Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: BETONJERKA U SRCU GRADA: Ispit za državu

Objavljeno prije

na

Buka i prašina u centru Berana otkrivaju crnu ekološku tačku zbog koje je, između ostalog, ovaj grad, zajedno s Bijelim Poljem i Pljevljima svrstan u sjevernu kritičnu zonu u pogledu zaštite životne sredine.

Stanovnici beranskog naselja Obala pričaju kako se vjerovatno nigdje u razvijenom svijetu ne može vidjeti ovakav primjer nemara prema ljudima i prirodi u srcu grada.

„Ova betonjerka, ili kako je narod naziva separacija, nalazi nam se pod prozorima. Niti možemo spavati od buke, niti ljeti otvoriti prozore od cementne i druge opasne prašine. I za to kao da nikoga nije briga. Privatnog vlasnika ponajmanje”, kažu mještani velikog naselja, na samo par stotina metara od centra grada.

Separacija je na ovoj upitnoj lokaciji svojevremeno napravljena kada je bilo znatno manje kuća i kao privremeno rješenje za ispomoć tadašnjem državnom građevinskom preduzeću.

Niko ni tada nije mogao pretpostaviti da će opstati decenijama, a pogotovu sada, poslije privatizacije ove kompanije i sporova koji se vode zbog zemljišta na kojem se nalazi.

Uzalud mještani pišu peticije i protestuju. Uzalud odbornici postavljaju pitanja u lokalnom parlamentu. Da li će biti uzaludna i inicijativa koju ponovo ovih dana za hitno izmještanje pogona separacije iz centra grada na neku drugu lokaciju, kojih pored Lima ima mnogo, pokreće gradska Mjesna zajednica Park, ostaje da se vidi.

Savjet ove mjesne zajednice donio je ranije odluku na osnovu koje je od nadležnih opštinskih i državnih organa zatražio da preduzme mjere za uklanjanje separacije iz Obalskog naselja. Oni podsjećaju da je odluka proistekla iz konstantnih upozorenja građana koji godinama ukazuju da im separacija zadaje ozbiljne probleme.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park ističu da je neshvatljivo to što niko do sada od nadležnih državnih institucija nije preduzeo nikakve mjere za uklanjanje opasnog zagađivača iz centra grada.

Pričaju da ugroženo stanovništvo nema više vremena za čekanje i da je krajnji momenat da nadležne inspekcije zabrane rad betonjerke koja, bez ikakve sumnje, negativno utiče na životnu sredinu.

„Već dugi niz godina stanovnici Obalskog naselja ukazuju da su separacija šljunka i betonjerka, smješteni u neposrednoj blizini njihovih kuća, štetne za čitavu okolinu. Oni su upozoravali da se pored ogromne buke sa separacije širi velika prašina koja zagađuje čitavi prostor u ovom dijelu grada. Zato smo prije dvije godine odlučili da od nadležnih opštinskih i državnih organa zatražimo da preduzmu konkretne korake za njeno uklanjanje, jer to postrojenje radi suprotno ekološkim pravilima, kao i odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Park Petar Labudović.

On tvrdi da separacija i dalje nesmetano radi, iako se pouzdano zna da za to nema dozvolu.

„Zato ponovo tražimo da nadležni naš zahtjev ozbiljnije uzmu u razmatranje i da hitno nalože da se separacija izmjesti na neku drugu lokaciju”, naglašava Labudović.

Prema njegovim riječima, zbog separacije život u ovom dijelu grada postao je nepodnošljiv.

„Mašine na separaciji prave toliku buku da je to za mještane naselja i prvih kuća od koje je dijeli samo ulica širine tri metra, postalo neizdrživo. Da stvar bude još teža, separacija nije ograđena tako da su brojni prolaznici izloženi konstantnim opasnostima. Naročitu opasnost predstavlja cementna prašina koja se širi na sve strane. Znamo da je separacija u privatnom vlasništvu i da je to limitirajući faktor da Opština reaguje, ali opravdano pitamo dokle će državni inspekcijski organi da tolerišu i prećutkuju bahatost privilegovanih pojedinaca koji ostvaruju profit na štetu građana”, pita predsjednik gradske MZ Park.

Opštinski resorni sekretar i član Savjeta ove mjesne zajednice Marko Lalević upozorava da su u Obalskom naselju naročito ugrožena djeca.

„Niko od nas ne insistira da se separacija zatvori. Mi samo tražimo da se ona izmjesti iz gradskog jezgra i postavi tamo gdje neće nikome smetati, jer svima je jasno da njoj ovdje nije mjesto. Dovoljno je reći da se separacija naslanja na dvorište osnovne škole Vukašin Radunović i na obilaznicu pored Lima koja je postala glavno beransko šetalište”, kaže Lalević.

Mještani Obalskog naselja ističu da je krajnje vrijeme da nadležne službe na početku obilaznice pored Lima postave saobraćajni znak kojim će se zabranjivati kretanje teškim kamionima.

„Sa separacije svakodnevno odlaze teški kamioni natovareni različitim materijalima. Oni se kreću obilaznicom, iako ona zbog tehničkog rješenja, odnosno zbog male širine, ne pruža mogućnost bezbjednog saobraćaja. Pored toga, na ovom potezu tokom cijelog dana, pa i noću, imamo veliki broj rekreativaca. Zato, zbog bezbjedonosnih razloga, od nadležnih službi tražimo da postave saobraćajnu signalizaciju kojom se na obilaznici zabranjuje kretanje teškim kamionima. Postavljanjem takve signalizacije blokiraće se i rad separacije”, smatraju mještani Obalskog naselja.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park podsjetili su da se pitanje uklanjanja separacije našlo i kod specijalnog tužioca.

Monitor je pisao kako je Beranac Ramiz Mujović, koji već tri decenije živi i radi u Sarajevu, podnio krivične prijeve protiv bivšeg predsjednika Opštine Berane Vuke Golubovića, bivšeg načelnika Katastra u ovom gradu Darka Mališića, biznismena Žarka Barjaktarovića i NN lica, zbog toga što su, kako tvrdi, bez osnova preknjižili osamdeset ari zemljišta s njegove pokojne majke.

Prema onome što Mujović tvrdi, ovi ljudi su u vrijeme izgradnje takozvane zaobilaznice zemljište koje je pripadalo njegovoj porodici na prostoru velikog dijela sadašnje separacije prenijeli i upisali na ime Žarka Barjaktarovića, nakon čega je ovaj biznismen dio zemljišta ustupio Opštini za igradnju zaobilaznice, a zauzvrat dobio parcelu na drugoj atraktivnoj lokaciji u gradu.

On tvrdi da sve o čemu govori ima dokumentovano, odnosno da ima posjedovne listove koji pokazuju da je zemljište bilo u vlasništvu njegove porodice kada je izvršena misteriozna transakcija u trouglu Opština – Katastar – biznismen Barjaktarović.

Mujović je ispričao da u Upravi za nekretnine nema nikakvog traga o tome na koji način su lica protiv kojih je podnio krivične prijave isknjižila njegovu pokojnu majku Hankiju Muratović. Prema njegovim riječima, vrijednost zemljišta koje je njegovoj porodici oteto u ovoj najužoj gradskoj zoni, iznosi skoro milion eura.

Separacija, tako, osim što bruji i diže cementnu prašinu, širi i smrad teške korupcije. Betonjerka u srcu Berana idealan je test za državu kada se radi o poglavlju vladavine prava, i onome što će ubrzo uslijediti, poglavlju zaštite životne sredine.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo