Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ruganje javnosti

Objavljeno prije

na

Crnogorski pravosudni organi odlučili su da zataškaju slučaj Bukovica. Ako neko od sedmorice optuženih i prošle nedjelje uhapšenih Pljevljaka i bude odgovarao za zločine, biće to zato što je možda pretukao nekog od stotina tamošnjih protjeranih Bošnjaka. Šest ubistava i dva samoubistva, počinjena nakon torture, sakriveni su sudskom istragom koja se vodi od kraja 2007. a koja je inače proglašena službenom tajnom. Desetine porušenih kuća i dvije bukovačke džamije vjerovatno su odnijeli vjetrovi. Država Crna Gora odlukom Vlade, gorke li ironije, možda će i sagraditi vikendice za ljude koji se nikada neće vratiti da se nastane po selima u kojima je 1992. i 1993. počinjen ratni zločin etničkog čišćenja u Crnoj Gori. KOINCIDENCIJA: Zato predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, pritisnuta tragikomičnom višegodišnjom koincidencijom poklapanja izbora s pokretanjem sudskih postupaka za ratne zločine, braneći se od javnosti, tvrdi da ni podizanje optužnice za Bukovicu nema veze s politikom. „To doživljavam kao insinuaciju. Te ocjene daju oni koji ne poznaju problem”, tvrdi Medenica.
Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić trebalo bi da poznaje materiju. I ona odbacuje mogućnost da je nakon dvije i po godine istrage, baš uoči lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština, podignuta bukovička optužnica. „To je slučajnost, naše odluke imaju veze samo sa činjenicama i pravom. Nijedna naša odluka nema veze ni sa jednim političkim događajem”, kaže Čarapić. Neobično je, međutim, što šefica crnogorskog tužilaštva ne poznaje elementarne činjenice. Pokušavajući da pojasni zašto optužnicom za Bukovicu nijesu obuhvaćena ubistva, ona je ustvrdila nešto što do sada u Crnoj Gori niko nije čuo. „Ne držite me za riječ, ali mislim da su sva ubistva počinjena tamo procesuirana”, kazala je.
Branilac sedmorice optuženih Pljevljaka, bivših vojnika pod ugovorom i crnogorskih policajaca, advokat Miodrag Golubović, čovjek je koji sticajem okolnosti to ponajbolje zna. Dugogodišnji je predsjednik pljevaljskog Osnovnog suda, i tu je funkciju obavljao i onda kada se događala bukovačka tragedija. „Samo je jedan slučaj procesuiran. Radi se o ubistvu Džafera Đoga a njegov je ubica osuđen na 14 godina robije. Ni jedno od ostalih ubistava nije tretirano na sudu. Čarapić priča paušalno. Ja bih svakako to morao da znam”, kaže Golubović.
On na osnovu svjedočenja svojih branjenika pretpostavlja da su i ubistva i sve ostale zločine po Bukovici činile paravojne formacije koje su dolazile iz Bosne. „Niko ne može dokazati bilo šta što bi se ovim ljudima moglo staviti na teret. Među njima su ljudi koji su pokušavali da zaštite bukovačke muslimane, nekada rizikujući i sopstveni život. Među njima je i Milorad Brković, čijih nekoliko komšija Muslimana, koji su se odselili u Sarajevo, kod njega i danas čuvaju ključeve od svojih kuća i uzimaju ih kad dolaze u Bukovicu. Sve su te kuće očuvane zahvaljujući njemu”, tvrdi advokat Golubović.

ŽRTVENI JARCI: Slično je govorio i jedan od optuženih prije nego što je uhapšen, ne želeći da mu se navodi ime. Sa sedmoricom kolega, vojnika pod ugovorom, njega je u selu Ravni na granici sa Bosnom, razoružala grupa od četrdeset paravojnika iz Republike Srpske. Pokušali su da spriječe Bijele orlove da otmu 11 civila iz Bukovice. Bilo je to u februaru 1992. na dan kada je u istom mjestu ubijen osamdesetogodišnji Latif Bungur. Sada optuženi Pljevljak pretpostavlja da je ista grupa ljudi iz Foče i ubila Bungura. On zna i ko je komandovao otmičarima, kao i grupama koje su često upadale na crnogorsku teritoriju. „Tvrdim za sebe, a mogao bih garantovati i za nekoliko svojih prijatelja, da nikada ništa ružno nijesmo učinili. Čak smo pomagali tim ljudima koji su živjeli tamo. Moje ime je naveo jedan od Bukovčana, jer su mu neke organizacije, ne znam zašto, kazale baš moje ime. Tvrdim da ne postoji čovjek koji će uprijeti prst u mene i reći da sam mu bilo šta učinio nažao”, kaže sada već uhapšeni Pljevljak.
Njemu i još petorici pripadnika Vojske Jugoslavije i dvojici crnogorskih policajaca iz tog vremena Specijalno odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala i ratne zločine stavlja na teret da su u toku dvije godine „izazivali psihozu za prinudno iseljavanje iz sela s područja Bukovice usljed čega je i došlo do iseljavanja muslimanskog stanovništva”. U optužnici se navodi da su tako počinili zločin protiv čovječnosti „u okviru sistematskog napada protiv civilnog stanovništva”.
LAK POSAO: Advokat Golubović, predajući prigovor na optužnicu, tvrdi da bi mu u pravnoj državi odbrana klijenata bila veoma lak posao. „Tužilaštvo ne raspolaže ni jednom činjenicom koja im se stavlja na teret. Istovremeno, djelo koje je navedeno, zločin protiv čovječnosti, nije djelo tretirano Zakonom u to vrijeme. Tužilaštvo se zato poziva na međunarodne konvencije koje se odnose na ratno stanje. Crna Gora, međutim, nije bila u ratu. Pošto je pravilo da se u odnosu na okrivljene primjenjuje povoljniji zakon, iz svega jednostavno proizilazi da nema niti djela koje im se stavlja na teret, niti činjenica koje tužilaštvo navodi”, kaže Golubović.
A nema u optužnici ni inspiratora ni nalogodavaca zločina koji su počinjeni u Bukovici, tvrdi istraživač tog ratnog zločina Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava. „Tužilaštvo se, mogu na žalost da kažem s punim pravom, ruga crnogorskom javnom mnjenju. Kako je moglo nekoliko rezervista najnižeg ranga, i to sistematski, činiti organizovani zločin i protjerivati ljude bez znanja čelnika policije i vojske? Kako je moguće da njih sedmorica etnički očiste dvjesta kvadratnih kilometara prostora!? Kako je moguće ‘zaboraviti’ ubistva a navesti u optužnici prinudno iseljavanje koje su ponajviše upravo ta ubistva i prouzrokovala”, kaže Raonić.
Optuženi Pljevljak potvrđuje da su zločini po Bukovici činjeni, ali i da su čelnici vojske sarađivali s paravojskom iz Bosne. „Sklanjali su nas i dozvoljavali su im ulaske u Crnu Goru. Za to su znali svi od komande u Podgorici i Pljevljima pa do karaule na granici s Bosnom. Mi nijesmo mogli samoinicijativno ići i tući narod, niti smo išli. Zločin je činila paravojska i za sve zločine su znali naši komandanti. Mislim i da su neku evidenciju o njima vodili. Ja ne mogu da tvrdim, ali pričalo se o tome da je i policija batinala narod tražeći oružje kod Muslimana”, kaže optuženi.
Komandir pljevaljske policije u to vrijeme je bio upravo sadašnji direktor Uprave crnogorske policije Veselin Veljović. On je u nekim dokumentima beogradskog Fonda za humanitarno pravo navođen kao bukovački batinaš. Veljović je kasnije porekao bilo kakve veze s tim navodima. Poslanik iz Pljevalja Novica Stanić, komentarišući hapšenje sedmorice svojih sugrađana na skupštinskom zasjedanju rekao je da je prvo trebalo zatvoriti one na čelu policije. „Ne tvrdim da su oni nešto uradili ili nijesu jer ne znam, ali je prije njih morao biti uhapšen Veselin Veljović, zato što je on bio na čelu policije”, kazao je Stanić.
Sedmorici optuženih određen je pritvor do trideset dana. Nakon što optužnica postane pravosnažna, predsjednik sudskog vijeća bjelopoljskog Višeg suda u tom slučaju biće Šefkija Đešević. Slučaj Bukovica još se vodi kao službena tajna i moguće je da kao takav i ostane, čime bi suđenje bilo zatvoreno za javnost.
U cijeloj priči, možda je bar malo utješno to što ratni zločini ne zastarijevaju.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo