Povežite se sa nama

OKO NAS

POČINJE ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU: Opasna avantura

Objavljeno prije

na

“Ovo je veliki događaj. Na ovo smo čekali vjekovima. Neka nam je srećno”, poručio je premijer Milo Đukanović na potpisivanju ugovora o istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju u srijedu u Podgorici.

Ocjenjujući da bi pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa označio temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, on je rekao da bi to doprinijelo povećanju obima proizvodnje i izvoznoj bazi, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu.

Osim predizborne priče malo je, međutim, konkretnih činjenica koje su on ili ministar ekonomije Vladimir Kavarić mogli da nabroje za takva očekivanja. Jer, takva analiza korisnosti za domaću privredu i posebno ljude koji žive na obali ni nakon sedam godina priprema za posao istraživanja nafta i gasa nije napravljena. Još gore, nije završena ni strateška procjena uticaja na životnu sredinu.

Ne manje značajno je svakako što je cijena tzv. crnog zlata sve niža na svjetskom tržištu. Barel nafte kreće se sada između 42 i 48 dolara, a David Kotok iz američke konsultantske firme Cumberland Advisors misli da najgore tek dolazi. ‘Mogli bismo opet doći do 15 ili 20 dolara za barel, ali ne znamo još gdje je dno’, kazao je on.

Pritisak na cijene posljedica je i naznaka daljeg slabljenja nekih od najvećih svjetskih ekonomija, što znači i manju potražnju za naftom, čija je proizvodnja i dalje visoka, pa je ponuda još veća od potražnje.

Zato crnogorski čelnici nastoje da javnost, koja gotovo ništa o svemu ovome ne zna, omame i uspavljuju slatkim pričama o korišćenju ,,norveškog modela” ili navođenja primjera nekih drugih zemalja u kojima se, po njima, dobro slažu naftna industrija, turizam i ekologija. Ističe se takođe da će se lex specialisom (!?) urediti formiranje naftnog fonda, u koji će se uplaćivati 85 odsto državnih prihoda od ugljovodonika. Naravno, ukoliko ih uopšte bude.

„Uvjereni smo da je ovo smrtna presuda obalnom turizmu. Umjesto da posljedice naftnih istraživanja i izgradnje naftnih postrojenja budu naučno sagledane, a naročito njihov uticaj na održivost i razvoj postojeće privredne strukture i u odnosu na važeće razvojne strategije, dočekali smo da Vlada, za 25-ogodišnjicu ekološke države Crne Gore, potpisuje ekocidni ugovor sa naftnim magnatima, kojim siječe granu na kojoj sjedi čitav privredni sistem i održivi razvoj privrede u Crnoj Gori”, kaže izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević. ,,Dočekali smo da u godini koju je čitava svjetska nauka i javnost, pa čak i politika, proglasila presudnom za spas klime, licemjerno krećemo u avanturu prekopavanja podmorja i potrage za fosilnim gorivima pogoršavajući dodatno situaciju s klimom”, kazala je ona.

Ta NVO je sa još nekoliko srodnih udruženja iz svih šest država na Jadranskom moru pokrenula inicijativu, odnosno platformu Jedan Jadran.

Ekološkinja iz Hrvatske, članica Zelene Istre Dušica Radojičić kaže da je glavno pitanje šta građani imaju od istraživanja. ,,Zbog jednog izlivanja nafte u Crnoj Gori, građani će patiti narednih 50 godina. Da li je iko razmislio kolika bi bila šteta u turizmu od čega će Crna Gora ove godine zvanično zaraditi 850 miliona eura”, istakla je ona dodajući da je vlada Hrvatske, nakon javne kampanje, prepoznala da ovaj projekat nema ni ekonomskog ni ekološkog smisla i uvela moratorijum na nove bušotine.

,,Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo spore izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krhki ekosistem već sada pod velikim pritiskom. Jadran je jedan i niko ga nema pravo ugrožavati. Jednostrane odluke crnogorske ili italijanske Vlade obrazac su ponašanja koji nije u skladu s novom ekonomijom i prelaskom na post-fosilno društvo. Organizacije iz svih zemalja Jadrana ujedinjene su u zaštiti zajedničkog mora, a isto zahtjevamo i od nacionalnih vlada” , kaže ekološka aktivistkinja Andrea Štefan.

Predstavnik organizacije Legambiente iz Italije Matia Loli navodi da je Jadran još uvijek pod velikim napadom naftnih kompanija. ,,U Italiji, kompanija Geo Spectrum želi sprovesti novo seizmičko istraživanje na području površine 35 hiljada km2, uprkos velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija. Istraživanje će biti napravljeno vrlo štetnom tehnikom ‘vazdušnih topova’ koja ima snažan uticaj na ribarstvo i bioraznolikost Jadrana, posebno na sisare poput delfina i kitova. Takav projekt ostaviće posljedice na obje strane Jadrana, stoga zajedno moramo preduzeti sve da ga zaustavimo”, rekao je on naglašavajući da se međunarodni problem ne može rješavati samo na nacionalnom nivou.

Loli je naveo i da se protiv italijanske kompanije ENI, koja će uz ruski Novatek vršiti istraživanja kod Ulcinja, vodi sudski istražni postupak, a da je donedavni italijanski ministar ekonomije, zbog sumnje u korupciju, morao da podnese ostavku na tu funkciju.

„Kada se ima u vidu da su i ENI i Novatek za realizaciju projekta osnovale fir-me u Holandiji, a već je poznat model po kojem povezane kompanije novac ka majci kompaniji izvlače, tako što međusobno zaključuju ugovore o zajmu, te-ško je očekivati da će se u državnu kasu sliti iole značajnija suma poreza na do-bit”, kaže Ines Mrdović iz MANS-a.

Prema njenim riječima, Vlada Crne Gore nema kapacitet da kontroliše velike naftne kompanije, koje se svuda u svijetu ponašaju maltene kao „država u dr-žavi”.

Kovačevićeva dodaje da Crna Gora nema ni opremu ni ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte… „Kako Vlada misli kontrolisati rad međunarodnih naftnih korporacija, kao što je ENI, koja broji preko 400 izliva nafte godišnje i to u obalnom području koje je visokopodložno zemljotresima”, pita ona.

Pitanja je, dakle, mnogo, a odgovora malo. Ne može ih ni biti kada je stručna javnost, ali i laička, praktično isključena iz cijelog ovog procesa. Tako, na primjer, javna rasprava o ovom projektu nije održana u Ulcinju, gdje bi trebalo da se nalaze istražne bušotine na nekoliko kilometara od same obale, a površina koncesije zahvata prostor od čak 1.228 kvadratnih kilometara. Zna se tek da se faza istraživanja odnosi na dva perioda, četiri plus tri godine, dok se faza proizvodnje odnosi na 20 godina, uz mogućnost produženja za još 10 godina. I da: naši pregovarači uspjeli su da u ugovoru stoji odredba da radova neće biti tokom turističke sezone.

Hvala Vladi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo