Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kablovi, hidropotencijal i mračna prošlost

Objavljeno prije

na

U Bariju je ove sedmice opet odgođeno ročište, na kome je trebalo da se donese odluka o otvaranju sudskog procesa ili odbacivanju tužbe za mafijaško udruživanje zbog međunarodnog šverca cigareta u Italiju preko Crne Gore. Za šverc cigareta baresko tužilaštvo tereti, pored Italijana, više crnogorskih i srpskih državljana. Iz Crne Gore na listi su Miroslav Ivanišević, Branislav Mićunović, Dušanka Jeknić-Pešić, Branko Vujošević i Veselin Barović. Među osumnjičenima su i Stanko Subotić-Cane i Andrija Drašković iz Srbije. Na vrhu piramide bio je premijer Milo Đukanović, ali je njegov slučaj arhiviran zbog diplomatskog imuniteta. Novo ročište na kome bi trebalo da se odluči o tužbi tužioca Đuzepe Šelzija i njegovog tima, zakazano je za 12. maj.

Moglo bi se desiti da sa ove liste otpadne i bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, koji je inače aktuelni predsjednik Senata Državne revizorske institucije. Advokat je protestovao na sudu u Bariju zbog „generalizacije u opisu tužbe” protiv Ivaniševića i tražio da se on isključi zbog „ onemogućavanja efikasne odbrane”, pošto nijesu specifikovana krivična djela za koja se tereti. U tužbi je, prema advokatu odbrane, jedino precizno djelo za koje se Ivanišević može teretiti, falsifikat počinjen po optužnici 2001. godine. To se djelo, naveo je advokat, desilo u Crnoj Gori, pa ga mogu procesuirati samo tamošnji sudovi.

Dnevnik Vijesti objavio je pozivajući se na pouzdane izvore da će italijansko pravosuđe Ivaniševića najvjerovatnije isključiti sa liste optuženih i da će dokazi protiv njega biti proslijeđeni Crnoj Gori, kako bi se njegov slučaj mogao procesuirati pred crnogorskim sudovima.

Obrana je tokom saslušanja u Bariju tražila da se i ostali osumnjičeni crnogorski građani tretiraju posebno, u odnosu na druge optužene, pa je na zahtjev tužica Đuzepe Šelzija, ročište odgođeno.

Ročište nije izazvalo posebnu pažnju italijanskih medija. Ansa je podsjetila na slučaj međunarodnog šverca koji već dugo godina istražuje tužilac Šelzi. Ta agencija je pojasnila da se crnogorski građani između ostalog terete za „transfer novca dobijenog iz mafijaških organizacija,” a da je taj novac „Stanko-Cane Subotić prenio iz Švajcarske u Crnu Goru, a zatim na Kipar privatnim avionom”.

La Gazzeta del mezziogiorno iz Barija, 19. aprila objavljuje tekst Krijumčarenje, u Bariju, preliminarno saslušanje crnogorskih moćnika u kome piše da je pred sudijom Rosa Calia di Pinto, odgođeno preliminarno ročište za 14 optuženih u istrazi o kriminalnoj grupi koja se bavila internacionalnim švercom cigareta od 1994. do 2002. na prostoru Crne Gore. Navodi se da su neki od optuženih bliski saradnici crnogorskog premijera.

Mikele Altamura, na sajtu italia.etleboro.com piše da ovakve istrage ne vode daleko jer u Italiji nije sačinjena strategija borbe protiv kriminala. On se ne zaustavlja samo na problemu šverca cigareta, već potencira pitanje krijumčarenja narkotika preko balkanskih zemalja. Alamura ističe da italijanski istražitelji nemaju ideju niti znaju šta zapravo za ovaj dio svijeta predstavlja krijumčarenje droge. Navodi riječi italijanskog javnog tužioca Pietra Grasa da je ,,Balkan magacin za drogu” i da droga iz balkanskih zemalja može biti transportovana za 24 sata u bilo koji dio Evrope.

Da je Balkan logistički centar za krijumčarenje narkotika, više puta je naveo i italijanski Oservatorio, govoreći o transnacionalnoj mafiji ili o, kako navode, Svetoj balkanskoj alijansi, formiranoj od moćnih lokalnih grupa različite nacionalnosti koje transportuju drogu po Evropi.

Italijanski mediji, kao i politika, u posljednje vrijeme mnogo su naklonjeniji službenoj Crnoj Gori nego ranije. Već dvije godine, odnosi Crne Gore i Italije, kako ističe Mateo Takoni, saradnik revije Limes, liče na ,,luna di miele”- medeni mjesec.

Dok je odnose dvije države u prošlosti karakterisalo mnoštvom sumnji za kriminalnu saradnju dvije obale, relacije su odnedavno dramatično promijenjene, prije svega radi ekonomskih interesa koje Italija pokazuje prema Crnoj Gori. Ti interesi su definisani zainteresovanošću Italije za energetske potencijale Crne Gore.

Bez sumnje, premijer Berluskoni demonstrira prijateljstvo sa vrhom Crne Gore. Nakon 2008. godine može se govoriti o novoj eri odnosa dvije obale Južnog Jadrana. Od nezvaničnih izvora se saznaje da je Dejan Savićević, nekadašnji fudbaler, omogućio prve kontakte zvaničnika dvije zemlje.

Dok su rat i poslijeratni period bili omiljena tema italijanske štampe, odnedavno Balkan i Crna Gora samo sporadično nalaze prostor u medijima. ,,Nijesu više u žiži interesovanja sumnjive relacije vlasti Crne Gore i kriminalnih grupa sa italijanskog juga, Sacra corone”, kaže za Monitor Mateo Takoni. Balkan je sada interesantan sa aspekta ekonomskih ulaganja, i zato je poželjnije ne pisati o nelegalnim poslovima i eventualnim vezama crnogorske vlasti i kriminalnih grupa.

,,Ukoliko se italijanski mediji ne bave Balkanom ozbiljno, gube se osnovne informacije kao i glavna nit zbivanja na tom prostoru”, naglašava Takoni, koji je prije izvjesnog vremena boravio u Crnoj Gori i koji pored revije Limes, sarađuje i sa časopisom Narcomafija. On upozorava: ,,Kako je moguće da se italijanska štampa samo površno bavi ruskim kapitalom i investicijama u Crnoj Gori? Ko iza svega stoji? O kom tipu italijanskog ulaganja se radi na prostoru Crne Gore? Kako je moguć informativni mrak o zemlji koja je naš prvi susjed?” Crna Gora hronično pati od nedostataka zakonitosti, slobode štampe i nezavisnosti sudstva, navodi ovaj nezavisni novinar. Po Takoniju, pitanje priključenja Evropi zemlje čija vlast je predmet procesa italijaskog sudstva zbog ilegalnih radnji i korupcije, može biti otežano.

Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini, kako je izvijestila rimska Republika prije par dana je nakon susreta sa francuskim kolegom Bernardom Kušnerom istakao da ,,očekuje da 2010-ta bude odlučujuća za razvoj istočnog Balkana”. Političari Francuske i Italije su istakli da pored svih teškoća koje prati proces integracija Evropa ima istu potrebu za Balkanom, kao Balkan za Evropom. Konačno su svi svjesni činjenice da bez slobodnog protoka ljudi sa ovog prostora unutar zemalja Šengena ne mogu napredovati integracije. Problem je što je kretanje droge i drugih švercovanih roba sa Balkana bio često jednostavniji od slobodnog protoka kroz Šengen zonu običnih ljudi iz ovog dijela svijeta.

Možda Andreo Falesia, ekspert energetskog giganta Enel-a, koga je intervjuisao Radio Radicale, najbolje otkriva šta je suštinski dovelo do preokreta u odnosima Crne Gore i Italije. I zašto se loše vijesti stavljaju pod tepih. Falesia je govorio o projektu podvodnog električnog kabla, koji bi trebalo da spoji elektro mreže Italije sa Balkanom i to preko Crne Gore. Falesia je zadužen za političko-strategijsku analizu i planiranje Enela, magnata za električnu energiju. Radi se kako je naglasio Falesija o postavljanju cijevi dugih 400 km od italijanske do crnogorske obale preko kojih bi se obezbijedilo Italiji novih hiljadu megavata električne energije. To bi, smatra on, i Crnu Goru približilo Italiji i Evropi.

Stručnjak Enela govorio je i o ogromnom hidropotencijalu Crne Gore, koji je neiskorišćen. Mora se, smatra Falesia, valorizovati značaj tog prirodnog resursa. Na pitanje kako se odlučiti na ulaganje u Crnu Goru, obzirom na rad italijanskog tužilaštva u Bariju, istrazi protiv čelnih ljudi Crne Gore i ljudi bliskih vlasti, ekspert Enel-a ističe da Crna Gora namjerava da uđe u EU po svaku cijenu. ,,Realizovala je određene reforme, 80 odsto vlasništva je privatizovano, prostor privlači ulagače i atraktivan je za strani kapital”.

Crnogorska opozicija upozorava ovih dana da je žurba oko izgradnji više hidroelektrana na Morači, motivisana više italijanskim interesima i dogovorima dvojice premijera, nego brigom za dobro Crne Gore i rješavanje problema energetskog deficita.

Jedan drugi italijanski ekspert, ekspert za mafiju, Roberto Saviano, poznat po knjizi Gomora najavio je novu knjigu o mafiji sa Istoka. Na pitanje koju ulogu pisac ima u borbi protiv korupcije u eri globalizovanog kriminala kaže: ,,Pronošenje riječi donosi strah onima koji misle da su moćni.”

Ilegalni poslovi iz devedesetih ne bi smjeli ostati skriveni zbog električnog kabla i hidropotencijala Crne Gore, na koji su Italijani bacili oko. Proces u Bariju nastavlja se u maju. Ako se na njemu rastumače neke mrlje iz crnogorsko-italijanske prošlosti, biće to najveći dobitak za obje zemlje. Doprinos obuzdavanju mračnih klanova koji, po svemu sudeći, još švercuju opasne robe između dvije obale.

 

Vesna ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo