Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV BIVŠEG OPŠTINSKOG RUKOVODSTVA: Dugo čekanje

Objavljeno prije

na

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić požalio se ovih dana kako opterećenja iz prethodnog perioda ne dozvoljavaju da se uradi onoliko koliko bi se realno moglo i željelo, te da se gradsko rukovodstvo svakodnevno bori s lošom zaostavštinom prethodne vlasti, što znatno usporava razvoj Berana.

On je kazao da su uspjeli poništiti određena rješenja i povratiti dio imovine, uz znatan broj krivičnih prijava i sudskih procesa.

„Podnijeli smo osam krivičnih prijava za zloupotrebe i nanošenje štete državi. Specijalno tužilaštvo u kontinuitetu izuzima dokumenta, ali očekujemo bržu i konkretniju reakciju, jer zaštita državnog interesa je obaveza svih, posebno tužilaštva i sudova”, izjavio je Šćekić u intervuju za Vijesti.

Sedmicu-dvije ranije premijer Đukanović je, boraveći u Beranama, u intervujuu za lokalni radio rekao da daje punu podršku Tužilaštvu kada se radi o istragama koje vodi o bivšim čelnicima Opštine iz Demokratske partije socijalista.

„Ja dajem punu podršku tome što radi Tužilaštvo. To što radi Tužilaštvo nikada nije puna istina, već pretpostavka koja se provjerava na sudu. Prema tome, puna podrška tome da se sve u šta postoji sumnja ispita”, kazao je Đukanović.

Pa ipak utisak je da Specijalno tužilaštvo sporo radi na predmetima iz oblasti organizovanog kriminala na sjeveru Crne Gore.

Na to su ukazali aktivisti koalicije Zdravo Berane kada su Milivoju Katniću poslali fotografiju bivšeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića. Oni su naveli da je fotografija poput one koja stoji u holu zgrade Opštine specijalnom tužiocu poslata s namjerom da se crnogorskoj javnosti skrene pažnja na krivične prijave koje su podnijete protiv bivšeg rukovodstva u protekle dvije godine, a u vezi s kojima Tužilaštvo do danas nije ni pokrenulo ni odbacilo postupke.

Uz uramljenu fotografiju, Katniću je poslato i kratko pismo u kome ga Zdravo Berane podsjeća na važnost procesuiranja krivičnih prijava zbog postupaka kojima je budžet Opštine drastično oštećen, a razvoj grada doveden u pitanje.

„Poštovani gospodine Katniću, koalicija Zdravo Berane i Opština Berane prethodne su dvije godine podnijele osam krivičnih prijava u vezi s nezakonitim poslovanjem Opštine u periodu 2006.-2014. Iako je obim napravljene štete manji nego u Budvi, molimo Vas da obratite pažnju na Berane i tako dokažete da nas smatrate dijelom Crne Gore i kada je potrebno sprovođenje pravde”, napisali su aktivisti koalicije Zdravo Berane u pismu Specijalnom tužiocu.

Oni su dodali da izostanak procesuiranja počinjenih krivičnih djela koja su načinila i dalje čine veliku štetu i opasnost po budućnost ove male opštine daje malo nade „našim sugrađanima da se išta može promijeniti i da je moguć bilo kakav napredak Berana i Crne Gore”.

„Ako želimo da stavimo tačku na pljačku, moramo i Beranama i Crnoj Gori poslati poruku da se kriminal ne isplati. Imate veliku odgovornost, jer je fizički opstanak sjevera u pitanju. Našim građanima treba nada i motiv da krenu naprijed , a glavni specijalni motivator ste Vi gospodine Katniću. Znamo da ste zauzeti, znamo da imate posla preko glave, pa vam kao podsjetnik šaljemo i jednu fotografiju koja može krasiti vaš radni prostor dok ne aktivirate optužnice”, zaključuje se u pismu, koje potpisuje koalicija Zdravo Berane, odnosno „8.271 građanin željan pravde”.

Aktivisti ove vladajuće koalicije u Beranama napravili su i kratki film koji prikazuje skidanje Golubovićeve slike iz hola opštine, koji je objavljen na fejsbuk stranici Zdravo Berane.

Opština Berane je krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića „i drugih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije”, kao i zbog krivičnih djela „zlupotreba službenog položaja” i „nesavjestan rad u službi”, podnijela još u aprilu 2014. godine. Novi predsjednik opštine tada je saopštio da se od preuzimanja lokalne vlasti uvidom u stanje i obaveze Opštine došlo do sigurnih podataka da je dug Opštine veći od petnaest miliona eura i da to nije konačna cifra.

Krivične prijave protiv bišveg predsjednika i njegovog brata, kao i povezanih lica i privrednih subjekata, podnesene su i „zbog toga što su u prethodnom periodu više od trista hiljada potrošili u predizbornoj kampanji za radove u mjesnim zajednicama bez raspisanih tendera i ugovora”.

Tada su navedeni i brojni primjeri nenamjenskog trošenja novca, među kojima i sredstava uslovnih dotacija Evropske unije, zatim novca koji je bio namijenjen Regionalnom biznis centru i sredstava Fonda PIO za rješavanje stambenih problema penzionera.

Bivši predsjednik opštine Berane Vuka Golubović kasnije je u izjavi za Vijesti odbacio sve navode iz krivičnih prijava, ustvrdivši da je to „samo politički trik i alibi za novu vlast”.

Koalicija Zdravo Berane, koja je prije dvije godine preuzela vlast u ovom gradu, objavila je, međutim, nakon toga na svom sajtu, odnosno fejsbuk profilu, kopije jednog dijela dokumenta i računa koji pristižu za naplatu.

Novo opštinsko rukovodstvo došlo je i do pouzdanih podataka da je bivši gradonačelnik Golubović prenio uz pomoć tadašnjih rukovodilaca opštinskog katastra desetine hiljada kvadrata opštinskog zemljišta sebi i firmama lokalnih tajkuna, ili njima lično, dok je bio na funkciji. Neki predmeti, zahtjevi za upis i rješenja o upisu, izvršeni su i realizovani neposredno nakon gubitka lokalne vlasti Demokratske partije socijalista u i saznanja da Golubović više neće ostati na mjestu predsjednika opštine.

,,Koliko je nama poznato, i po ovim prijavama preduzete su neke radnje, tako da je, osim iz Opštine, nešto kasnije i iz katastra izuzeta dokumentacija u vezi s navodima iz prijava. Ta dokumentacija vrlo je obimna”, rekao je Monitoru sagovornik iz Opštine Berane.

Prema njegovim riječima, razmjere pljačke u Beranama skoro su nesagledive, ali je i ono čemu se ušlo u trag dovoljno.

„Mi smo uspjeli da dođemo do jednog broja dokumenta kojima su potkrijepljene krivične prijave. To nije malo i o tome bi se mogli pisati feljtoni. Ovo s politikom nema veze. Ovo je organizovani kriminal vidljiv golim okom”, kazao je sagovornik Monitora.

Nakon svega se postavlja pitanje koliko će se još vremena dokumenta iz Opštine Berane izuzimati u kontinuitetu prije nego se preduzmu konkretni koraci. Specijalnom tužilaštvu stigla je i direktna deklarativna podrška iz vrha vlasti za predmete u Beranama. Šta se onda još čeka?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo