Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kablovi, hidropotencijal i mračna prošlost

Objavljeno prije

na

U Bariju je ove sedmice opet odgođeno ročište, na kome je trebalo da se donese odluka o otvaranju sudskog procesa ili odbacivanju tužbe za mafijaško udruživanje zbog međunarodnog šverca cigareta u Italiju preko Crne Gore. Za šverc cigareta baresko tužilaštvo tereti, pored Italijana, više crnogorskih i srpskih državljana. Iz Crne Gore na listi su Miroslav Ivanišević, Branislav Mićunović, Dušanka Jeknić-Pešić, Branko Vujošević i Veselin Barović. Među osumnjičenima su i Stanko Subotić-Cane i Andrija Drašković iz Srbije. Na vrhu piramide bio je premijer Milo Đukanović, ali je njegov slučaj arhiviran zbog diplomatskog imuniteta. Novo ročište na kome bi trebalo da se odluči o tužbi tužioca Đuzepe Šelzija i njegovog tima, zakazano je za 12. maj.

Moglo bi se desiti da sa ove liste otpadne i bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, koji je inače aktuelni predsjednik Senata Državne revizorske institucije. Advokat je protestovao na sudu u Bariju zbog „generalizacije u opisu tužbe” protiv Ivaniševića i tražio da se on isključi zbog „ onemogućavanja efikasne odbrane”, pošto nijesu specifikovana krivična djela za koja se tereti. U tužbi je, prema advokatu odbrane, jedino precizno djelo za koje se Ivanišević može teretiti, falsifikat počinjen po optužnici 2001. godine. To se djelo, naveo je advokat, desilo u Crnoj Gori, pa ga mogu procesuirati samo tamošnji sudovi.

Dnevnik Vijesti objavio je pozivajući se na pouzdane izvore da će italijansko pravosuđe Ivaniševića najvjerovatnije isključiti sa liste optuženih i da će dokazi protiv njega biti proslijeđeni Crnoj Gori, kako bi se njegov slučaj mogao procesuirati pred crnogorskim sudovima.

Obrana je tokom saslušanja u Bariju tražila da se i ostali osumnjičeni crnogorski građani tretiraju posebno, u odnosu na druge optužene, pa je na zahtjev tužica Đuzepe Šelzija, ročište odgođeno.

Ročište nije izazvalo posebnu pažnju italijanskih medija. Ansa je podsjetila na slučaj međunarodnog šverca koji već dugo godina istražuje tužilac Šelzi. Ta agencija je pojasnila da se crnogorski građani između ostalog terete za „transfer novca dobijenog iz mafijaških organizacija,” a da je taj novac „Stanko-Cane Subotić prenio iz Švajcarske u Crnu Goru, a zatim na Kipar privatnim avionom”.

La Gazzeta del mezziogiorno iz Barija, 19. aprila objavljuje tekst Krijumčarenje, u Bariju, preliminarno saslušanje crnogorskih moćnika u kome piše da je pred sudijom Rosa Calia di Pinto, odgođeno preliminarno ročište za 14 optuženih u istrazi o kriminalnoj grupi koja se bavila internacionalnim švercom cigareta od 1994. do 2002. na prostoru Crne Gore. Navodi se da su neki od optuženih bliski saradnici crnogorskog premijera.

Mikele Altamura, na sajtu italia.etleboro.com piše da ovakve istrage ne vode daleko jer u Italiji nije sačinjena strategija borbe protiv kriminala. On se ne zaustavlja samo na problemu šverca cigareta, već potencira pitanje krijumčarenja narkotika preko balkanskih zemalja. Alamura ističe da italijanski istražitelji nemaju ideju niti znaju šta zapravo za ovaj dio svijeta predstavlja krijumčarenje droge. Navodi riječi italijanskog javnog tužioca Pietra Grasa da je ,,Balkan magacin za drogu” i da droga iz balkanskih zemalja može biti transportovana za 24 sata u bilo koji dio Evrope.

Da je Balkan logistički centar za krijumčarenje narkotika, više puta je naveo i italijanski Oservatorio, govoreći o transnacionalnoj mafiji ili o, kako navode, Svetoj balkanskoj alijansi, formiranoj od moćnih lokalnih grupa različite nacionalnosti koje transportuju drogu po Evropi.

Italijanski mediji, kao i politika, u posljednje vrijeme mnogo su naklonjeniji službenoj Crnoj Gori nego ranije. Već dvije godine, odnosi Crne Gore i Italije, kako ističe Mateo Takoni, saradnik revije Limes, liče na ,,luna di miele”- medeni mjesec.

Dok je odnose dvije države u prošlosti karakterisalo mnoštvom sumnji za kriminalnu saradnju dvije obale, relacije su odnedavno dramatično promijenjene, prije svega radi ekonomskih interesa koje Italija pokazuje prema Crnoj Gori. Ti interesi su definisani zainteresovanošću Italije za energetske potencijale Crne Gore.

Bez sumnje, premijer Berluskoni demonstrira prijateljstvo sa vrhom Crne Gore. Nakon 2008. godine može se govoriti o novoj eri odnosa dvije obale Južnog Jadrana. Od nezvaničnih izvora se saznaje da je Dejan Savićević, nekadašnji fudbaler, omogućio prve kontakte zvaničnika dvije zemlje.

Dok su rat i poslijeratni period bili omiljena tema italijanske štampe, odnedavno Balkan i Crna Gora samo sporadično nalaze prostor u medijima. ,,Nijesu više u žiži interesovanja sumnjive relacije vlasti Crne Gore i kriminalnih grupa sa italijanskog juga, Sacra corone”, kaže za Monitor Mateo Takoni. Balkan je sada interesantan sa aspekta ekonomskih ulaganja, i zato je poželjnije ne pisati o nelegalnim poslovima i eventualnim vezama crnogorske vlasti i kriminalnih grupa.

,,Ukoliko se italijanski mediji ne bave Balkanom ozbiljno, gube se osnovne informacije kao i glavna nit zbivanja na tom prostoru”, naglašava Takoni, koji je prije izvjesnog vremena boravio u Crnoj Gori i koji pored revije Limes, sarađuje i sa časopisom Narcomafija. On upozorava: ,,Kako je moguće da se italijanska štampa samo površno bavi ruskim kapitalom i investicijama u Crnoj Gori? Ko iza svega stoji? O kom tipu italijanskog ulaganja se radi na prostoru Crne Gore? Kako je moguć informativni mrak o zemlji koja je naš prvi susjed?” Crna Gora hronično pati od nedostataka zakonitosti, slobode štampe i nezavisnosti sudstva, navodi ovaj nezavisni novinar. Po Takoniju, pitanje priključenja Evropi zemlje čija vlast je predmet procesa italijaskog sudstva zbog ilegalnih radnji i korupcije, može biti otežano.

Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini, kako je izvijestila rimska Republika prije par dana je nakon susreta sa francuskim kolegom Bernardom Kušnerom istakao da ,,očekuje da 2010-ta bude odlučujuća za razvoj istočnog Balkana”. Političari Francuske i Italije su istakli da pored svih teškoća koje prati proces integracija Evropa ima istu potrebu za Balkanom, kao Balkan za Evropom. Konačno su svi svjesni činjenice da bez slobodnog protoka ljudi sa ovog prostora unutar zemalja Šengena ne mogu napredovati integracije. Problem je što je kretanje droge i drugih švercovanih roba sa Balkana bio često jednostavniji od slobodnog protoka kroz Šengen zonu običnih ljudi iz ovog dijela svijeta.

Možda Andreo Falesia, ekspert energetskog giganta Enel-a, koga je intervjuisao Radio Radicale, najbolje otkriva šta je suštinski dovelo do preokreta u odnosima Crne Gore i Italije. I zašto se loše vijesti stavljaju pod tepih. Falesia je govorio o projektu podvodnog električnog kabla, koji bi trebalo da spoji elektro mreže Italije sa Balkanom i to preko Crne Gore. Falesia je zadužen za političko-strategijsku analizu i planiranje Enela, magnata za električnu energiju. Radi se kako je naglasio Falesija o postavljanju cijevi dugih 400 km od italijanske do crnogorske obale preko kojih bi se obezbijedilo Italiji novih hiljadu megavata električne energije. To bi, smatra on, i Crnu Goru približilo Italiji i Evropi.

Stručnjak Enela govorio je i o ogromnom hidropotencijalu Crne Gore, koji je neiskorišćen. Mora se, smatra Falesia, valorizovati značaj tog prirodnog resursa. Na pitanje kako se odlučiti na ulaganje u Crnu Goru, obzirom na rad italijanskog tužilaštva u Bariju, istrazi protiv čelnih ljudi Crne Gore i ljudi bliskih vlasti, ekspert Enel-a ističe da Crna Gora namjerava da uđe u EU po svaku cijenu. ,,Realizovala je određene reforme, 80 odsto vlasništva je privatizovano, prostor privlači ulagače i atraktivan je za strani kapital”.

Crnogorska opozicija upozorava ovih dana da je žurba oko izgradnji više hidroelektrana na Morači, motivisana više italijanskim interesima i dogovorima dvojice premijera, nego brigom za dobro Crne Gore i rješavanje problema energetskog deficita.

Jedan drugi italijanski ekspert, ekspert za mafiju, Roberto Saviano, poznat po knjizi Gomora najavio je novu knjigu o mafiji sa Istoka. Na pitanje koju ulogu pisac ima u borbi protiv korupcije u eri globalizovanog kriminala kaže: ,,Pronošenje riječi donosi strah onima koji misle da su moćni.”

Ilegalni poslovi iz devedesetih ne bi smjeli ostati skriveni zbog električnog kabla i hidropotencijala Crne Gore, na koji su Italijani bacili oko. Proces u Bariju nastavlja se u maju. Ako se na njemu rastumače neke mrlje iz crnogorsko-italijanske prošlosti, biće to najveći dobitak za obje zemlje. Doprinos obuzdavanju mračnih klanova koji, po svemu sudeći, još švercuju opasne robe između dvije obale.

 

Vesna ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo