Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neokrnjena carstva

Objavljeno prije

14 godina

na

spahic

U crnogorskom parlamentu nije prošao amandman poslanika vladajućeg SDP-a Ervina Spahića, koji je predviđao da se imovina stečena kriminalom obavezno oduzima. To rješenje, iako ga je opozicija deklarativno podržavala, nije inkorporirano u izmjene Krivičnog zakonika, jer u Skupštini, na dan glasanja, nije bilo nekih ključnih opozicionih predstavnika, niti Spahićevog kolege i lidera socijaldemokrata Ranka Krivokapića. Upravo su ti glasovi, ako se računa i uzdržani Spahićev partijski kolega Borislav Banović, omogućili da se progura rješenje na kojem je insistirala Demokratska partija socijalista. OKOLNOSTI: Uzdržani Banović i poslanik DPS-a Predrag Sekulić radili su na drugim amandmanima, koje je Vlada prihvatila i koji su na kraju ugrađeni u zakon. Tim amandmanima predviđeno je da se imovina kriminalaca konfiskuje ,,tek kada sud utvrdi vremenski kontekst u kojem je stečena imovinska korist i da li druge okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju oduzimanje”.

Ervin Spahić ne krije nezadovoljstvo. ,,Mogu samo da izrazim žaljenje što ovaj amandman nije prošao, ali neću ulaziti u razloge zašto neke kolege iz opozicije, koje su preko medija podržavale moj prijedlog, nijesu bile tu u trenutku kada se za njega glasalo”, kaže Spahić.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji tog dana nije bio u sali, kaže da mu je žao i poručuje Spahiću da bi prije nego što počne sumnjati u motive opozicije, trebalo da se zagleda u svoje dvorište. ,,Uobičajena je praksa da se poslanik koji želi da mu prođe amandman unaprijed dogovori sa šefovima poslaničkih klubova kako bi se oni potrudili da obezbijede prisustvo svih poslanika. Žao mi je zbog ovakvog epiloga, ali je koordinacija bila slaba. Ja ipak mislim da nije problem do nas, već do nespremnosti SDP-a da jedinstveno stane iza nekih važnih zakonskih rješenja”.

Tako razmišlja i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koji naglašava da je tog dana bio odsutan zbog ranije preuzetih obaveza u okviru kampanje za lokalne izbore. ,,Ključno je pitanje zašto u vladajućoj koaliciji nije postignut dogovor oko tako važnog pitanja, kao i šta to spaja dvije koalicione partije ako ne mogu da se dogovore oko ovakvih stvari”, poručuje Mandić.

PROPUŠTENA PRILIKA: Suština problema je malo kome nepoznata, ali je ovo bila dobra prilika da opozicija jedinstveno stane iza jednog pravog rješenja koje je gurao poslanik manje vladajuće stranke. Ta je šansa, na žalost, propuštena, a odsustvo i nezainteresovanost opozicije za inicijativu, koju je već neko vrijeme bodrila u medijskim istupima, dosta govore i o ozbiljnosti i koordinaciji stranaka koje žele da se uhvate u koštac s razrađenim DPS sistemom, koji je u parlamentu opet progurao svoje.

U usvojenom, izmijenjenom tekstu Krivičnog zakonika, doduše više nema inicijalnog prijedloga Vlade, koja je tražila da se kriminalcima oduzima imovina stečena isključivo u posljednjih pet godina, ali pravni eksperti smatraju da je veoma problematično što je sudovima ostavljeno da procjenjuju da li bi trebalo plijeniti dobra stečena kriminalom. Predsjednik senata Udruženja pravnika Stanko Marić podsjeća da se u svim relevantnim međunarodnim izvještajima navodi da su crnogorski sudovi pod direktnom političkom kontrolom, što ovo rješenje čini dodatno spornim.

Marić je i ranije govorio da nije realno očekivati da politička elita ruši sistem koji je sama izgrađivala i usvaja rješenja koja mogu ugroziti njene saradnike. Usvajanje amandmana koji ovako važnu odluku prepuštaju crnogorskim sudovima, smatra Marić, otvara i teren za zloupotrebe.

,,Da ne trošim riječi na stanje u sudovima. Sada se može desiti da pod udar dođu oni koji ne uživaju političku zaštitu ili koji se zamjere vrhovnicima, čime je dovedeno u pitanje jedno od osnovnih ustavnih načela – jednakosti svih pred zakonom”.

DRUGI MODEL: Zapljena imovine jedan je od najvažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Do skoro je Crna Gora mogla plijeniti isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom, koje se okrivljenom stavlja na teret i koje je tužilaštvo u stanju da dokaže, ali ni od tog mehanizma u prošlosti nije bilo vajde. Taj problem u svom izvještaju konstatovao je i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, navodeći da je jedan od ključnih nedostataka u obračunu s organizovanim kriminalom to što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima s one strane zakona, pa tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena.

Zato je Vlada i bila primorana da uvede neki oblik proširene konfiskacije, koja se odnosi na krivična djela počinjena u okviru kriminalne organizacije, na neke teže oblike krivičnih djela poput terorizma, kao i na niz drugih privrednih krivičnih djela i povreda službenih dužnosti počinjenih iz koristoljublja. Ali su se u Vladi od početka trudili da preduprijede mogućnost da se preispituje imovina stečena početkom devedesetih kada je većina tranzicionih biznismena, bliskih vlasti, stekla inicijalni kapital u duvanskim i sličnim ilegalnim poslovima.

Nakon što se, zbog manjka pravne argumentacije, odustalo od vremenskog ograničenja ovog instituta, vlast je iznašla drugi model. O sudbini njoj bliskih ljudi i njihovoj imovini odlučivaće isključivo sudovi – tu su najsigurniji.

Daleko je Srbija

U Srbiji nije bilo izmjena Kirvičnog zakonika već je donijet poseban zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Za godinu dana primjene ovog zakona započeta je istraga protiv bezmalo 400 ljudi, a zaplijenjena je imovina vrijedna 100 miliona eura. Tamošnje Ministarstvo pravde izračunalo je da bi država od kriminalaca mogla da naplati oko dvije milijarde eura.
Postupci za oduzimanje imovine stečene kriminalom vode se, između ostalog, protiv biznismena Sretena Karića, nekadašnjeg ministra zdravlja Milovana Bojića i Sretena Jocića, koji se tereti da stoji iza likvidacije vlasnika hrvatskog nedjeljnika Nacional Iva Pukanića. Na meti je i imovina Stanka Caneta Subotića. Tužilaštvo je podnijelo i zahtjev za oduzimanje imovine Darku Šariću, kojem je privremeno oduzeta vila na Dedinju, šest stanova u Beogradu, kragujevački klub, čiji je bio suvlasnik, kompleks kuća u Novom Sadu i novac sa dva računa u bankama u Srbiji.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

24 sata

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

24 sata

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

24 sata

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo