka sadašnje koalicione vlade premijera Mirka Cvetkovića. Slobodan Homen nije isključio mogućnost da su u kriminalne radnje u vezi sa Šarićima uključeni i pojedinci koji sjede u Vladi Srbije.

Nema te cijene koju nećemo platiti da istragu o ,,slučaju Šarić” dovedemo do kraja, pa makar to dovelo do prijevremenih izbora, izjavio je Homen.

Isto tvrde ministarka Snežana Malović i tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Oni su, zajedno sa Borisom Tadićem, u izvještajima srpske Bezbednosno-informativne agencije i Ministarstva unutrašnjih poslova navedeni kao glavne mete Šarićevog klana.

VLAST ŠTITILA ŠARIĆA: Homen je izjavio da su poslovi sa drogom i moć Šarića evidentni od 2004. do 2009, kad počinje njihov pad i tokom tih pet godina treba tražiti ljude iz vlasti koji su im pomagali kada je riječ o pranju novca.

,,Pri utvrđivanju ko ih je štitio postoje tri pravca istrage – državni funkcioneri, političke stranke i operativci MUP-a i drugih institucija koje su davale zaštitu Šarićima. Vidjećemo gdje će se završiti, ali putevi sigurno vode i do politike”, rekao je Homen.

Homen nije krio da misli na dvije vlade koje je predvodio Vojislav Koštunica, predsjednik sada opozicione Demokratske stranke Srbije. Po Homenu, za pranje novca i korupciju, za ulaganje novca, inkriminisana osoba je morala da ima kontakte, da dobije saglasnost, da uđe u niz formalnih procedura… Samim tim, siguran sam i da ćemo doći do državnih institucija”, kazao je on.

Homen je dalje ocijenio da vlasti u Srbiji, prije formiranja sadašnje vlade, u ljeto 2008, nisu bile spremne da krenu u obračun sa organizovanim kriminalom. Po Homenu u to vrijeme ime Darka Šarića, ,,nije smjelo da se izgovori u javnosti. Ljudi su šaputali njegovo ime na ulicama”. Iz toga bi, po Homenu, mogao da bude izveden zaključak da su iza Darka Šarića ,,stajale veoma bitne figure u vlasti”.

Homen misli da se situacija u pogledu istrage protiv klana Darka Šarića promijenila u odnosu na dvije Koštuničine vlade. ,,Nemamo iste tužioce i policajce, niti čelne ljude BIA. Znate da je cijelu akciju vodila BIA, i to poslije dolaska novog direktora. Uzroke problema treba tražiti u periodu prije imenovanja novih ljudi”.

U Crnoj Gori ni protiv koga zbog Šarićevih narko poslova nije pokrenut postupak. Monitor je u više navrata pisao o Šarićevim vezama u Crnoj Gori i poslovima koje njemu bliski ljudi kontrolišu. Pored ostalog, pisali smo o Šariću kao omiljenom klijentu Hipo Alpe Adrija banke u Podgorici. U Crnoj Gori je i dalje ista vlast, isti šefovi tužilaštva, sudstva, tajne i javne policije. Na meti su oni koji ukazuju na organizovani kriminal. Njih vlast, uz pomoć njoj bliskih medija, proglašava za izdajnike.

 

Direktor DEA u Beogradu

 

Razotkrivanje narko-klana Darka Šarića bio je razlog da direktor američke Agencije za borbu protiv droge (DEA) za region Evrope i Afrike Rasel F. Benson u utorak posjeti srpsku BIA u Beogradu. Benson se zahvalio direktoru BIA Saši Vukadinoviću na početnim informacijama, praćenju klana i pomoći u realizaciju zapljene 2,1 tone kokaina sredinom oktobra 2009. u Urugvaju. Na sastanku, kojem je prisustvovao i Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, Benson je istakao ulogu BIA kao pokretača akcije i pouzdanog partnera u realizaciji zapljene droge.

Istraga o funkcionisanju klana trajala je do sredine oktobra, kada je otkrivena narko-pošiljka od 2,1 tone kokaina. BIA se tada obratila DEA kako bi bio zaplijenjen kokain koji je za Šarića kupljen u Južnoj Americi.

 

Mićunović – ključna spona

Darko Šarić sarađivao je i sa odbjeglim Zvezdanom Terzićem, nekadašnjim predsjednikom Fudbalskog saveza Srbije, za kojim su srpske vlasti raspisale potjernicu zbog nezakonitih transfera četvorice fudbalera, otkriveno je u istrazi protiv pljevaljskog narko-bosa. Terzić, kako otkriva izvor Blica iz MUP-a Srbije, nije jedini fudbalski funkcioner povezan sa Šarićem, a ključna spona između njih je Brano Mićunović.

Srpska policija otkrila je kontakte Šarića i Terzića, čak i njihove sastanke u jednom od najelitnijih hotela na Crnogorskom primorju, kazao je za Blic taj izvor.

Terzić je, u vrijeme kada je srpska policija počela istragu o fudbalskoj mafiji javno priznao da Mićunovića poznaje 25 godina i da je sa njim prijatelj.

Izvor Blica kazao je da srpska policija ima informacije da se i Šarić i Terzić od potjernice Interpola, koja je za njima raspisana u Beogradu, kriju u Crnoj Gori. Za Terzićem je potjernica raspisana u januaru 2008, nekoliko dana pošto je pobjegao iz Srbije, zbog krivične prijave za sumnjivu prodaju četiri fudbalera.

 

Mediji u Crnoj Gori su u nekoliko navrata objavili da je Terzić viđan u hotelu Splendid u Bečićima. U februaru 2009. budvanska policija je tvrdila da je uhapsila Terzića dok je pratio utakmicu Mogren-OFK Beograd. Vrh crnogorske policije dva sata kasnije demantovao je da je uhapšeni Terzić, navodeći da su policajci priveli osobu koja „liči na Terzića” i da je uhapšeni pušten na slobodu. Monitorovi izvori tvrde da je Terzić i prije tog slučaja, redovno viđan na tom stadionu kako prati utakmice.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo