Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasioci sa svih meridijana

Objavljeno prije

na

Hotel Vila Miločer, nekadašnji ljetnjikovac dinastije Karađorđević, postaje stjecište svjetskih bogataša, koji su direktnim posredstvom Vlade na razne načine postali dio turističke privrede Crne Gore. Mali luksuzan hotel sa šest apartmana, ušuškan u gustu borovu šumu u neposrednom zaleđu velike miločerske plaže, garantuje gostima intimnost, tišinu i izolaciju, idealne uslove za kombinaciju odmora i sklapanje poslovnih aranžmana daleko od očiju javnosti. ZEMLJA I MORE NA POKLON: Prije desetak dana sve kapacitete hotela Miločer uz dva apartmana u susjednoj vili Kraljica Marija, zakupio je kanadski biznismen Piter Mank, koji je ovdje boravio sa porodicom.
Nakon njegovog odlaska u Vilu Miločer nakratko je odsjeo Taksin Šinavatra, odbjegli premijer Tajlanda i novopečeni državljanin Crne Gore, kojem je ovo drugi boravak u Miločeru u posljednjih mjesec dana.
U istom hotelu prilikom svojih čestih dolazaka boravi grčki brodovlasnik Viktor Restis, aktuelni zakupac elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer – Kraljičina plaža.
Šta trojicu milijardera, sa tri različita kraja svijeta, od Kanade, preko Grčke do Tajlanda, osim Miločera, vezuje za siromašnu Crnu Goru?
Po svemu sudeći, u pitanju su ekstremno povlašćeni uslovi pod kojima su pristali da dio svog kapitala ulože u najvrjednije lokalitete na crnogorskoj obali.
Piter Mank, osnivač firme Barric Gold, najveće svjetske kompanije za proizvodnju zlata, kontroliše dobar dio teritorije opštine Tivat i znatan dio akvatorijuma Bokokotorskog zaliva.
Firma PM Securities s Barbadosa, koja je za 3,2 miliona eura kupila tivatski Remontni zavod Arsenal, čiji je Mank većinski vlasnik, dobila je kupovinom zgrade na poklon oko 294.000 kvadrata atraktivnog zemljišta pored mora u tivatskom naselju Seljanovo.
Pored toga, Mank je dobio koncesije na korišćenje akvatorijuma tivatskog zaliva površine oko 139 hektara, na period od 90 godina. Granica njegove imperije na moru povlači se na 1.500 metara od obale. Imao je namjeru da za male pare zagospodari ulazom u Boku, kupovinom luke Kotor.
GRCIMA SVETAC: Kotorske vlasti su čak donijele i odluku o stupanju u pregovore s Mankom o prodaji luke, ali se od posla odustalo zbog njegove neozbiljno niske ponude, koja je iznosila nekih 500.000 eura.
Vremešni magnat planira gradnju novog grada s marinom na obalama Tivta, nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Početkom marta posjetio je svoje imanje u Tivtu i najavio ulaganje novih 100 miliona u izgradnju 100 apartmana za tržište, na hiljade kvadrata poslovnog prostora u marini, 100 novih vezova, savremene kapacitete za servis i remont jahti u Bijeloj…

Na budvanskoj rivijeri, najvrjedniji dio crnogorske obale, elitni turistički resort Sveti Stefan-Miločer sa tri hotela, desetak vila, restorana, kompleks šuma i parkova, putem višegodišnjeg zakupa kontroliše grčki brodovlasnik Viktor Restis.
Grupa Restis i Taksin Šinavatra došli su u jesen prošle godine, po svemu sudeći, u paketu. I jedan i drugi imali su poslovne veze s prethodnim zakupcem Svetog Stefana, Adrianom Zekom, vlasnikom singapurskog Aman Resortsa.
Boravak premijera Mila Đukanovića u Singapuru, posvećen spašavanju propalog posla oko zakupa i obnove Sveca nakon bankrota Amana, urodio je plodom. Nakon njegove posjete Dalekom istoku, na Svetom Stefanu angažovani su svi akteri zajedno. Aman je zadržao ulogu menadžmenta, Grci preuzimaju zakup, protjerani tajlandski premijer Šinavatra dobija crnogorsko državljanstvo i pasoš, a njegova finansijska uloga u cijelom poslu još nije rasvijetljena.
Iako je snimke na kojima razgleda izvođenje radova na obnovi Svetog Stefana postavio na svoj sajt, sumnje da kapital s Tajlanda ima udjela u obnovi grada-hotela negirao je Adriatik propertisa, firma koja zvanično gazduje hotelskim kompleksom.

Tokom svog posljednjeg boravka u Miločeru, Šinavatra je potvrdio glasine da želi da investira u hotelsku industriju u Crnoj Gori, ali da još ništa nije dogovoreno.
HAVAJI RAJ ZA KOCKARE: Pominje se i gradnja hotelskog kompleksa na ostrvu Sveti Nikola, popularnim Havajima.
Ranije se špekulisalo da je upravo Šinavatra uplatio Prvoj banci 15 miliona duga na ime nevraćenog kredita kojim je Stanko Subotić Cane, od srpskog kontroverznog biznismena Nenada Đorđevića, kupio dio ostrva površine oko sedam hektara. Nakon bezuspješnih pokušaja Prve banke da zemlju na ostrvu proda, pare su odjednom legle na račun, a mediji objavili kako je Subotić obnovio svoje vlasništvo.
Bilo kako bilo, tek Šinavatra je treći po redu kontroverzni investitor koji razmišlja o gradnji hotela na jednom od najvećih ostrva na južnom Jadranu.
Da li je gradnja dozvoljena, kakve su smjernice strateških prostornih planova glede razvoja ostrva, to nikoga mnogo ne zanima.
Najnovije informacije govore o planovima za osnivanje kockarskog raja na Sv. Nikoli. Po ugledu na Las Vegas. To je jedini vid turističke ponude koji bi podigao posustali crnogorski turizam.
Ostrvo Sv.Nikola dužine 1.750 metara, ukupne površine oko 47 hektara, udaljeno je od Starog grada Budve oko 800 metara. Ime je dobilo po maloj crkvi Svetog Nikole iz 16. vijeka.
Zemlja na ostrvu u posjedu je velikog broja familija iz Paštrovića. Sve porodice Rafailović iz Bečića imaju na ostrvu svoja imanja. Tu su zatim Mitrovići iz Pržna i mnogi drugi vlasnici.
Planski dokument Ministarstva za uređenje prostora i JP Morsko dobro, koji se zove Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPMD), donio je generalni koncept razvoja ostrva Sv. Nikola, razrađen na nivou DUP-a, kojim se obrađuje oko 8,5 hektara zemljišta, dio ostrva koji posjeduju Subotić i Branislav Mićunović.

Pomenutim planom gradnja hotela na ostrvu nije predviđena! Primarna predložena namjena Školja je – izletnički turizam!
„Osnovni činilac vrijednosti ambijenta ostrva je njegova izvorna ljepota. Svaka djelatnost koja to ne uzima u obzir proizvešće loše posljedice kako u samom ambijentu ostrva, tako i u njegovom korišćenju za potrebe turizma”, navodi se u programskom dijelu PPM .
Detaljnom razradom predviđeno je formiranje oko 25.000 kvadrata plaža na ostrvu i oko 3.000 kvadrata poslovnog prostora, po osnovu izgradnje i rekonstrukcije onoga što je prethodni vlasnik već izgradio. Hotelskih kapaciteta na ostrvu nema, samo objekti ugostiteljstva, trgovine i usluga, terena za boravak izletnika i privezišta za oko 80 vezova za jahte i čamce.
Ovaj Vladin planski dokument nije omeo Subotića i partnere da prave projekte kojima su namjeravali povezati ostrvo sa Budvom izgradnjom mosta preko mora, čuvene gvozdene pasarele, kojim bi bile povezane dvije velike marine, jedna na Havajima, druga u Budvi.
Planirana je i gradnja hotela, vila i apartmana, restorana nad i pod vodom i raznih čudesa… Projekat je prije dva ljeta svečano promovisan u Canetovoj Vili Montenegro na Svetom Stefanu.
Premijer Đukanović tom prilikom je rekao kako je u pitanju investicija vrijedna milijardu eura, te „da je projekat već na tenderu za međunarodne investitore”!
Možda će Taksin Šinavatra aktivirati propale planove.
Za sada je najavio ulaganje u First financial bank, koja je u vlasništvu Viktora Restisa.Vlada im ide u susret i priprema produženje ugovora o zakupu Svetog Stefana i Miločera sa 30 na 60 godina, uz smanjenje godišnje rente.
Na svom posjedu Restis divlje podiže dvije ogromne zgrade u zaleđu grada-hotela, gdje je gradnja zabranjena. Iako je u Crnoj Gori bespravna gradnja krivično djelo za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvorom, vlasti ćute jer Restis prijeti raskidom ugovora.
Visoka urbanizacija Sveca i miločerskog parka, uz gradnju na Sv. Nikoli očigledno su planovi o kojima stari partneri pričaju u salonima Vile Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo