Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kablovi, hidropotencijal i mračna prošlost

Objavljeno prije

na

milosilvio

U Bariju je ove sedmice opet odgođeno ročište, na kome je trebalo da se donese odluka o otvaranju sudskog procesa ili odbacivanju tužbe za mafijaško udruživanje zbog međunarodnog šverca cigareta u Italiju preko Crne Gore. Za šverc cigareta baresko tužilaštvo tereti, pored Italijana, više crnogorskih i srpskih državljana. Iz Crne Gore na listi su Miroslav Ivanišević, Branislav Mićunović, Dušanka Jeknić-Pešić, Branko Vujošević i Veselin Barović. Među osumnjičenima su i Stanko Subotić-Cane i Andrija Drašković iz Srbije. Na vrhu piramide bio je premijer Milo Đukanović, ali je njegov slučaj arhiviran zbog diplomatskog imuniteta. Novo ročište na kome bi trebalo da se odluči o tužbi tužioca Đuzepe Šelzija i njegovog tima, zakazano je za 12. maj.

Moglo bi se desiti da sa ove liste otpadne i bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, koji je inače aktuelni predsjednik Senata Državne revizorske institucije. Advokat je protestovao na sudu u Bariju zbog „generalizacije u opisu tužbe” protiv Ivaniševića i tražio da se on isključi zbog „ onemogućavanja efikasne odbrane”, pošto nijesu specifikovana krivična djela za koja se tereti. U tužbi je, prema advokatu odbrane, jedino precizno djelo za koje se Ivanišević može teretiti, falsifikat počinjen po optužnici 2001. godine. To se djelo, naveo je advokat, desilo u Crnoj Gori, pa ga mogu procesuirati samo tamošnji sudovi.

Dnevnik Vijesti objavio je pozivajući se na pouzdane izvore da će italijansko pravosuđe Ivaniševića najvjerovatnije isključiti sa liste optuženih i da će dokazi protiv njega biti proslijeđeni Crnoj Gori, kako bi se njegov slučaj mogao procesuirati pred crnogorskim sudovima.

Obrana je tokom saslušanja u Bariju tražila da se i ostali osumnjičeni crnogorski građani tretiraju posebno, u odnosu na druge optužene, pa je na zahtjev tužica Đuzepe Šelzija, ročište odgođeno.

Ročište nije izazvalo posebnu pažnju italijanskih medija. Ansa je podsjetila na slučaj međunarodnog šverca koji već dugo godina istražuje tužilac Šelzi. Ta agencija je pojasnila da se crnogorski građani između ostalog terete za „transfer novca dobijenog iz mafijaških organizacija,” a da je taj novac „Stanko-Cane Subotić prenio iz Švajcarske u Crnu Goru, a zatim na Kipar privatnim avionom”.

La Gazzeta del mezziogiorno iz Barija, 19. aprila objavljuje tekst Krijumčarenje, u Bariju, preliminarno saslušanje crnogorskih moćnika u kome piše da je pred sudijom Rosa Calia di Pinto, odgođeno preliminarno ročište za 14 optuženih u istrazi o kriminalnoj grupi koja se bavila internacionalnim švercom cigareta od 1994. do 2002. na prostoru Crne Gore. Navodi se da su neki od optuženih bliski saradnici crnogorskog premijera.

Mikele Altamura, na sajtu italia.etleboro.com piše da ovakve istrage ne vode daleko jer u Italiji nije sačinjena strategija borbe protiv kriminala. On se ne zaustavlja samo na problemu šverca cigareta, već potencira pitanje krijumčarenja narkotika preko balkanskih zemalja. Alamura ističe da italijanski istražitelji nemaju ideju niti znaju šta zapravo za ovaj dio svijeta predstavlja krijumčarenje droge. Navodi riječi italijanskog javnog tužioca Pietra Grasa da je ,,Balkan magacin za drogu” i da droga iz balkanskih zemalja može biti transportovana za 24 sata u bilo koji dio Evrope.

Da je Balkan logistički centar za krijumčarenje narkotika, više puta je naveo i italijanski Oservatorio, govoreći o transnacionalnoj mafiji ili o, kako navode, Svetoj balkanskoj alijansi, formiranoj od moćnih lokalnih grupa različite nacionalnosti koje transportuju drogu po Evropi.

Italijanski mediji, kao i politika, u posljednje vrijeme mnogo su naklonjeniji službenoj Crnoj Gori nego ranije. Već dvije godine, odnosi Crne Gore i Italije, kako ističe Mateo Takoni, saradnik revije Limes, liče na ,,luna di miele”- medeni mjesec.

Dok je odnose dvije države u prošlosti karakterisalo mnoštvom sumnji za kriminalnu saradnju dvije obale, relacije su odnedavno dramatično promijenjene, prije svega radi ekonomskih interesa koje Italija pokazuje prema Crnoj Gori. Ti interesi su definisani zainteresovanošću Italije za energetske potencijale Crne Gore.

Bez sumnje, premijer Berluskoni demonstrira prijateljstvo sa vrhom Crne Gore. Nakon 2008. godine može se govoriti o novoj eri odnosa dvije obale Južnog Jadrana. Od nezvaničnih izvora se saznaje da je Dejan Savićević, nekadašnji fudbaler, omogućio prve kontakte zvaničnika dvije zemlje.

Dok su rat i poslijeratni period bili omiljena tema italijanske štampe, odnedavno Balkan i Crna Gora samo sporadično nalaze prostor u medijima. ,,Nijesu više u žiži interesovanja sumnjive relacije vlasti Crne Gore i kriminalnih grupa sa italijanskog juga, Sacra corone”, kaže za Monitor Mateo Takoni. Balkan je sada interesantan sa aspekta ekonomskih ulaganja, i zato je poželjnije ne pisati o nelegalnim poslovima i eventualnim vezama crnogorske vlasti i kriminalnih grupa.

,,Ukoliko se italijanski mediji ne bave Balkanom ozbiljno, gube se osnovne informacije kao i glavna nit zbivanja na tom prostoru”, naglašava Takoni, koji je prije izvjesnog vremena boravio u Crnoj Gori i koji pored revije Limes, sarađuje i sa časopisom Narcomafija. On upozorava: ,,Kako je moguće da se italijanska štampa samo površno bavi ruskim kapitalom i investicijama u Crnoj Gori? Ko iza svega stoji? O kom tipu italijanskog ulaganja se radi na prostoru Crne Gore? Kako je moguć informativni mrak o zemlji koja je naš prvi susjed?” Crna Gora hronično pati od nedostataka zakonitosti, slobode štampe i nezavisnosti sudstva, navodi ovaj nezavisni novinar. Po Takoniju, pitanje priključenja Evropi zemlje čija vlast je predmet procesa italijaskog sudstva zbog ilegalnih radnji i korupcije, može biti otežano.

Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini, kako je izvijestila rimska Republika prije par dana je nakon susreta sa francuskim kolegom Bernardom Kušnerom istakao da ,,očekuje da 2010-ta bude odlučujuća za razvoj istočnog Balkana”. Političari Francuske i Italije su istakli da pored svih teškoća koje prati proces integracija Evropa ima istu potrebu za Balkanom, kao Balkan za Evropom. Konačno su svi svjesni činjenice da bez slobodnog protoka ljudi sa ovog prostora unutar zemalja Šengena ne mogu napredovati integracije. Problem je što je kretanje droge i drugih švercovanih roba sa Balkana bio često jednostavniji od slobodnog protoka kroz Šengen zonu običnih ljudi iz ovog dijela svijeta.

Možda Andreo Falesia, ekspert energetskog giganta Enel-a, koga je intervjuisao Radio Radicale, najbolje otkriva šta je suštinski dovelo do preokreta u odnosima Crne Gore i Italije. I zašto se loše vijesti stavljaju pod tepih. Falesia je govorio o projektu podvodnog električnog kabla, koji bi trebalo da spoji elektro mreže Italije sa Balkanom i to preko Crne Gore. Falesia je zadužen za političko-strategijsku analizu i planiranje Enela, magnata za električnu energiju. Radi se kako je naglasio Falesija o postavljanju cijevi dugih 400 km od italijanske do crnogorske obale preko kojih bi se obezbijedilo Italiji novih hiljadu megavata električne energije. To bi, smatra on, i Crnu Goru približilo Italiji i Evropi.

Stručnjak Enela govorio je i o ogromnom hidropotencijalu Crne Gore, koji je neiskorišćen. Mora se, smatra Falesia, valorizovati značaj tog prirodnog resursa. Na pitanje kako se odlučiti na ulaganje u Crnu Goru, obzirom na rad italijanskog tužilaštva u Bariju, istrazi protiv čelnih ljudi Crne Gore i ljudi bliskih vlasti, ekspert Enel-a ističe da Crna Gora namjerava da uđe u EU po svaku cijenu. ,,Realizovala je određene reforme, 80 odsto vlasništva je privatizovano, prostor privlači ulagače i atraktivan je za strani kapital”.

Crnogorska opozicija upozorava ovih dana da je žurba oko izgradnji više hidroelektrana na Morači, motivisana više italijanskim interesima i dogovorima dvojice premijera, nego brigom za dobro Crne Gore i rješavanje problema energetskog deficita.

Jedan drugi italijanski ekspert, ekspert za mafiju, Roberto Saviano, poznat po knjizi Gomora najavio je novu knjigu o mafiji sa Istoka. Na pitanje koju ulogu pisac ima u borbi protiv korupcije u eri globalizovanog kriminala kaže: ,,Pronošenje riječi donosi strah onima koji misle da su moćni.”

Ilegalni poslovi iz devedesetih ne bi smjeli ostati skriveni zbog električnog kabla i hidropotencijala Crne Gore, na koji su Italijani bacili oko. Proces u Bariju nastavlja se u maju. Ako se na njemu rastumače neke mrlje iz crnogorsko-italijanske prošlosti, biće to najveći dobitak za obje zemlje. Doprinos obuzdavanju mračnih klanova koji, po svemu sudeći, još švercuju opasne robe između dvije obale.

 

Vesna ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo