Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE 15 GODINA BEZ AUTOBUSKE STANICE: Autostop iz nužde

Objavljeno prije

na

,,Želeći najveće dobro svojim građanima i Crnoj Gori u cjelini, Bijelo Polje je nizom kapitalnih projekata tokom prethodnih godina, sprovodilo razvojnu politiku koja pruža najrealnije mogućnosti da spremno odgovori svim izazovima vremena, ali i da prepozna i realizuje šanse koje se tek ukazuju”. To piše u izvještaju predsjednika Opštine Bijelo Polje Aleksandra Žurića, koji je prije nekoliko mjeseci na sjednici lokalnog parlamenta jednoglasno prihvaćen. Žurić je tada kazao da je protekla godina u tom gradu bila obilježena ,,uspješnim nastavkom rada na realizovanju značajnih investicionih projekata i precizirao da se radilo na gradskom šetalištu, sportskim objektima, dječijim igralištima, značajnim gradskim ulicama, raskrsnicama, vodovodu, ali i strateškim razvojnim projektima – poput početka valorizacije Đalovića pećine ili prve faze projekta otvaranje bjelopoljske strane Bjelasice.

Među svim tim ,,poduhvatima” bjelopoljske vlasti, ni prošle, kao ni minulih 15 godina nije rečeno ništa o vraćanju u funkciju autobuske stanice. Tačnije, iako je u infrastrukturu tog grada, prema riječima opštinskih funkcionera, uloženo 20 milona eura, još nije nađen način da se reguliše međunarodni autobuski saobraćaj. Bjelopoljci autobuse za Srbiju i dalje čekaju pored puta s podignutom rukom. Već skoro dvije decenije od kada je transportno preduzeće Trans servis prestalo s radom, Bijelo Polje nema autobusku stanicu. Nekadašnja stanica u industrijskoj zoni u Nedakusima propada, a za međugradske autobuse koristi se privatno stajalište u centru grada.

Stanica u Nedakusima izgrađena je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka u sklopu nekadašnjeg autosaobraćajnog preduzeća Trans servis. Tokom privatizacije Trans servis je podijeljen na četiri firme, pa je autobuska stanica pripala DD Putnik prevozu u kojem je početkom 2001. godine Privredni sud otvorio stečajni postupak.

Bjelopoljci tvrde da, pored autobuske, i ostali objekti koji su bili vlasništvo te firme propadaju, a da su neki čak ,,na divilje” postali privatno vlasništvo, a zatim i prodati. Potpredsjednik Opštine Petar Smolović nije do zaključenja broja odgvorio na pitanja Monitora o planovima lokalne vlasti o autobuskoj stanici, kao i razlozima zbog čega ona godinama ne funkcioniše.

,,Ne znam kada ću uspjeti da odgovorim na Vaša pitanja. Treba to da pripreme nadlažene službe, a zatim i da predsjednik Opštine pogleda. Poslije toga treba da mi pošaljete tekst na autorizaciju, kako bih izbjegao da se moja izjava nađe u nekom pogrešnom kontekstu, jer se to do sada više puta dešavalo. Osim toga, Bijelo Polje ima autobusku stanicu i taj problem je predimenzioniran”, rekao je on.

Međutim, potpredsjednik Opštine je početkom septembra na sastanku s lokalnim preduzetnicima, s kojeg su izvještavali neki mediji, bio mnogo rječitiji. Tada je najavljeno da je lokalna uprava zainteresovana da se autobuska stanica u Nedakusima renovira, ponovo aktivira i stavi građanima na raspolaganje. Nacrtom programa uređenja prostora za prošlu godinu, za izradu glavnog projekta rekonstrukcije glavne autobuske stanice planiran je iznos od 20.000 eura, saopšteno je na sastanku. Naime, kako je Smolović kazao, u planu je da se prostor stanice otkupi od Željeznice kako bi projekat njenog aktiviranja ponovo oživio.

Iz lokalne uprave ranije je više puta najavljivano da će biti sačinjeni elaborati postojećeg i planiranog stanja no, nikada nije bilo precizirano kada se konkretno može očekivati stavljanje u funkciju autobuske stanice.

U nezvaničnom razgovoru u bjelopljskoj Opštini objasnili su da je glavna smetnja aktuelni detaljni urbanistički plan, čije su izmjene u toku. Važećim planom lokacija autobuske stanice bila je, kako su rekli, zarobljena u jedinstvenoj urbanističkoj parceli željezničkog terminala.

Navodno, u razgovoru s predstavnicima Željeznice dogovoreno je da se nekadašnja autobuska stanica izdvoji kao zasebna parcela pa će se nakon usvajanja novog DUP-a steći uslovi da se obavi parcelizacija, čime bi bili riješeni i imovinsko pravni odnosi.

,,Nikad ne znate hoće li stati autobus koji čekam pored puta kad idem do Prijepolja. Mlataram rukama, pa koji stane, stao je. Nevjerovatno je da Bjelo Polje nema autobusku stanicu, gdje bismo normalno mogli da sačekamo autobus za Srbiju. Međutim, navikli smo se na mnoge nevjerovatne stvari, pa evo, i sada nam prelazi u naviku stopiranje”, kaže Bjelopoljka, koja zbog poslovnih obaveza bar tri puta mjesečno mora u susjednu državu.

Ona, kao ni još nekolko njenih sugrađana, koji imaju slična iskustva, ne vjeruje u najave lokalne vlasti da će im naredna godina donijeti i obnovljenu stanicu u Nedakusima, na kojoj su nekad stajali autobusi iz svih pravaca. Smatraju da vladajuća Demokratska partija socijalista samo u toku predizbornog perioda pominje projekte koji, kako kažu, znače obezbjeđivanje osnovnih uslova života građana.

U gradu pod Obrovom neki tvrde da je propadanje Trans servisa počelo 1989. u jeku AB revolucije kada su autobusi tog preduzeća besplatno vozili na Gazimestan, a potom i na razne mitinge po Crnoj Gori. Neumjesna privatizacija tog preduzeća, a kasnije i segmentacija, ostavila je Bjelopoljce bez jednog od osnovnih infrastrukturnih objekata u gradu. Ta činjenica mnogo ne smeta lokalnoj vlati, koja se tek s vremena na vrijme, prisjeti potrebe sugrađana da imaju autobusku stanicu.

Na to su u par navrata upozorili i iz lokalne opozicije. Opštinski odbor Demokratske narodne partije (DNP) u Bijelom Polju zatražio je prošle godine od nadležnih u lokalnoj upravi da se u program javnih radova za sljedeću godinu obavezno uvrsti, između ostalog, izgradnja autobuske stanice, kružnog toka i rekonstrukcija glavne saobraćajnice kroz naselje Rasovo.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo