DRUŠTVO
Oni odlaze
Zemlja čuda. Nakon što je džudista svjetskog glasa Srđan Mrvaljević najavio da će napustiti crnogorsku reprezentaciju jer mu je onemogućeno, zbog sukoba u džudo savezu, da nastupi na Evropskom šampionatu, sportske vlasti su utvrdile da je Mrvaljević, vidi stvarno, trebao da nas predstavlja na prestižnom takmičenju. ,,Neka mi vrate vrijeme… Sada se osjećam još gore”, kazao je Mrvaljević. On je ostao pri odluci da napušta crnogorsku reprezentaciju.
Odlazak jedinog džudiste iz bivše Jugoslavije koji je osvojio medalju na Super svjetskom kupu u Roterdamu i bio peti na na Svjetskom prvenstvu, crnogorske sportske vlasti ispratile su sliježući ramenima. Ministarstvo kulture, sporta i medija računa na Mrvaljevićevu „privrženost Crnoj Gori” zbog koje će, vjeruje pomoćnik Dragan Drobnjak, Mrvaljević ipak ostati.
Mrvaljević nije jedini sportista impresivne biografije koji napušta Crnu Goru. Ovih dana, opet zbog „nesporazuma sa čelnicima saveza”, odlazak je najavila i zvanična svjetska šampionka u džiju džici Mirjana Martinović. Ona prošle godine nije učestvovala na Evropskom prvenstvu u Podgorici i Svjetskim igrama u Kini zbog postojanja dva crnogorska saveza u džiju-džici .
„Na Svjetskom prvenstvu, krajem godine, nastupaću za drugu državu jer za svoju nemam načina ni uslova”, kazala je Mirjana Martinović.
BEZ IZVINJENJA: Teško da će neko odgovorati zbog toga što je Crna Gora ostala bez sportista svjetskog glasa. To pitanje nije ni u najavi a prošlost je puna primjera bahatog odnosa crnogorskih vlasti prema sportistima, ali i umjetnicima i naučnicima.
Prošle godine plivač Matija Jauković je prihvatio ponudu da nastupa za Australiju nakon što je, kako je kazao, nekoliko mjeseci čekao ponudu iz Crne Gore. „Crna Gora je imala na raspolaganju vrhunskog sportistu sa olimpijskom normom bez uloženog centa. Crnogorske sportske institucije ne samo da nijesu uradile ništa, već zlonamjerno konstruišu, podmeću i pokušavaju da na mene svale krivicu za sopstvene promašaje”, prokomentarisao je Jauković ocjene crnogorskih sportskih vlasti – da Jauković u stvari i nije želio da pliva za Crnu Goru.
Da svjetski glas nije dovoljan za ovdašnje vlastodršce najbolje možda govori primjer Marine Abramović, umjetnice internacionalnih razmjera, koja je na izvinjenje bivšeg ministra kulture Gorana Sita Rakočevića, nakon što je Crna Gora promijenila odluku da će je Marina Abramović predstaviti na Bijenalu u Veneciji 1997. godine, čekala godinama. Ona je te godine, na poziv generalnog komesara Bijenala Germana Celantea učestvovala na Bijenalu i dobila Zlatnog lava. Naknadno se povjerila beogradskim medijima: „Dobila sam tada nagradu, ministar kulture dao je ostavku, ali nisam dobila nikakvo izvinjenje osam godina. Rene Blok mi je rekao privatno da je sada insistirao toliko da ministar kulture Crne Gore napiše meni to pismo izvinjenja. Osam godina je vrlo dugo vrijeme ako je bila nepravda. Dobijem pismo, ali nije dovoljno”.
Iste godine crnogorsko ministarstvo kulture uknjižilo je još jedan biser. Otkazan je dugo najavljivani projekat Wonderland Montenegro koji je u Budvi trebao da okupi renomirane džez i etno muzičare iz sedam zemalja i četiri kontinenta, u organizaciji crnogorskog džez muzičara Mika Aleksića koji je tada već dvanaestu godinu bio u Holandiji. Aleksić je nekoliko dana pred najavljeni početak, pošto su se svjetski džezeri uputili u Crnu Goru, obaviješten da je projekat otkazan zbog „organizacijskih i svjetskih poteškoća”. A i slušala se neka druga muzika. Aleksić je svojim novcem podmirio troškove. Izvinjenja niotkuda. Naprotiv, ovaj poznati džez muzičar i dalje se zbog tog događaja sudi sa državom.
CRNA GORA, JEDNA KULTURNA ADRESA: Teško je u jednom tekstu pobrojati sve vrijedne i talentovane koje je iz Crne Gore otjerao nemar i bahatost države, pojedinaca ili tek nepostojanje odgovarajućih uslova. Da zaboravimo stare rane, neki od najboljih glumaca koji su školovani na Fakultetu za dramske umjetnosti, posljednjih su godina otišli za Beograd.
Na pitanje kako to komentariše, dekan cetinjskog fakulteta dramskih umjetnosti Siniša Jelušić odgovorio je svojevremeno za Monitor: ,,To je kao da me pitate zašto igrač Budućnosti hoće da igra u Barseloni”. Jelušić je upozorio da ne postoje odgovarajući uslovi na tom fakultetu.
Slaviša Čurović, jedan od prvih glumaca koji su školovani na Cetinju nije kaže za Monitor, otišao u Beograd zbog malog tržišta.
„Jedini razlog mog privremenog odlaska je nepotizam u trouglu Branislav Mićunović, Radmila Vojvodić i njihove sluge koji mi nijesu dali da nastavim da se iskazujem kao umjetnik u svojoj zemlji, iz straha od mojih ambicija,koje nikad nisam krio, ali i znanja. Sve su prigrabili za sebe, što se tiče kulture, i to je jedinstven slučaj u svijetu,ako izuzmemo Sjevernu Koreju i Kubu”
Čurović naglašava: „Želim,hoću i znam da ću se vratiti u svoj grad Podgoricu, svoju državu, svoje pozorište CNP. Jedini sam od onih koji su otišli koji nije uzeo srpsko državljanstvo. Ovdje radim kao stranac koji se tako ne osjeća i prema kome ne postupaju tako. Naprotiv, prihvaćen sam lijepo, radim, živim, uspio sam u gradu u kom je konkurencija nemilosrdna, da steknem reputaciju poštenog čovjeka i dobrog glumca, a u mojoj Podgorici nisam mogao da se izborim sa halapljivim klanom gore pomenutih”. Čurović kaže da će se kada se vrati sa ljudima koji to znaju od CNP-a napraviti najbolje pozorište na Balkanu.
Marija Vicković, crnogorska glumica koja je karijeru nastavila u Beogradu, nedavno je kazala ,,Iz Crne Gore se odlazi zato što kulturna atmosfera koja u njoj vlada ne pruža dovoljno mladom stvaraocu. U kulturu se veoma malo ulaže, a za glumca je najgore kad ne radi i ne usavrašava svoj talenat. Dok god takvo stanje vlada, iz Crne Gore mladi ljudi koji se bave kulturom će odlaziti, jer talenat u takvoj atmosferi može samo da jenjava i da se guši što je, naravno, pogubno”.
Situacija nije bolja ni u drugim oblastima stvaralaštva. Koliko se, na primjer, ulaže u naučnike dovoljno govori podatak da se za nauku izdvaja godišnje koliko za račun za struju državnog Univerziteta.
KAD OSTANU: Kako izgleda kad crnogorski umjetnik svjetskog glasa ostane u Crnoj Gori, dobar je primjer slučaj vajara Miodraga Šćepanovića iz Kolašina koji je 2006. osvojio prvu nagradu na prestižnom Jesenjem salonu u Parizu, i postao član Udruženja likovnih umjetnika Jesenji salon u Parizu.
U Crnoj Gori, ništa od nagrada. „Na članstvo u Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore čekao sam sedam godina, i primljen sam poslije brojnih peripetija”, kazao je Šćepanović. Umjetnik svjetskog glasa skromno živi u Kolašinu. „Kad bi ovi iz Pariza vidjeli gdje radim, mislili bi da sam lud”.
Crnogorci čuveni u svijetu u rodnoj grudi mogu da se nadaju, normalno posthumno, kao u slučaju oskarovca Dušana Vukotića, tek ulici na Koniku. U koju vladine limuzine i džipovi biznismena ne zalaze.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini