Povežite se sa nama

Izdvojeno

BIVŠI RADNICI VEKTRE JAKIĆ NA TANKOJ GRANI: Koga je sve Brkovič zabavio o jadu

Objavljeno prije

3 godine

na

Dok traje razmjena optužbi između Uprave za šume i „Vektre Jakić“ na desetine radnika tog ili preduzeća koje je Dragan Brković privatizovao, uzalud traže da biznismen izmiri brojna dugovanja prema njima. Radnici bivše „Impregnacije“ u Kolašinu 14 godina čekaju na zaslužene otpremnine, dok u Pljevljima treže 18 zarada, koje im nijesu isplaćene

 

Aktuelna  društveno politička dešavanja u Crnoj Gori,  tokom minulog mjeseca, prigušila su glas nekoliko desetina  pljevaljskih i kolašinskih radnika, kojima je zajedička muka to što im biznismen Dragan Brković duguje, davno zarađene,  plate i zaslužene otpremnine.

Uprava kompanije „Vektra Jakić“ je početkom  januara otpustila sve zaposlene u proizvodnji.  Kući je poslato 30 radnika, koji nijesu primili zarade za  18 mjeseci.  Radnici su prije nekoliko dana najavili da će blokirati ulaz u krug fabrike, ukoliko im ne budu izmirena potraživanja.  Poslednja plata koju su primili bila je za jun 2018.

Planiraju  da  od premijera Duška Makovića i resornih ministara traže pomoć.  Dosta im je, kažu, Brkovićevih lažnih obećanja.

„Javili smo se na Biro rada ali ne možemo da ostvarimo pravo na naknadu koja nam po zakonu pripada, jer nam Brković nije uplatio doprinose četiri godine. Potraživanja ne možemo da napalatimo ni  uz pomoć suda,  jer sav novac od prodaje imovine preduzeća ide Poreskoj upravi,  kojoj Brković duguje za porez.“- žalili su se novinarima radnici.

Nakon što je 2006. godine Brković kupio za 1,6 miliona eura cijelu imovinu korporacije “Jakić”, obavezao se na investiciju od  od šest miliona eura kao i zapošljavanje 320 radnika. Ispostavio je  uslov za potpisivaje kupoprodajog ugovora – da mu država 30 godina ustupi koncesije na korišćenje pljevaljskih šuma. Tako je i bilo.  Vektri Jakić su dodjeljene šume na korišćenje u 13 gazdinskih jedinica na teritoriji Pljevalja.

Poreska uprava je lani podnijela zahjev za otavaranje stečaja u toj Brkovićevoj kompaniji  na iznos od 525.000  eura. Ročište na kojem će se raspravljati o zahtjevu za uvođenje stečaja u Vektri Jakić trebalo bi da se održi ovog mjeseca.  Ranije je Poreska uprava sa Vektrom Jakić raskinula ugovor o reprogramu poreskog duga zbog nepoštovanja preuzetih obaveza.

Stečaj u to preduzeće prvi put je uveden prije sedam godina, zbog duga od 77 miliona eura OTP banci. Zahvaljujući reorganizaionom planu Vaktra Jakć je izašla iz stečaja.

Dio nekadašnje  Brkovićve imperije bila je i kolašinska fabrika „Vektra nord“, koja je, od prije dvije godine, takođe u stečaju.  To preduzeće je osnovano prije 14 godina, nakon vrlo problematične privatizacije „Impregnacije“.  Brkovićeva ambiciozna obećaja nijesu donijela ništa dobro ni otpuštenim radnicima, a ni onima koji su ostali u pogonima.

Predstavnici 34 bivša radnika „Impregnacije“, ovih dana ponudli su pomoć  Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u predmetu formiranom u slučaju tog preduzeća. Nakon što su iz medija saznali da SDT ispituje da li je tokom stečajnog postupka u tom, nekad uspješnom kolašinskom preuzeću, bilo nezakonitosti, bivši zaposleni smatraju da imaju dokumentaciju, koja će doprinijeti efikasnosti istrage.

“Iz medija smo pročitali da je  SDT, nedavno,  došlo do podataka da je zloupotrebljeno  oko 600.000 eura, koliko je ostalo nakon stečaja. Postoji sumnja da su,navodno,  ta sredstva upotrijebljena nenamjenski, iako je trebalo  da budu isplaćena akcionarima tog preduzeća. Pošto se godinama usaludno borimo da ostvarimo prava iz socijalnog programa, prikupili smo dosta dokaza, koja mogu pomoći tužilštvu”- kazali su  bivši radnici nekdašnje Impregnacije.

Oni su u nekoliko navrata tražili od nadležnih da provjere na koji način je privatizovana  firma, tvrdeći da je u tom poslu bilo raznih malverzacija.

Prema zvaničnim podacima, „Impregnacija“ je Brkoviću prodata za oko 2,83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i „Vektre Montenegro“ iz avgusta 2008. godine piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade od 28. decembra 2007.  Umanjenje cijene, tvrde radnici, obavezivalo je novog vlasnika na okončanje socijalnog programa za njih, što nikad nije učinjeno. Nakon što su proglašeni tehnološkim viškom, kažu, niko na njih nije okrenuo glavu. Ostali su bez otpremnina,  na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

U nekoliko navrata  razgovarali su sa ministrom Milutinom Simovićem, predstavnicima Ministarstva ekonomije i predsjednikom kolašinske Opštine, a o njihovom problemu je obaviješten i predsjednik Vlade. Bivši radnici podsjećaju i da je vlasnički udio radnika u nekadašnjoj fabrici bio 49 odsto. Objašnjavaju i da  zemljište na kojem je  fabrika i dalje valsništvo „Impregancije“, pa uvođenje stečaja u Vektra nord nazivaju “stečaj preko stečaja”.

Po osnovu koncesione naknade Uprava za šume godišnje je trebala od Brkovićeve komapnije u Pljevljima  da prihoduje 1,6 miliona eura. Zbog nepoštovanja ugovornih obaveza Uprava je prošle godine raskinula ugovor.

Međutim, krajem januara, Privredni sud je naložio da se  omogući “Vektri Jakić” da koristi šume u koncesionom području, do okončanja sudskog postupka. To je urađeno u situaciji kada ta kompanija duguje državi, kako tvrde iz Uprave za šume,  na ime neizmirene koncesione naknade, oko 6,4 miliona eura. Uprava je, kako je nedavno izjavio  direktor Nusret  Kalač, tražila da kompanija izmiri potraživanja da bi mogla da nastavi sa realizacijom ugovora, kao  i da dostavi dvije pravno valjane mjenice kao sredstvo za obezbjeđenje ugovora.

Prema Klačevim tumačenju odluka suda donijeće nesagledivih štetne posledica po pljevaljske šume, opštinu Pljevlja, privredu i budžet države.   Brković je, ocijenio je direktor Uprave za šume, u povlašćenom položaju,  u odnosu na druge koncesionare. „ Tme se stvara pravna nesigurnost i održivost postojećih radnih mjesta u reprokompleksu šumarstva i drvoprade“. Kalač je zaprijetio i da neko mora snositi odgovornost za donošenje tih odluka, te da se “ne možemo kriti iza državnih institucija”.

Direkot Uprave za šume je u ljutni na sudove i Brkovića podsjetio javnost da je „Vektra Jakić“  tokom  2015-e , koja je bila rekordna po izvozu najkvalitenije oblovine iz Crne Gore, suprotno ugovoru,  izvezla  oblovine u iznosu od preko 21.000 metara kubnih. Prema ugovoru, Brković je trebalo da  svu količinu drvne mase sa koncesionog područja preraditi u svojim kapacitetima.

Obaveza kompanije kao kao koncesionara, prema ugovoru, bila je da godišnje iskoristi i preradi u svojim kapacijetima oko 140.000 metara kubnih.

Iz uprave te kompanije  oštro su uzvratili Klaču, pozivajući ga da podnese ostavku. Direktora Optužuju ga da je „ nezakonitim odlukama i zaustavljanjem proizvodnje u toj firmi nanio štetu od više desetina miliona eura i kompaniji i crnogorskoj drvopreradi, državnom i opštinskom budžetu“.

Tvrde da pet godina Uprava za šume nezakonito kod Poreske uprave, finansijski zadužuje „Vektru Jakić“ za neposječene, nedoznačene i neeksploatisane količine drvne mase.  „Da je Uprava za šume nakon jednostranog i nezakonitog raskida ugovora izvršila količinska i finansijska razduženja „Vektre Jakić“, što je bila u obavezi, utvrdilo bi se da Kompanija ne duguje ni cent za koncesije i da po tom osnovu nije mogao biti pokrenut postupak raskida ugovora…Jasno nam je da je cilj donošenja nezakonitih odluka Uprave za šume uvođenje stečaja i gašenje Jakića, kako bi, vjerovatno, Uprava za šume, Jakićevu koncesiju mogla ustupiti malim ‘zaštićenim’ koncesionarima.“- odgvorili su iz Brkovićeve kompanije.

Dok su Kalač i Brković razmjenjivali  optužbe iz Opštine Pljevlja su saopštili da im ta  kompanija duguje oko 6, 5 milona eura. Sve to ne računajući ustupljene prihoda od porez na lična primanja, koji država treba da ustupi lokalnoj upravi, a koji se procjenjuje a oko dva miliona.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo