Povežite se sa nama

OKO NAS

POČINJE ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU: Opasna avantura

Objavljeno prije

na

“Ovo je veliki događaj. Na ovo smo čekali vjekovima. Neka nam je srećno”, poručio je premijer Milo Đukanović na potpisivanju ugovora o istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju u srijedu u Podgorici.

Ocjenjujući da bi pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa označio temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, on je rekao da bi to doprinijelo povećanju obima proizvodnje i izvoznoj bazi, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu.

Osim predizborne priče malo je, međutim, konkretnih činjenica koje su on ili ministar ekonomije Vladimir Kavarić mogli da nabroje za takva očekivanja. Jer, takva analiza korisnosti za domaću privredu i posebno ljude koji žive na obali ni nakon sedam godina priprema za posao istraživanja nafta i gasa nije napravljena. Još gore, nije završena ni strateška procjena uticaja na životnu sredinu.

Ne manje značajno je svakako što je cijena tzv. crnog zlata sve niža na svjetskom tržištu. Barel nafte kreće se sada između 42 i 48 dolara, a David Kotok iz američke konsultantske firme Cumberland Advisors misli da najgore tek dolazi. ‘Mogli bismo opet doći do 15 ili 20 dolara za barel, ali ne znamo još gdje je dno’, kazao je on.

Pritisak na cijene posljedica je i naznaka daljeg slabljenja nekih od najvećih svjetskih ekonomija, što znači i manju potražnju za naftom, čija je proizvodnja i dalje visoka, pa je ponuda još veća od potražnje.

Zato crnogorski čelnici nastoje da javnost, koja gotovo ništa o svemu ovome ne zna, omame i uspavljuju slatkim pričama o korišćenju ,,norveškog modela” ili navođenja primjera nekih drugih zemalja u kojima se, po njima, dobro slažu naftna industrija, turizam i ekologija. Ističe se takođe da će se lex specialisom (!?) urediti formiranje naftnog fonda, u koji će se uplaćivati 85 odsto državnih prihoda od ugljovodonika. Naravno, ukoliko ih uopšte bude.

„Uvjereni smo da je ovo smrtna presuda obalnom turizmu. Umjesto da posljedice naftnih istraživanja i izgradnje naftnih postrojenja budu naučno sagledane, a naročito njihov uticaj na održivost i razvoj postojeće privredne strukture i u odnosu na važeće razvojne strategije, dočekali smo da Vlada, za 25-ogodišnjicu ekološke države Crne Gore, potpisuje ekocidni ugovor sa naftnim magnatima, kojim siječe granu na kojoj sjedi čitav privredni sistem i održivi razvoj privrede u Crnoj Gori”, kaže izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević. ,,Dočekali smo da u godini koju je čitava svjetska nauka i javnost, pa čak i politika, proglasila presudnom za spas klime, licemjerno krećemo u avanturu prekopavanja podmorja i potrage za fosilnim gorivima pogoršavajući dodatno situaciju s klimom”, kazala je ona.

Ta NVO je sa još nekoliko srodnih udruženja iz svih šest država na Jadranskom moru pokrenula inicijativu, odnosno platformu Jedan Jadran.

Ekološkinja iz Hrvatske, članica Zelene Istre Dušica Radojičić kaže da je glavno pitanje šta građani imaju od istraživanja. ,,Zbog jednog izlivanja nafte u Crnoj Gori, građani će patiti narednih 50 godina. Da li je iko razmislio kolika bi bila šteta u turizmu od čega će Crna Gora ove godine zvanično zaraditi 850 miliona eura”, istakla je ona dodajući da je vlada Hrvatske, nakon javne kampanje, prepoznala da ovaj projekat nema ni ekonomskog ni ekološkog smisla i uvela moratorijum na nove bušotine.

,,Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo spore izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krhki ekosistem već sada pod velikim pritiskom. Jadran je jedan i niko ga nema pravo ugrožavati. Jednostrane odluke crnogorske ili italijanske Vlade obrazac su ponašanja koji nije u skladu s novom ekonomijom i prelaskom na post-fosilno društvo. Organizacije iz svih zemalja Jadrana ujedinjene su u zaštiti zajedničkog mora, a isto zahtjevamo i od nacionalnih vlada” , kaže ekološka aktivistkinja Andrea Štefan.

Predstavnik organizacije Legambiente iz Italije Matia Loli navodi da je Jadran još uvijek pod velikim napadom naftnih kompanija. ,,U Italiji, kompanija Geo Spectrum želi sprovesti novo seizmičko istraživanje na području površine 35 hiljada km2, uprkos velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija. Istraživanje će biti napravljeno vrlo štetnom tehnikom ‘vazdušnih topova’ koja ima snažan uticaj na ribarstvo i bioraznolikost Jadrana, posebno na sisare poput delfina i kitova. Takav projekt ostaviće posljedice na obje strane Jadrana, stoga zajedno moramo preduzeti sve da ga zaustavimo”, rekao je on naglašavajući da se međunarodni problem ne može rješavati samo na nacionalnom nivou.

Loli je naveo i da se protiv italijanske kompanije ENI, koja će uz ruski Novatek vršiti istraživanja kod Ulcinja, vodi sudski istražni postupak, a da je donedavni italijanski ministar ekonomije, zbog sumnje u korupciju, morao da podnese ostavku na tu funkciju.

„Kada se ima u vidu da su i ENI i Novatek za realizaciju projekta osnovale fir-me u Holandiji, a već je poznat model po kojem povezane kompanije novac ka majci kompaniji izvlače, tako što međusobno zaključuju ugovore o zajmu, te-ško je očekivati da će se u državnu kasu sliti iole značajnija suma poreza na do-bit”, kaže Ines Mrdović iz MANS-a.

Prema njenim riječima, Vlada Crne Gore nema kapacitet da kontroliše velike naftne kompanije, koje se svuda u svijetu ponašaju maltene kao „država u dr-žavi”.

Kovačevićeva dodaje da Crna Gora nema ni opremu ni ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte… „Kako Vlada misli kontrolisati rad međunarodnih naftnih korporacija, kao što je ENI, koja broji preko 400 izliva nafte godišnje i to u obalnom području koje je visokopodložno zemljotresima”, pita ona.

Pitanja je, dakle, mnogo, a odgovora malo. Ne može ih ni biti kada je stručna javnost, ali i laička, praktično isključena iz cijelog ovog procesa. Tako, na primjer, javna rasprava o ovom projektu nije održana u Ulcinju, gdje bi trebalo da se nalaze istražne bušotine na nekoliko kilometara od same obale, a površina koncesije zahvata prostor od čak 1.228 kvadratnih kilometara. Zna se tek da se faza istraživanja odnosi na dva perioda, četiri plus tri godine, dok se faza proizvodnje odnosi na 20 godina, uz mogućnost produženja za još 10 godina. I da: naši pregovarači uspjeli su da u ugovoru stoji odredba da radova neće biti tokom turističke sezone.

Hvala Vladi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo