Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neokrnjena carstva

Objavljeno prije

na

U crnogorskom parlamentu nije prošao amandman poslanika vladajućeg SDP-a Ervina Spahića, koji je predviđao da se imovina stečena kriminalom obavezno oduzima. To rješenje, iako ga je opozicija deklarativno podržavala, nije inkorporirano u izmjene Krivičnog zakonika, jer u Skupštini, na dan glasanja, nije bilo nekih ključnih opozicionih predstavnika, niti Spahićevog kolege i lidera socijaldemokrata Ranka Krivokapića. Upravo su ti glasovi, ako se računa i uzdržani Spahićev partijski kolega Borislav Banović, omogućili da se progura rješenje na kojem je insistirala Demokratska partija socijalista. OKOLNOSTI: Uzdržani Banović i poslanik DPS-a Predrag Sekulić radili su na drugim amandmanima, koje je Vlada prihvatila i koji su na kraju ugrađeni u zakon. Tim amandmanima predviđeno je da se imovina kriminalaca konfiskuje ,,tek kada sud utvrdi vremenski kontekst u kojem je stečena imovinska korist i da li druge okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju oduzimanje”.

Ervin Spahić ne krije nezadovoljstvo. ,,Mogu samo da izrazim žaljenje što ovaj amandman nije prošao, ali neću ulaziti u razloge zašto neke kolege iz opozicije, koje su preko medija podržavale moj prijedlog, nijesu bile tu u trenutku kada se za njega glasalo”, kaže Spahić.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji tog dana nije bio u sali, kaže da mu je žao i poručuje Spahiću da bi prije nego što počne sumnjati u motive opozicije, trebalo da se zagleda u svoje dvorište. ,,Uobičajena je praksa da se poslanik koji želi da mu prođe amandman unaprijed dogovori sa šefovima poslaničkih klubova kako bi se oni potrudili da obezbijede prisustvo svih poslanika. Žao mi je zbog ovakvog epiloga, ali je koordinacija bila slaba. Ja ipak mislim da nije problem do nas, već do nespremnosti SDP-a da jedinstveno stane iza nekih važnih zakonskih rješenja”.

Tako razmišlja i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koji naglašava da je tog dana bio odsutan zbog ranije preuzetih obaveza u okviru kampanje za lokalne izbore. ,,Ključno je pitanje zašto u vladajućoj koaliciji nije postignut dogovor oko tako važnog pitanja, kao i šta to spaja dvije koalicione partije ako ne mogu da se dogovore oko ovakvih stvari”, poručuje Mandić.

PROPUŠTENA PRILIKA: Suština problema je malo kome nepoznata, ali je ovo bila dobra prilika da opozicija jedinstveno stane iza jednog pravog rješenja koje je gurao poslanik manje vladajuće stranke. Ta je šansa, na žalost, propuštena, a odsustvo i nezainteresovanost opozicije za inicijativu, koju je već neko vrijeme bodrila u medijskim istupima, dosta govore i o ozbiljnosti i koordinaciji stranaka koje žele da se uhvate u koštac s razrađenim DPS sistemom, koji je u parlamentu opet progurao svoje.

U usvojenom, izmijenjenom tekstu Krivičnog zakonika, doduše više nema inicijalnog prijedloga Vlade, koja je tražila da se kriminalcima oduzima imovina stečena isključivo u posljednjih pet godina, ali pravni eksperti smatraju da je veoma problematično što je sudovima ostavljeno da procjenjuju da li bi trebalo plijeniti dobra stečena kriminalom. Predsjednik senata Udruženja pravnika Stanko Marić podsjeća da se u svim relevantnim međunarodnim izvještajima navodi da su crnogorski sudovi pod direktnom političkom kontrolom, što ovo rješenje čini dodatno spornim.

Marić je i ranije govorio da nije realno očekivati da politička elita ruši sistem koji je sama izgrađivala i usvaja rješenja koja mogu ugroziti njene saradnike. Usvajanje amandmana koji ovako važnu odluku prepuštaju crnogorskim sudovima, smatra Marić, otvara i teren za zloupotrebe.

,,Da ne trošim riječi na stanje u sudovima. Sada se može desiti da pod udar dođu oni koji ne uživaju političku zaštitu ili koji se zamjere vrhovnicima, čime je dovedeno u pitanje jedno od osnovnih ustavnih načela – jednakosti svih pred zakonom”.

DRUGI MODEL: Zapljena imovine jedan je od najvažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Do skoro je Crna Gora mogla plijeniti isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom, koje se okrivljenom stavlja na teret i koje je tužilaštvo u stanju da dokaže, ali ni od tog mehanizma u prošlosti nije bilo vajde. Taj problem u svom izvještaju konstatovao je i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, navodeći da je jedan od ključnih nedostataka u obračunu s organizovanim kriminalom to što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima s one strane zakona, pa tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena.

Zato je Vlada i bila primorana da uvede neki oblik proširene konfiskacije, koja se odnosi na krivična djela počinjena u okviru kriminalne organizacije, na neke teže oblike krivičnih djela poput terorizma, kao i na niz drugih privrednih krivičnih djela i povreda službenih dužnosti počinjenih iz koristoljublja. Ali su se u Vladi od početka trudili da preduprijede mogućnost da se preispituje imovina stečena početkom devedesetih kada je većina tranzicionih biznismena, bliskih vlasti, stekla inicijalni kapital u duvanskim i sličnim ilegalnim poslovima.

Nakon što se, zbog manjka pravne argumentacije, odustalo od vremenskog ograničenja ovog instituta, vlast je iznašla drugi model. O sudbini njoj bliskih ljudi i njihovoj imovini odlučivaće isključivo sudovi – tu su najsigurniji.

Daleko je Srbija

U Srbiji nije bilo izmjena Kirvičnog zakonika već je donijet poseban zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Za godinu dana primjene ovog zakona započeta je istraga protiv bezmalo 400 ljudi, a zaplijenjena je imovina vrijedna 100 miliona eura. Tamošnje Ministarstvo pravde izračunalo je da bi država od kriminalaca mogla da naplati oko dvije milijarde eura.
Postupci za oduzimanje imovine stečene kriminalom vode se, između ostalog, protiv biznismena Sretena Karića, nekadašnjeg ministra zdravlja Milovana Bojića i Sretena Jocića, koji se tereti da stoji iza likvidacije vlasnika hrvatskog nedjeljnika Nacional Iva Pukanića. Na meti je i imovina Stanka Caneta Subotića. Tužilaštvo je podnijelo i zahtjev za oduzimanje imovine Darku Šariću, kojem je privremeno oduzeta vila na Dedinju, šest stanova u Beogradu, kragujevački klub, čiji je bio suvlasnik, kompleks kuća u Novom Sadu i novac sa dva računa u bankama u Srbiji.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo