Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA KAO VENECIJA: Soliteri na vodi

Objavljeno prije

na

Detaljnim urbanističkim planom, koji je na snazi, Budva je uređena kao grad kula i solitera. Za model po kome je planiran izgled turističkog centra Crnogorskog primorja odabran je Vankuver, treći po veličini grad u Kanadi, podignut na obalama Tihog okeana, koji prema popisu iz 2011. ima 603.500 stanovnika u užem jezgru grada, koliko i cijela Crna Gora, dok sa okolinom taj broj dostiže dva miliona.

U skladu sa takvom vizijom u maloj Budvi sa oko 17.000 stanovnika, planirana je izgradnja oko 22 solitera uz obalu, na potezu od Starog grada do Zavale.

Jedan broj višespratnica već je izgrađen, ostale će uskoro, ali ono što je zajedničko svima jeste namjena i način izgradnje koja izaziva sve veću zabrinutost građana.

Zona uz Slovensku obalu koja je ekstremno napadnuta kulama i soliterima poznata je kao močvarno zemljište lošeg kvaliteta, zbog čega nosi naziv Velje vode. Investitori pribjegavaju raznim tehnikama prilikom postavljanja temelja u takvom mulju, ilovači i pijesku. Neki se osiguravaju šipovima koje buše na preko 15 metara dubine, poput tržnog centra TQ Plaza, ili postavljanjem takozvanih betonskih dijafragmi na velikoj dubini, na kojima potom grade garaže i spratove.

Čitav pojas budvanskog akvatorija biće na taj način potkopan duboko ispod nivoa mora, kao da je Budva Venecija ili pustinja u Dubaiju. U pitanju je svojevrsno silovanje prostora turističke metropole, nasilno korišćenje terena uprkos izrazitom riziku od zemljotresa.

Budva je na kartama seizmičkog hazarda označena kao zona devetog stepena seizmičnosti po Merkalijevoj skali. Upravo na njenom najosjetljivijem prostoru predviđena je gradnja niza gusto zbijenih višespratnica sa hiljadama novih stanova za tržište.

U aprilu ove godine navršava se 35 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio crnogorsko primorje, u kome je Budva najviše stradala. To iskustvo, kako izgleda, ničemu nije poslužilo.

Prilikom izgradnje kompleksa sa četiri kule nedaleko od Starog grada, površine nad i pod zemljom oko 30.000 kvadrata, koji finansira ICL Inženjering iz Podgorice, a gradi Bemaks, temelji za podzemne garaže kopani su na 10,5 metara ispod nivoa tla, ili 6,5 metara ispod nivoa mora.

Graditelji su naišli na ogromne podzemne vode pod velikim pritiskom. Zanimljivo je da je u pitanju tekuća voda, čitava rijeka slatke vode, čije su uzorke ispitali u Geološkom zavodu u Podgorici. Pokazalo se da je voda čista i ispravna za piće, pa su je pili direktno iz iskopanih bunara. Na 12,5 metara dubine u 90 odsto budvanskog polja teče ogromna voda, tvrde naši sagovornici.

Dok je Budva muku mučila sa sušnim turističkim sezonama i suvim česmama a vlast trošila milione eura na gradnju postrojenja za desalinizaciju morske vode na Zavali, na par metara ispod zemlje teku rijeke slatke vode sa brda podno Lovćena.

Kakva opasnost prijeti Budvi i njenim građanima od intenzivnog iskopavanja tla i gradnje solitera na vodi, pitali smo u Zavodu za geološka istraživanja, nadležnom između ostalog i za izradu elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima geotehničkih i seizmoloških karakteristika terena za potrebe gradnje objekata.

„Ukoliko se radovi izvode po predviđenoj proceduri, u skladu sa zakonom i propisima u toj oblasti, problema ne može biti. Danas je sve moguće graditi, samo uz veće izazove i troškove. Nova je tehnologija gradnje objekata i nosivosti za područje seizmike od devet stepeni. Napredovala je i geologija… Radovi moraju biti izvedeni u svemu prema tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima, normativima i standardima”, kazao je geolog Dragan Radojević

On je istakao da ozbiljni problemi mogu nastati ukoliko se radi mimo složene procedure koju propisuje Zakon o geološkim istraživanjima i Zakon o gradnji objekata.

Međutim, iskustvo o načinu izrade i donošenja DUP-a Budva-Centar, koji predstavlja spisak želja crnogorskog građevinskog lobija, postupka izdavanja građevinskih dozvola, te radu nadležnih inspekcija, ostavlja prostor za sumnju u poštovanje važećih propisa čija primjena drastično ugrožava ekonomski interes investitora.

Profesor Božidar Pavićević ističe da je Crna Gora propustila priliku da zakonom propiše drugačiji pristup planiranju prostora i projektovanju objekata u uslovima opasnosti od zemljotresa, koji je uspostavljen nakon zemljotresa 1979. na osnovu studija koje je izradio tim domaćih i međunarodnih eksperata na čelu sa arhitektom Adolfom Ciborowskim.

„Tada je ustanovljen pojam seizmičkog rizika koji nije samo zemljotresni hazard nego predstavlja mjeru oštećenja na objektu ili urbanom prostoru. Na osnovu statističkih podataka o oštećenju objekata na primorju rađene su studije povredljivosti, odnosno vulnerabiliteta, da bi se došlo do podataka koliko neko područje može da podnese tog rizika”, kazao je Pavićević

Kao posebnu karakteristiku područja u Budvi u zoni pored obale, Pavićević navodi pojam likvefakcije, pretvaranje pješčanog tla izloženog dejstvu zemljotresa u tečno stanje, kada potpuno gubi nosivost, što se pokazalo u Budvi i Kotoru.

Iako je ova pojava slična živom pijesku odavno poznata, tek je 1964. nakon zemljotresa u Nigati u Japanu i na Aljasci uočeno njeno razorno dejstvo od strane seizmologa i građevinskih inženjera.

Da li će soliteri kompleksa Tre Canne, na primjer, koji je firma Fab Live izgradila neposredno uz Slovensku plažu, otplivati jednoga dana na otvoreno more, zavisi od Rihterove skale koja povremeno protrese Budvu.

„Ima načina, naravno, da se pojedinačni objekti mogu projektovati i graditi u toj zoni u Budvi, ali za tako velike grupacije valjalo bi da se urade analize povredljivosti objekata. Pogotovo ako se duboko fundiraju oni će da utiču jedni na druge pri zemljotresu.” kaže Pavićević.

Po njegovom mišljenju malo ko je kod nas obučen da to radi. Crna Gora nema specijalizovane zemljotresne inženjere. O ovoj oblasti se govori uopštenim pojmovima. „Suština je u pristupu koji se tretira pod pojmom rizika. Pogrešno se identifikuje seizmička mikrorejonizacija i izrada karata seizmičkog hazarda kao dovoljna podloga za izračunavanje seizmičkog rizika. To je samo stepen izloženosti riziku tog područja. Kumulativno se moraju sagledati svi elementi rizika, zgrade, ljudi, infrastruktura.

Nažalost, pomenute studije o osnovnim principima seizmičkog planiranja nisu postale dio zakonskih rješenja”, kaže profesor, koji se godinama zalagao za njihovo bezuslovnu primjenu već kroz urbanističko-prostorno planiranje, posebno na području primorja, kako je 79. bilo pokrenuto pa stopirano.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo