Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 979

Objavljeno prije

na

PLUS


AMERIČKE VIZE crnogorski građani od prošle sedmice mogu dobiti u Podgorici, umjesto kao dosad u Beogradu. ,,Procedura je dosta brza u većini slučajeva. Kada se čovjek pojavi jednog dana, mislim da će sjutradan biti gotova viza”, rekao je američki ambasador Roderik Mur. Apliciranje za vizu Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici počinje posjetom veb sajtu Ambasade. Za vizu nije moguće aplicirati ni na jedan drugi način. Na sva pitanja, osim ukoliko se ne traži drugačije, mora se odgovarati na engleskom jeziku, piše u uputstvima za apliciranje objavljenim na sajtu američke ambasade u Podgorici. Za obradu aplikacije podnosilac plaća taksu od 131 dolar, koja se, u slučaju da viza ne bude odobrena, ne vraća.
979bargvozdoBRANIMIR GVOZDENOVIĆ, ministar urbanizma I zaštite životne sredine, primijetio je da u Crnoj Gori nedovoljno đaka upisuje srednje stručne škole građevinsko-geodetskog smjera. Gvozdenović je kazao da su građevinske firme spremne da pomognu u procesu obrazovanja građevinaca, tako što će angažovati ,,kvalitetne majstore i edukatore”. ,,Spremni su da prime nezaposlene sa Zavoda za zapošljavanje i narednih dana će objaviti oglase, jer kod njih postoje značajne potrebe za prijemom radnika”, kazao je Gvozdenović. Istakao je da će i nadležne institucije pomoći jačanje srednjeg stručnog obrazovanja u Beranama i Podgorici, s ciljem ,,poboljšanja kadrovskih potencijala”. Gvozdenović je obećao da će vlasti raditi na ,,sigurnom zapošljavanju ljudi koji učestvuju u tom procesu obrazovanja”. On je naglasio da bi trebalo iskoristiti šansu da se obrazovanje u oblasti građevine unaprijedi, osavremeni i prilagodi potrebama privrednog razvoja. Nije da se pretjerano očekuje da nešto od toga bude, nego je riječ o rijetkom primjeru dodira ministara ovdašnjih sa stvarnošću.


MINUS


979bartrudbenikTRUDBENIK, preduzeće iz Mojkovca, kako bi stiglo do šume koju namjerava da posiječe u Dragišnici, probilo put kroz Nacionalni park Durmitor. Mještani sela Komarnice, desetak kilometara udaljenog od Šavnika, bune se protiv namjere da se siječe šuma u kompleksu Dragišnice. Oni tvrde da je taj šumski kompleks prirodni štit za dolinu planinske rijeke, u kojoj je selo Komarnica, i da bi, njenom eksploatacijom, bila narušena prirodna ravnoteža. Vlada je koncesionim ugovorom Trudbeniku dala pravo na eksploataciju šume. U trenutku kada je već bilo probijeno 300 metara puta širokog oko četiri i po metra, Ekološka inspekcija je podnijela krivičnu prijavu protiv preduzeća Trudbenik i vlasnika Vuksana Radonjića, zato što nijesu ispoštovali zabranu prekida radova u Nacionalnom parku Durmitor. Trudbenik, zasad, ne haje.


979barcalicBRANISLAV ĆALIĆ, predsjednik Savjeta RTCG, svjedočio je o sopstvenom pregalaštvu: ,,Savjet i menadžment Javnog servisa preduzimaju sve u skladu sa njihovim ovlašćenjima da interesi građana budu putokaz stvaraocima programa i svim odgovornima u RTCG, koji su dobili povjerenje da kreiraju i ostvaruju uređivačku politiku”. Prema njegovim riječima, novinari i uređivački timovi davanjem prednosti svakodnevnim životnim temama, u kojima se izražavaju ukupan spektar javnih interesa, bogatstvo informacija, mišljenja i kritike, omogućili su da RTCG postane sve više mjesto permanentnog dijaloga svih građana. ,,Ubjeđeni smo da, kad tako radimo, nećemo biti u nesporazumu ni sa savješću ni sa javnošću. Ulažemo sve svoje snage da to bude geslo rada Savjeta RTCG, kao servisa građana”, rekao je Ćalić. Cijeloj priči nedostaje najmanje dvoje: da Savjet ima savjest i da Crna Gora ima javnost.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo