OKO NAS
VUKAŠIN LABOVIĆ U SUDSKOM LAVIRINTU: Izgubio kuću zbog fiktivnog kredita

Podgoričanin Vukašin Labović ostao je početkom septembra bez polovine kuće i poslovnog prostora u naselju Zagorič zbog, kako tvrdi, fiktivnog i nevraćenog kredita bivšoj Ekos banci u stečaju. On kaže da je kredit još 2003. godine odobren na njegov zahtjev, ali ne u njegovu korist, već u korist daljeg rođaka iz Peći, biznismena Ranka Labovića, kome je i isplaćen.
Vukašin Labović, vojni penzioner, tereti se da je podigao 80.000 eura kredita u gotovini koji nikada nije vratio. On je krajem marta za Monitor izjavio da je riječ o podvali – fiktivnom kreditu i fiktivnoj isplati.
Za svoje nedaće optužuje prezimenjaka Ranka Labovića, koji je imao stalno prebivalište u Peći, a koji je stajao iza Ekos banke, koja je osnovana 2001. godine, a zatvorena, odlukom Centralne banke Crne Gore, 2003. godine zbog nepravilnosti u radu i neregularnosti.
Između Vukašina Labovića i te banke već 13 godina traje sudski spor. Presudom Osnovnog suda iz 2009. godine on je obavezan da Ekos banci isplati na ime duga po osnovu stambenog kredita 80.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom. Osnovni sud u Podgorici je 7. septembra odlučio da na Ekos banku bude upisano 50 odsto površine dva stambena prostora koji se nalaze u Labovićevoj kući, kao i polovina poslovnog prostora i potkrovlja, za ponuđenu cijenu od 37.690 eura, odnosno za polovinu procijenjenog potraživanja Ekos banke.
Stečajna uprava Ekos banke ni u više pokušaja nije uspjela da te prostore proda na javnim nadmetanjima. Kupaca vjerovatno nije bilo zato što 50 odsto tih nekretnina pripada supruzi Vukašina Labovića.
Labović kaže da je pravosnažno izgubio sve sudske sporove u Crnoj Gori iako, navodno, zbog neuredne dostave nijednom nije prisustvovao suđenjima, niti je znao da mu je upisana hipoteka na imovinu sve do 2011. godine
,,Sve što sam stvorio za čitav radni vijek oteli su mi kriminalci i crnogorski moćnici”, tvrdi Labović.
On sumnja da u Crnoj Gori više od deceniju, na svim nivoima, neko štiti Ranka Labovića, uprkos podnijetim krivičnim prijavama. Takođe tvrdi da je Ranko Labović 2003. godine podmetnuo njemu i još jedanaestorici građana fiktivne kredite od oko 850.000 eura i novac uzeo za svoje potrebe.
,,Centralna banka 28. marta 2003. oduzima dozvolu za rad Ekos banci, a navodno sjutradan nas šest podižemo 515.000 eura na ruke. Među navodnim korisnicima kredita sam i ja, a nikada nijesam podigao sporni kredit, niti sam na bilo koji način koristio taj novac”, tvrdi Labović.
Preostalih 10 dužnika Ekos banke, među kojima su, po riječima Vukašina Labovića, bili Rankovi rodbina i prijatelji zaposleni većinom u njegovim firmama u Crnoj Gori, izbjegli su vraćanje obaveza jer im je predmet sudski zastario.
,,I meni je Ranko dao izjavu, ovjerenu u Beogradu, da nikada nijesam podigao pomenuti kredit, ali nijesam oslobođen obaveze”, kaže Vukašin Labović.
Vlasnik banke Ranko Labović je, 19. februara 2015. godine u Beogradu dao izjavu da Vukašin Labović nikada nije primio novac po osnovu stambenog kredita i izjavio je da je spreman da navedene činjenice potvrdi i na sudu! Ali, ni to Vukašinu nije pomoglo pred sudom da ga oslobodi optužbi.
,,Nijesam vjerovao s kim imam posla. Ekos banka je obavljala sumnjive poslove. Kada je trebalo da dođe do zatvaranja banke, odnosno do oduzimanja dozvole za rad od strane regulatora, Centralne banke, Ranko Labović me je zamolio da sa nekoliko njegovih prijatelja podnesem zahtjev za kredit samo kako bi iz Centralne banke vidjeli da se posluje i da bi, kako je tada tvrdio, spasili banku”, ispričao je Vukašin Labović novinaru Monitora krajem marta ove godine.
Dan nakon što je Ekos banci oduzeta dozvola Vukašin Labović i još pet osoba navodno podižu kredit od oko 500.000 eura. Neposredno ispred te uplate još pet osoba navodno podiže kredit tako da je samo tom prilikom Ekos banka isplatila oko 850.000 eura. I to – na ruke.
Logično se nameće pitanje ako je Ekos banka likvidirana 28. marta 2003, kako je moguće da se sjutradan podigne kredit na ruke?, pita se Vukašin Labović.
,,U tom periodu banka nije imala pravo da obavlja bilo kakve transakcije niti da radi. Svi krediti su navodno na blagajni isplaćeni gotovinski. Blagajnik Ekos banke bio je šurak Ranka Labovića koji je osuđen na dvije godine zatvora, jer je bio odgovorno lice za humanitarnu organizaciju preko koje je prao novac”, objasnio je ranije Vukašin za naš list.
Od svih njih koji su navodno podigli kredit i koje je prevario Ranko Labović, jedino je pravosnažno osuđen Vukašin. Niko od njih 11 nikada nije vraćao kredite, koji su, kako kaže fiktivni, i koji su, navodno, služili da Ranko Labović podigne novac iz trezora za isplatu tih kredita.
Vukašin Labović je 2006. godine otkazao punomoćje prvom advokatu, tvrdeći da ga on ne zastupa shodno njegovim intresima. Nikada, tvrdi, nije dobijao pozive za ročišta, uz obrazloženje suda da poziv ,,nijesu mogli da mu uruče”. Zbog toga Vukašin, kaže, nije imao mogućnost da se brani i objasni svoj slučaj.
Stečajni upravnik Ekos banke Milan Rakočević kazao je nedavno Vijestima da će Centralna banka okončanje stečajnog postupka predložiti kad, na osnovu Zakona o stečaju i likvidaciji banaka, procijeni da se za to ispunjavaju uslovi. Na pitanje, da li je po službenoj dužnosti ikad obavještavao državno tužilaštvo o sumnjivim i moguće kriminalnim aktivnosti u ovoj banci, Rakočević je odgovorio da su podnijete sve tužbe i krivične prijave, a koje su bile u domenu stečajne uprave.
Predsjednik stečajnog odbora Petar Drakić izjavio je Vijestima da je Vukašin Labović trebalo ,,ako nije uzeo kredit, svoje pravo ostvari u sudskom postupku, jer stečajna uprava mora postupati u skladu sa krajnjim sudskim rješenjem”.
Sud je, eto, odlučio kako je odlučio. Vukašin ostaje bez kuće i poslovnog prostora, dok glavnog aktera skoro milionske malverzacije neko moćan šiti u Crnoj Gori.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije