OKO NAS
BERANE: SLUČAJ KADROVSKIH STANOVA NA ČEKANJU: Tužilaštvo zanijemilo

Hoće li specijalno tužilaštvo istragu protiv beranskih funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista proširiti i na slučaj poznat pod nazivom „holandska kuća”, odnosno raspodjelu kadrovskih stanova u ovom gradu? To je pitanje koje se stalno ponavlja, ali Komisija za preispitivanje zakonitosti raspodjele stanova za kadrove u Opštini Berane, ni poslije dvije godine nije dobila odgovor koji su zvanično i javno zatražili više puta.
Ova partijski mješovita komisija specijalom tužilaštvu odavno je predala čitav materijal do kojeg je došla tokom višemjesečne provjere i interne istrage vođene unutar lokalne samouprave, nakon što je promijenjena vlast 2014. godine i DPS otišao u opoziciju.
Odbornici vladajuće koalicije Zdravo Berane tvrde, naime, da je raspodjelom stotinu dvadeset kadrovskih stanova i stanova za opštinske službenika i namještenike u Beranama „upravljala organizovana kriminalna grupa”.
Predsjednica komisije koja je preispitivala postupak raspodjele stanova, odbornica DF Vida Ivanović, kaže da su iz specijalnog tužilaštva tražili da se dokumentacija ovjeri i dopuni, ali da zvanično nemaju informaciju šta se u tužilaštvu događa s ovim predmetom.
„Negdje tokom prošlog ljeta zatražili su nam da ovjerimo svu dokumentaciju i da je eventualno dopunimo, što smo i učinili. Nemamo povratnu informaciju šta se radi i da li je u toku izviđaj”, kaže Ivanović i objašnjava da je dokumentaciju bilo teško obezbijediti jer je bila „zagubljena”.”
„Devedeset odsto dokumentacije bilo je zavedeno u Opštini, ali je nije bilo u opštinskoj arhivi. Kako smo mi došli do dokumentacije, to nije za priču, ali i dalje ostaje pitanje gdje je bila dokumentacija, odnosno zašto je nema u opštinskoj arhivi”, pita Ivanović.
Ona tvrdi da je komisija „ s potpunom dokumentacijom dokazala da je postupak raspodjele stanova i odluke koje su donesene u vezi s tim bili u svakom pogledu nezakoniti”.
„Opština Berane je uložila oko milion i po eura, dok nemamo podatke o tome koliko će koštati sudski troškovi u postupcima koje četiri radnika vode protiv Opštine zbog nezakonte raspodjele. Fond za stambeno solidarnu izgradnju zaradio je blizu dva miliona eura”, kaže Ivanović.
Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što je direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović, zajedno sa tadašnjim opštinskim čelnicima, uručio odabranim „kadrovima” ključeve u novosagrađenim zgradama.
Prije toga, u julu 2009. godine, u Opštini Berane donesena je odluka o rješenju kadrovskih potreba. U toj je odluci, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.
U izvještaju komisije koja je preispitivala raspodjelu konstatovano je, međutim, da su određena lica u međuvremenu za višestruko uvećane iznose prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.
Takođe je bilo propisano da pravo na stan ima zaposleni kadar koji nema adekvatan stan, odnosno porodičnu kuću u svojini, dok su, kako tvrde odbornici sadašnje vladajuće koalicije, stanove „dobijala lica koja imaju i kuće na tri sprata”.
Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova zadužila za preko pola miliona eura i to na period od deset godina, s kamatnom stopom od osam odsto.
Da posla u ovom predmetu ima za specijalnog tužioca, sasvim je sigurno, ali je teško predvidjeti kada će biti pokrenut postupak.
„Mi smo, uprkos brojnim preprekama i opstrukcijama, uspjeli da pronađemo dokumentaciju i da je predamo tužilaštvu. Sve im je servirano kao na poslužavniku. Svaka riječ iz krivične prijave je dokumentovana. Čekamo i dalje na odgovor šta se i da li se nešto radi u vezi s tom prijavom, odnosno da li će ova krivična prijava biti obuhvaćena istragom koja je otvorena protiv bivših funkcionera”, kazala je Ivanović.
Opština Berane je odmah nakon promjene vlasti u martu 2014. godine, specijalnom tužiocu predala više krivičnih prijava protiv bivšeg opštinskog rukovodstva iz redova DPS-a.
Lokalna uprava, uprkos svemu, tri godine nije imala povratnu informaciju o tome šta se radi. Toliko su trajale izviđajne radnje. U trenutku kada je izgledalo da od svega neće biti ništa, krajem marta ove godine po nalogu Specijalnog tužoca uhapšena su četiri funckionera ili povezana lica iz bivše lokalne vlasti, svi iz redova Demokratske partije socijalista.
Nijesu dugo bili u pritvoru, ali je vrlo brzo uslijedilo otvaranje istrage, kojom je, kao peti, obuhvaćen još jedan lokalni biznismen. Razmjere pljačke u Beranama, prema riječima sagovornika Monitora iz lokalne uprave, skoro su nesagledive, ali je i ono čemu se ušlo u trag dovoljno za valjanu istragu.
„Mi smo uspjeli da dođemo do jednog broja dokumenta kojima su potkrijepljene krivične prijave. To nije malo i o tome bi se mogli pisati feljtoni. Ovo s politikom nema veze. Ovo je organizovani kriminal vidljiv golim okom”, kazao je taj sagovornik.
Koalicija Zdravo Berane saopštila je da su građani Berana dobili definitivnu potvrdu da se vođenje opštine više nikada ne smije prepustiti Demokratskoj partiji socijalista koja je gradu načinila nesagledivu materijalnu i moralnu štetu.
U ovom gradu početkom sljedeće godine biće održani redovni lokalni izbori. Demokratska partija socijalista ovih se dana oglasila saopštenjem, tražeći vanredne lokalne izbore koji bi bili održani prije redovnih. Njihov interes je, naravno, da poslije svega što su radili u Beranama u dva mandata, na ovu opštinu izvrše juriš pojedinačno i u punom kapacitetu, što ne bi mogli ako izbori budu u više drugih opština odjednom.
Šta će biti, ostaje da se vidi. Ali u tom grmu možda leži zec i odgovor zbog čega specijalno tužilaštvo ne žuri s istragom nakon hapšenja beranskih funkcionera.
Takođe i zašto se Komisiji za preispitivanje raspodjele kadrovskih stanova još uvijek ne daje odgovor da li će tom istragom i ovaj predmet biti obuhvaćen. Raspodjela kadrovskih stanova u Beranama jedna je od bolnih tačaka DPS-a. Ne bi im išlo u prilog da se ta priča otvori pred lokalne izbore.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije