OKO NAS
RENOVIRANJE ŠKOLA U OKVIRU PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI: Časovi pod skelama

U sedam vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori bio je odložen početak nove školske godine, zbog radova koji se realizuju u okviru treće faze Programa energetske efikasnosti. Početak nastave u četiri škole bio je odložen čak 12 dana, a kako radovi na školama i dalje traju, učenici na časove idu prolazeći ispod skela. Dakle, školska 2016/17. godina, sasvim slučajno i godina izbora, počela je radno. Ali ne za đake.
Podsjetimo, u Podgorici je pet osnovnih i srednjih škola obuhvaćeno Programom energetske efikasnosti u javnim ustanovama: OŠ Milorad Musa Burzan, OŠ Božidar Vuković Podgoričanin, Srednja stručna škola Inž. Marko Radević, SSŠ Spasoje Raspopović i SEŠ Vaso Aligrudić. Pored navedenih, programom su obuhvaćene i JPU Irena Radović, Danilovgrad, Gimnazija Petar I Petrović Njegoš, Danilovgrad, O.Š.Njegoš, Cetinje, O.Š.Bedri Elezaga Vladimir, Ulcinj. Nosilac ovog projekta je Ministarstvo ekonomije, a vrijednost je preko pet i po miliona eura.
Iako je početak petomjesečnih radova najavljen za sredinu jula, njihov start u avgustu nadležni su pravdali tenderskim zavrzlamama, zbog čega je i završetak radova prolongiran do polovine decembra. U posljednjih nekoliko dana, u fokusu medija posebno je bila Osnovna škola Musa Burzan. Ministar prosvjete Predrag Bošković u ponedjeljak je svečano otvorio ni blizu završenu školu. Bošković je u svom izlaganju rekao da je objekat star više od 60 godina, da se u njega malo do sada ulagalo, ali da je sada izvršena ozbiljna rekonstrukcija. Uvjeren je i da građevinski radovi koji slijede na objektu neće ugroziti bezbjednost djece.
Snimak koji je javnosti plasiran izgledao je bajno – sve je novo, a djeca srećna. No, jedan od roditelja djece koja uče u ovoj školi, za Monitor je kazao da prikazani kadrovi ne šalju pravu sliku, te da radovi na unutrašnjem dijelu objekta nijesu baš daleko odmakli.
Budimo realni – polugodišnje radove je nemoguće završiti za trećinu vremena. Primjetno je da okolina škole, kao ni sama škola, nijesu dovedeni u stanje prikladno za dolazak učenika. Oni kroz blato, pijesak i šut ulaze u školu, a posebna briga postoji zbog prvaka čija se nastava održava u prizemlju, jer se konstantno vrzmaju oko skela. Uzimajući u obzir da je rok za završetak radova planiran za 10. decembar, tako će biti cijelo prvo polugodište.
Milka Šćepanović, predstavnica roditelja ove škole, u izjavi za Dan, kazala je da ministar Bošković nije htio da odgovori zbog čega radovi nijesu završeni ili nastava odložena, već su djeca dovedena u opasnost od povređivanja. Ona je otkrila da su iz škole obavijestili roditelje da djeca prije dolaska u školu odu u toalet, jer školski još uvijek nije u funkciji. Takođe, roditeljima je rečeno da djecu ne oblače u odjeću u kojoj će im biti vruće, jer će prozori zbog skela biti fiksirani do završetka radova.
Sve bi to bilo lijepo kada bismo razmišljali samo o vrućini. Zamislite koliko se bakterija može skupiti u neprovjetrenim prostorijama u kojima svakodnevno boravi toliko duša. A onda listu mogućih oboljenja.
Za rekonstrukciju OŠ Musa Burzan nadležni su izdvojili 650 hiljada. Ščepanović kaže da i pored najave značajnih ulaganja, za sada u školi još vlada haos: „Skele su sa obje strane škole, jedino je prilaz obezbijeđen. Nastava mora da bude završena do 13 časova i imaju tri časa po pola sata, kako bi radnici mogli da nastave da vrše rekonstrukciju fasade i sređivanje dvorišta”.
Izvor Monitora, koji je u Savjetu roditelja te škole, objašnjava da mišljenja roditelja nijesu bila usaglašena. „Ja sam bila u grupi onih koji su željeli da se nastava odloži dok se većina radova ne završi, pa da se kasnije izgubljeni dani odrađuju subotom. Neki su smatrali da je važnije da djeca budu slobodna vikendom da bi mogli negdje da otputuju, te su slali pisma ministru i tražili da nastava počne ranije. Bilo je i predloga da se polovina djece šalje u OŠ 21. maj na Draču, ali je na kraju prevagnulo ovo da se počne što ranije”, kazala je ona.
Naša sagovornica sumnja da će se ikad saznati ko je kriv zbog kašnjenja. „Godinama smo se borili da se izbetoniraju prilazi školi, da se osvijetli dvorište, da se renovira zgrada i sala. Uslovi su bili katastrofalni, prokišnjavalo je, malo koja vrata su mogla da se zatvore, a izgled toaleta je teško opisati. Možda ovo nije najbolje rješenje, ali izdržaćemo tih pola godine kad smo mogli do sada, pa će naša djeca i generacije koje dolaze konačno raditi u normalnim uslovima”.
Nije ovo Monte Karlo pa da radovi počnu i završe onda kada je rečeno. A učenici neka obrate pažnju dok pohode svoje škole – gradilišta.
Filip Đ. KOVAČEVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom