Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Brisel neće fraze

Objavljeno prije

na

Sa približavanjem Crne Gore EU rastu obaveze i pritisak na crnogorske zvaničnike. Brisel više neće pristajati samo na šminkanje stanja, već traži konkretne rezultate. Prije svega u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Jasno se poručuje da to može postati najozbiljnija prepreka ka dobijanju statusa kandidata za članstvo u EU. Jer, ukoliko u Uniji procijene da ne izvršavamo svoje obaveze, ne mogu ni da preporuče da se nađemo u sljedećoj fazi pridruživanja. FAZA: Od 1. maja Crna Gora ulazi u novu fazu evropskih integracija. Na snagu će stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU nakon što je usvojen u parlamentima svih 27 država članica.

,,Tranzicionom periodu otkucava sat. Crna Gora se dobro pokazala u primjeni privremenog sporazuma, ali reforme koje je sada čekaju, obuhvatiće kompletan sistem, ući u sve društvene pore”, kaže zamjenik šefa Delegacije Evropske komisije u Podgorici Klajv Rambold.

Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović svjesna je da stvari dobijaju na brzini. ,,Primjenom Sporazuma ulazimo u kompletan ugovorni odnos sa EU i time naše obaveze postaju ozbiljnije”, ističe ona.

ZAHTJEVI: I to se odmah potvrdilo. Evropski zvaničnici, među kojima su najglasniji bili Slovenci, a koji sa neskrivenim simpatijama gledaju na približavanje Crne Gore EU, usredsredili su se na ,,Ahilovu petu” današnje Crne Gore – korupciju i organizovani kriminal.
,,Treba hapsiti, treba kazniti i pravosnažno osuditi nosioce kriminalnih aktivnosti”, poručio je izvjestilac iz sjenke Evropskog parlamenta za Crnu Goru, poznati diplomata Ivo Vajgl.
Još eksplicitniji je bio predsjedavajući Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) Drago Kos, koji je ukazao na institucionalni neuspjeh u borbi protiv korupcije u našoj zemlji.
,,Problem je u tome što nema konkretnih rezultata, barem ne rezultata koji bi pokazali da je stvarno vrijedjelo osnivati sve te institucije”, rekao je on i istakao da se na prste mogu izbrojati aktivnosti koje idu u pravom smjeru.
Kos je napomenuo da bi veoma loše bilo ako se aktivnosti preduzimaju pod spoljnim pritiskom.

BLAMAŽA: Evropski zvaničnici sebi više ne žele dopustiti blamažu kao u slučaju Rumunije i Bugarske, u kojoj su korupcija i kriminal izraženiji nego prije pristupa tih zemalja EU. ,,Mi smo se opekli na primjeru tih država. Zato sada moramo iskoristiti svoj uticaj i pretpristupna sredstva da vašu zemlju, kako i sve države u regionu, natjeramo na reforme i efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala prije nego što vam dopustimo pridruživanje”, kaže za Monitor jedan visokopozicionirani evropski diplomata u Briselu, koji je insistirao na anonimnosti.
On tvrdi da u Crnoj Gori postoji desetine osoba koje su na visokim javnim funkcijama a za koje niko ne može objasniti veliko bogatstvo kojim oni raspolažu.
Kao prvi korak u borbi protiv korupcije, evropski zvaničnik ističe postizanje apsolutne transparentnosti u vodećim političkim strankama. Bivša ministarka pravosuđa Rumunije Monika Makovei, koju Evropska komisija izuzetno cijeni zbog reformi koje je sprovodila dok se nalazila na toj funkciji, ocjenjuje da „teškoće u borbi protiv političke korupcije postoje u zemljama u kojima korumpirani političari imaju moć mijenjati zakone kako bi zaštitili sami sebe”. „Upravo je to bio slučaj s Rumunijom i zbog toga ta zemlja ni danas nije stala na kraj organizovanom kriminalu koji je i dalje duboko povezan s vladajućim strukturama”, dodaje ona.

VOLJA: U sjedištu EU se navodi da je Podgorica ojačala pravni i institucionalni okvir, ali da opipljivih rezultata još nema jer nedostaje politička volja da se uđe u obračun sa korupcijom i kriminalom.
Nevjerovatno je da čak i neki funkcioneri Ministarstva za evropske integracije govore da će se ta krivična djela sankcionisati ukoliko to bude neophodno!? Kao da ne vide stanje u Crnoj Gori i kao da ne žele da razumiju poruke i upozorenja koje Crnoj Gori stižu gotovo svakodnevno iz EU.
Konstatujući da je borba protiv korupcije ključni element vladavine prava, predstavnik Delegacije EK u Podgorici Florijan Horner rekao je da se jasno treba fokusirati na primjenu antikorupcijskih mjera i imati proaktivni pristup u krivičnom gonjenju i procesuiranju korupcije, dok je njemački ambasador Peter Plate kazao da EU neće biti dovoljni seminari i zatvaranje „sitnih riba”, broj potpisanih deklaracija i govora u Briselu.
„Bilo koja država kandidat mora da se bori protiv te pojave ukoliko želi da uđe u Uniju”, kategoričan je Plate.
Dakle, Evropljani pružaju podršku, daju sredstva i pomažu, ali Crna Gora mora postati sposobna i mora željeti da sama počisti svoj nered. Rezultate će Zapad pomno nadgledati.

„Medeni mjesec” u odnosima između crnogorskih zvaničnika i evrotehnokrata, koji je trajao punu deceniju, je okončan.

Interes države i građana

Naš evropski sagovornik kaže da je sve to na čemu se insistira iz Brisela u najdubljem interesu i države Crne Gore i njenih građana. „Ako vas neko tjera da korupcije i kriminala bude manje, da vam pravosuđe i tužilaštvo bude efikasnije i da policija radi svoj posao, valjda je potpuno jasno da insistira na nečemu što je u vašem interesu”, zaključuje on. Nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazala su da dvije trećine građana Crne Gore očekuju da će se nivo korupcije u Crnoj Gori smanjiti nakon što naša zemlja uđe u EU.

Mustafa CANKA

 

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo