Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasioci sa svih meridijana

Objavljeno prije

na

Hotel Vila Miločer, nekadašnji ljetnjikovac dinastije Karađorđević, postaje stjecište svjetskih bogataša, koji su direktnim posredstvom Vlade na razne načine postali dio turističke privrede Crne Gore. Mali luksuzan hotel sa šest apartmana, ušuškan u gustu borovu šumu u neposrednom zaleđu velike miločerske plaže, garantuje gostima intimnost, tišinu i izolaciju, idealne uslove za kombinaciju odmora i sklapanje poslovnih aranžmana daleko od očiju javnosti. ZEMLJA I MORE NA POKLON: Prije desetak dana sve kapacitete hotela Miločer uz dva apartmana u susjednoj vili Kraljica Marija, zakupio je kanadski biznismen Piter Mank, koji je ovdje boravio sa porodicom.
Nakon njegovog odlaska u Vilu Miločer nakratko je odsjeo Taksin Šinavatra, odbjegli premijer Tajlanda i novopečeni državljanin Crne Gore, kojem je ovo drugi boravak u Miločeru u posljednjih mjesec dana.
U istom hotelu prilikom svojih čestih dolazaka boravi grčki brodovlasnik Viktor Restis, aktuelni zakupac elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer – Kraljičina plaža.
Šta trojicu milijardera, sa tri različita kraja svijeta, od Kanade, preko Grčke do Tajlanda, osim Miločera, vezuje za siromašnu Crnu Goru?
Po svemu sudeći, u pitanju su ekstremno povlašćeni uslovi pod kojima su pristali da dio svog kapitala ulože u najvrjednije lokalitete na crnogorskoj obali.
Piter Mank, osnivač firme Barric Gold, najveće svjetske kompanije za proizvodnju zlata, kontroliše dobar dio teritorije opštine Tivat i znatan dio akvatorijuma Bokokotorskog zaliva.
Firma PM Securities s Barbadosa, koja je za 3,2 miliona eura kupila tivatski Remontni zavod Arsenal, čiji je Mank većinski vlasnik, dobila je kupovinom zgrade na poklon oko 294.000 kvadrata atraktivnog zemljišta pored mora u tivatskom naselju Seljanovo.
Pored toga, Mank je dobio koncesije na korišćenje akvatorijuma tivatskog zaliva površine oko 139 hektara, na period od 90 godina. Granica njegove imperije na moru povlači se na 1.500 metara od obale. Imao je namjeru da za male pare zagospodari ulazom u Boku, kupovinom luke Kotor.
GRCIMA SVETAC: Kotorske vlasti su čak donijele i odluku o stupanju u pregovore s Mankom o prodaji luke, ali se od posla odustalo zbog njegove neozbiljno niske ponude, koja je iznosila nekih 500.000 eura.
Vremešni magnat planira gradnju novog grada s marinom na obalama Tivta, nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Početkom marta posjetio je svoje imanje u Tivtu i najavio ulaganje novih 100 miliona u izgradnju 100 apartmana za tržište, na hiljade kvadrata poslovnog prostora u marini, 100 novih vezova, savremene kapacitete za servis i remont jahti u Bijeloj…

Na budvanskoj rivijeri, najvrjedniji dio crnogorske obale, elitni turistički resort Sveti Stefan-Miločer sa tri hotela, desetak vila, restorana, kompleks šuma i parkova, putem višegodišnjeg zakupa kontroliše grčki brodovlasnik Viktor Restis.
Grupa Restis i Taksin Šinavatra došli su u jesen prošle godine, po svemu sudeći, u paketu. I jedan i drugi imali su poslovne veze s prethodnim zakupcem Svetog Stefana, Adrianom Zekom, vlasnikom singapurskog Aman Resortsa.
Boravak premijera Mila Đukanovića u Singapuru, posvećen spašavanju propalog posla oko zakupa i obnove Sveca nakon bankrota Amana, urodio je plodom. Nakon njegove posjete Dalekom istoku, na Svetom Stefanu angažovani su svi akteri zajedno. Aman je zadržao ulogu menadžmenta, Grci preuzimaju zakup, protjerani tajlandski premijer Šinavatra dobija crnogorsko državljanstvo i pasoš, a njegova finansijska uloga u cijelom poslu još nije rasvijetljena.
Iako je snimke na kojima razgleda izvođenje radova na obnovi Svetog Stefana postavio na svoj sajt, sumnje da kapital s Tajlanda ima udjela u obnovi grada-hotela negirao je Adriatik propertisa, firma koja zvanično gazduje hotelskim kompleksom.

Tokom svog posljednjeg boravka u Miločeru, Šinavatra je potvrdio glasine da želi da investira u hotelsku industriju u Crnoj Gori, ali da još ništa nije dogovoreno.
HAVAJI RAJ ZA KOCKARE: Pominje se i gradnja hotelskog kompleksa na ostrvu Sveti Nikola, popularnim Havajima.
Ranije se špekulisalo da je upravo Šinavatra uplatio Prvoj banci 15 miliona duga na ime nevraćenog kredita kojim je Stanko Subotić Cane, od srpskog kontroverznog biznismena Nenada Đorđevića, kupio dio ostrva površine oko sedam hektara. Nakon bezuspješnih pokušaja Prve banke da zemlju na ostrvu proda, pare su odjednom legle na račun, a mediji objavili kako je Subotić obnovio svoje vlasništvo.
Bilo kako bilo, tek Šinavatra je treći po redu kontroverzni investitor koji razmišlja o gradnji hotela na jednom od najvećih ostrva na južnom Jadranu.
Da li je gradnja dozvoljena, kakve su smjernice strateških prostornih planova glede razvoja ostrva, to nikoga mnogo ne zanima.
Najnovije informacije govore o planovima za osnivanje kockarskog raja na Sv. Nikoli. Po ugledu na Las Vegas. To je jedini vid turističke ponude koji bi podigao posustali crnogorski turizam.
Ostrvo Sv.Nikola dužine 1.750 metara, ukupne površine oko 47 hektara, udaljeno je od Starog grada Budve oko 800 metara. Ime je dobilo po maloj crkvi Svetog Nikole iz 16. vijeka.
Zemlja na ostrvu u posjedu je velikog broja familija iz Paštrovića. Sve porodice Rafailović iz Bečića imaju na ostrvu svoja imanja. Tu su zatim Mitrovići iz Pržna i mnogi drugi vlasnici.
Planski dokument Ministarstva za uređenje prostora i JP Morsko dobro, koji se zove Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPMD), donio je generalni koncept razvoja ostrva Sv. Nikola, razrađen na nivou DUP-a, kojim se obrađuje oko 8,5 hektara zemljišta, dio ostrva koji posjeduju Subotić i Branislav Mićunović.

Pomenutim planom gradnja hotela na ostrvu nije predviđena! Primarna predložena namjena Školja je – izletnički turizam!
„Osnovni činilac vrijednosti ambijenta ostrva je njegova izvorna ljepota. Svaka djelatnost koja to ne uzima u obzir proizvešće loše posljedice kako u samom ambijentu ostrva, tako i u njegovom korišćenju za potrebe turizma”, navodi se u programskom dijelu PPM .
Detaljnom razradom predviđeno je formiranje oko 25.000 kvadrata plaža na ostrvu i oko 3.000 kvadrata poslovnog prostora, po osnovu izgradnje i rekonstrukcije onoga što je prethodni vlasnik već izgradio. Hotelskih kapaciteta na ostrvu nema, samo objekti ugostiteljstva, trgovine i usluga, terena za boravak izletnika i privezišta za oko 80 vezova za jahte i čamce.
Ovaj Vladin planski dokument nije omeo Subotića i partnere da prave projekte kojima su namjeravali povezati ostrvo sa Budvom izgradnjom mosta preko mora, čuvene gvozdene pasarele, kojim bi bile povezane dvije velike marine, jedna na Havajima, druga u Budvi.
Planirana je i gradnja hotela, vila i apartmana, restorana nad i pod vodom i raznih čudesa… Projekat je prije dva ljeta svečano promovisan u Canetovoj Vili Montenegro na Svetom Stefanu.
Premijer Đukanović tom prilikom je rekao kako je u pitanju investicija vrijedna milijardu eura, te „da je projekat već na tenderu za međunarodne investitore”!
Možda će Taksin Šinavatra aktivirati propale planove.
Za sada je najavio ulaganje u First financial bank, koja je u vlasništvu Viktora Restisa.Vlada im ide u susret i priprema produženje ugovora o zakupu Svetog Stefana i Miločera sa 30 na 60 godina, uz smanjenje godišnje rente.
Na svom posjedu Restis divlje podiže dvije ogromne zgrade u zaleđu grada-hotela, gdje je gradnja zabranjena. Iako je u Crnoj Gori bespravna gradnja krivično djelo za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvorom, vlasti ćute jer Restis prijeti raskidom ugovora.
Visoka urbanizacija Sveca i miločerskog parka, uz gradnju na Sv. Nikoli očigledno su planovi o kojima stari partneri pričaju u salonima Vile Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo