Povežite se sa nama

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Ljekovite biljke se, po pravilu, ne sakupljaju u naseljenim mjestima, pored puteva ili zagađenih površina. Nečistoća u ogromnoj mjeri umanjuje njihov kvalietet. Nikada se ne čupaju cijele biljke, već se sakupljaju samo oni djelovi koji sadrže željene materije. Nikako za vrijeme ili neposredno posle kiše.

Borovnica, međeđe grožđe (uva), ivanjsko cvijeće, trava žutica, hajdučka trava, planinski čaj, zlatica, jaglika, vilino sito i virak – neke su od vrsta koje su najčešće zastupljene na planinskim pašnjacima u Crnoj Gori. U južnom,  mediteranskom regionu, najčešće možete nabasati na žalfiju, smilje, vrijesak, maslačak, kupinu, kostriku, majčinu dušicu ili lavandu. Ima i biljaka koje rastu svuda – i na sjeveru i na jugu, poput kleke, bokvice, gloga, kičice, kantariona ili šipurka.

,,Sa odabrane površine nikada ne treba sakupiti sve biljke. Uvijek se mora ostaviti određen broj dobro razvijenih, zrelih, ali i mladih jedinki, koje će se  razmnožavati i osigurati opstanak vrste na tom staništu”, napominje Saveljićeva.

Čak oko 280 biljaka je, rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, stavljeno na nacionalnu listu zaštićenih, i njihovo sakupljanje je zabranjeno. Sakupljanje nezaštićenih divljih vrsta u Crnoj Gori propisano je Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta koje se koriste u komercijalne svrhe. U zavisnosti od područja, određuju se i maksimalno dozvoljene količine koje se mogu sakupiti u sezoni.

Mnoštvo je ljekovitog bilja koje je moguće gajiti na tlu Crne Gore. Pitoma nana, kamilica, timijan, matičnjak, macina trava (odoljen), borač, neven, bosiljak… Tu je i grupa začinskih vrsta, kao što su selen, peršun, celer, mirođija, kim, morač i anis.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lani je,  kroz sistem direktnih plaćanja po površini, data podrška za 25 proizvođača bilja čija je ukupna površina zasada bila oko 112 hektara. Neki od najvećih proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja su DOO Agrolife i DOO Farmont iz Podgorice, kao i DOO Herbal Montenegro iz Nikšića. Postoji još i mali broj proizvođača sa manjim prerađivačkim kapacitetima, koji uglavnom otkupljuju ljekovito bilje i proizvode čajeve. Ove godine, najavljuju iz tog Vladinog resora, radiće na pospješivanju proizvodnje višegodišnjeg i aromatičnog bilja, kroz mjeru podrške koju predviđa Agrobudžet. Za to je opredijeljeno oko 40 hiljada eura. Pravo na podršku imaju poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registrima primarnih proizvođača, a podržava se primarno uzgoj žalfije, lavande, kantariona, smilja, majčine dušice, timijana, matičnjaka, pelina i lincure.

,,Prekomjerno i nestručno branje bilja dovelo je do ugrožavanja čak 15 hiljada vrsta na globalnom nivou, od čega je četiri sa veoma smanjenim i ograničenim populacijama. U Evropi broj ugroženih vrsta je 150, među kojima se nalaze lincura, brđanka, gorka djetelina, gorocvijet, međeđe uvo, rosulja, prečica, slatki korijen, kao i vrste iz porodice orhideja i islandski lišaj. Neke biljke, usljed izgradnje saobraćajnica, širenja poljoprivrednog zemljišta, podizanja hidrocentrala, sistema kanala i raznih drugih razloga, postaju  rijetkost u pojedinim regionima (kičica, anđelika, slatki korijen). Neophodno je preduzeti  mjere radi očuvanja ljekovitih vrsta i njihovih staništa”, kaže Saveljićeva.

Jedan od načina za to je i plantažno gajenje zaštićenih vrsta divlje flore. Tako se endemične vrste čuvaju od iščezavanja, dobija se roba za tržište, veća je iskorištenost poljoprivrednog zemljišta, a dugoročno se čuvaju prirodni resursi. Malobrojni uzgajivači ljekovitog bilja, koji se sve više oslanjaju na internet marketing za plasman  proizvoda, na Fejsbuk grupama gdje se okupljaju, kao glavne prepreke razvoju svojih biznisa ističu to što u Crnoj Gori nema dovoljno sadnog materijala ili  nije kvalitetan, radne snage, a ni adekvatne pomoći države pri nabavci mašina i otkupljivanju proizvoda.

Malo ko zna da je prva plantaža ljekovitog bilja u Evropi nastala u Crnoj Gori, 1903. Na njoj su Francuzi plantažirali buhač, biljku koja sadrži prirodne insekticide. Nestabilnost područja zbog mnogobrojnih ratova, kao i tradicionalni nemar prema prirodi, doveli su do toga da Francuzi buhač sada uzgajaju drugdje po svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) preparate na bazi ljekovitog bilja koristi čak 80 odsto svjetskog stanovništva.

Šta bi falilo da Crna Gora ima  festivale maslačka ili kantariona, kao što to imaju neke druge zemlje? Trebaće još mnogo vremena pa da ovdašnji čovjek shvati koliki je dužnik prirode.

 

Endemi vrijedni poštovanja

Jedan od jako ugroženih endema na prostoru Crne Gore je i  lincura. Nazivaju je  caricom planinskih pašnjaka. Vjekovima je bila svrstavana u biljke srca jer se smatralo da pomaže slabom srcu, a zbog sadržaja amarogentina, najgorči je prirodni molekul. Izrabljivana je i u proizvodnji alkoholnih pica, pa je i zbog toga  danas na rubu izumiranja.

Sem lincure, od endema još se izdvaja i dinarski rožac, kog je davne 1866. poljski botaničar Ignac Šišilović, u velikom istraživačkom poduhvatu u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, stigavši do Komova, prvi put vidio i sakupio.

Orjen treba  izdvojiti po velikom broju endemičnih i ugroženih vrsta. Jedna od rijetkih i kritično ugroženih vrsta koja tu živi je i orjenska perunika. Prema legendi o slovenskom bogu Perunu, koji je munjama obasjavao planine, tamo gdje je duga dotakla tlo, iznikle su perunike raznih boja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo