Povežite se sa nama

Izdvojeno

BIVŠI RADNICI VEKTRE JAKIĆ NA TANKOJ GRANI: Koga je sve Brkovič zabavio o jadu

Objavljeno prije

na

Dok traje razmjena optužbi između Uprave za šume i „Vektre Jakić“ na desetine radnika tog ili preduzeća koje je Dragan Brković privatizovao, uzalud traže da biznismen izmiri brojna dugovanja prema njima. Radnici bivše „Impregnacije“ u Kolašinu 14 godina čekaju na zaslužene otpremnine, dok u Pljevljima treže 18 zarada, koje im nijesu isplaćene

 

Aktuelna  društveno politička dešavanja u Crnoj Gori,  tokom minulog mjeseca, prigušila su glas nekoliko desetina  pljevaljskih i kolašinskih radnika, kojima je zajedička muka to što im biznismen Dragan Brković duguje, davno zarađene,  plate i zaslužene otpremnine.

Uprava kompanije „Vektra Jakić“ je početkom  januara otpustila sve zaposlene u proizvodnji.  Kući je poslato 30 radnika, koji nijesu primili zarade za  18 mjeseci.  Radnici su prije nekoliko dana najavili da će blokirati ulaz u krug fabrike, ukoliko im ne budu izmirena potraživanja.  Poslednja plata koju su primili bila je za jun 2018.

Planiraju  da  od premijera Duška Makovića i resornih ministara traže pomoć.  Dosta im je, kažu, Brkovićevih lažnih obećanja.

„Javili smo se na Biro rada ali ne možemo da ostvarimo pravo na naknadu koja nam po zakonu pripada, jer nam Brković nije uplatio doprinose četiri godine. Potraživanja ne možemo da napalatimo ni  uz pomoć suda,  jer sav novac od prodaje imovine preduzeća ide Poreskoj upravi,  kojoj Brković duguje za porez.“- žalili su se novinarima radnici.

Nakon što je 2006. godine Brković kupio za 1,6 miliona eura cijelu imovinu korporacije “Jakić”, obavezao se na investiciju od  od šest miliona eura kao i zapošljavanje 320 radnika. Ispostavio je  uslov za potpisivaje kupoprodajog ugovora – da mu država 30 godina ustupi koncesije na korišćenje pljevaljskih šuma. Tako je i bilo.  Vektri Jakić su dodjeljene šume na korišćenje u 13 gazdinskih jedinica na teritoriji Pljevalja.

Poreska uprava je lani podnijela zahjev za otavaranje stečaja u toj Brkovićevoj kompaniji  na iznos od 525.000  eura. Ročište na kojem će se raspravljati o zahtjevu za uvođenje stečaja u Vektri Jakić trebalo bi da se održi ovog mjeseca.  Ranije je Poreska uprava sa Vektrom Jakić raskinula ugovor o reprogramu poreskog duga zbog nepoštovanja preuzetih obaveza.

Stečaj u to preduzeće prvi put je uveden prije sedam godina, zbog duga od 77 miliona eura OTP banci. Zahvaljujući reorganizaionom planu Vaktra Jakć je izašla iz stečaja.

Dio nekadašnje  Brkovićve imperije bila je i kolašinska fabrika „Vektra nord“, koja je, od prije dvije godine, takođe u stečaju.  To preduzeće je osnovano prije 14 godina, nakon vrlo problematične privatizacije „Impregnacije“.  Brkovićeva ambiciozna obećaja nijesu donijela ništa dobro ni otpuštenim radnicima, a ni onima koji su ostali u pogonima.

Predstavnici 34 bivša radnika „Impregnacije“, ovih dana ponudli su pomoć  Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u predmetu formiranom u slučaju tog preduzeća. Nakon što su iz medija saznali da SDT ispituje da li je tokom stečajnog postupka u tom, nekad uspješnom kolašinskom preuzeću, bilo nezakonitosti, bivši zaposleni smatraju da imaju dokumentaciju, koja će doprinijeti efikasnosti istrage.

“Iz medija smo pročitali da je  SDT, nedavno,  došlo do podataka da je zloupotrebljeno  oko 600.000 eura, koliko je ostalo nakon stečaja. Postoji sumnja da su,navodno,  ta sredstva upotrijebljena nenamjenski, iako je trebalo  da budu isplaćena akcionarima tog preduzeća. Pošto se godinama usaludno borimo da ostvarimo prava iz socijalnog programa, prikupili smo dosta dokaza, koja mogu pomoći tužilštvu”- kazali su  bivši radnici nekdašnje Impregnacije.

Oni su u nekoliko navrata tražili od nadležnih da provjere na koji način je privatizovana  firma, tvrdeći da je u tom poslu bilo raznih malverzacija.

Prema zvaničnim podacima, „Impregnacija“ je Brkoviću prodata za oko 2,83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i „Vektre Montenegro“ iz avgusta 2008. godine piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade od 28. decembra 2007.  Umanjenje cijene, tvrde radnici, obavezivalo je novog vlasnika na okončanje socijalnog programa za njih, što nikad nije učinjeno. Nakon što su proglašeni tehnološkim viškom, kažu, niko na njih nije okrenuo glavu. Ostali su bez otpremnina,  na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

U nekoliko navrata  razgovarali su sa ministrom Milutinom Simovićem, predstavnicima Ministarstva ekonomije i predsjednikom kolašinske Opštine, a o njihovom problemu je obaviješten i predsjednik Vlade. Bivši radnici podsjećaju i da je vlasnički udio radnika u nekadašnjoj fabrici bio 49 odsto. Objašnjavaju i da  zemljište na kojem je  fabrika i dalje valsništvo „Impregancije“, pa uvođenje stečaja u Vektra nord nazivaju “stečaj preko stečaja”.

Po osnovu koncesione naknade Uprava za šume godišnje je trebala od Brkovićeve komapnije u Pljevljima  da prihoduje 1,6 miliona eura. Zbog nepoštovanja ugovornih obaveza Uprava je prošle godine raskinula ugovor.

Međutim, krajem januara, Privredni sud je naložio da se  omogući “Vektri Jakić” da koristi šume u koncesionom području, do okončanja sudskog postupka. To je urađeno u situaciji kada ta kompanija duguje državi, kako tvrde iz Uprave za šume,  na ime neizmirene koncesione naknade, oko 6,4 miliona eura. Uprava je, kako je nedavno izjavio  direktor Nusret  Kalač, tražila da kompanija izmiri potraživanja da bi mogla da nastavi sa realizacijom ugovora, kao  i da dostavi dvije pravno valjane mjenice kao sredstvo za obezbjeđenje ugovora.

Prema Klačevim tumačenju odluka suda donijeće nesagledivih štetne posledica po pljevaljske šume, opštinu Pljevlja, privredu i budžet države.   Brković je, ocijenio je direktor Uprave za šume, u povlašćenom položaju,  u odnosu na druge koncesionare. „ Tme se stvara pravna nesigurnost i održivost postojećih radnih mjesta u reprokompleksu šumarstva i drvoprade“. Kalač je zaprijetio i da neko mora snositi odgovornost za donošenje tih odluka, te da se “ne možemo kriti iza državnih institucija”.

Direkot Uprave za šume je u ljutni na sudove i Brkovića podsjetio javnost da je „Vektra Jakić“  tokom  2015-e , koja je bila rekordna po izvozu najkvalitenije oblovine iz Crne Gore, suprotno ugovoru,  izvezla  oblovine u iznosu od preko 21.000 metara kubnih. Prema ugovoru, Brković je trebalo da  svu količinu drvne mase sa koncesionog područja preraditi u svojim kapacitetima.

Obaveza kompanije kao kao koncesionara, prema ugovoru, bila je da godišnje iskoristi i preradi u svojim kapacijetima oko 140.000 metara kubnih.

Iz uprave te kompanije  oštro su uzvratili Klaču, pozivajući ga da podnese ostavku. Direktora Optužuju ga da je „ nezakonitim odlukama i zaustavljanjem proizvodnje u toj firmi nanio štetu od više desetina miliona eura i kompaniji i crnogorskoj drvopreradi, državnom i opštinskom budžetu“.

Tvrde da pet godina Uprava za šume nezakonito kod Poreske uprave, finansijski zadužuje „Vektru Jakić“ za neposječene, nedoznačene i neeksploatisane količine drvne mase.  „Da je Uprava za šume nakon jednostranog i nezakonitog raskida ugovora izvršila količinska i finansijska razduženja „Vektre Jakić“, što je bila u obavezi, utvrdilo bi se da Kompanija ne duguje ni cent za koncesije i da po tom osnovu nije mogao biti pokrenut postupak raskida ugovora…Jasno nam je da je cilj donošenja nezakonitih odluka Uprave za šume uvođenje stečaja i gašenje Jakića, kako bi, vjerovatno, Uprava za šume, Jakićevu koncesiju mogla ustupiti malim ‘zaštićenim’ koncesionarima.“- odgvorili su iz Brkovićeve kompanije.

Dok su Kalač i Brković razmjenjivali  optužbe iz Opštine Pljevlja su saopštili da im ta  kompanija duguje oko 6, 5 milona eura. Sve to ne računajući ustupljene prihoda od porez na lična primanja, koji država treba da ustupi lokalnoj upravi, a koji se procjenjuje a oko dva miliona.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo