Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INSPEKCIJA RADA NA UNIVERZITETU CRNE GORE: Predavanje na određeno

Objavljeno prije

na

Inspekcija rada krenula je početkom ove sedmice da provjerava ugovore o radu na fakultetima Univerziteta Crne Gore (UCG). Inspektori su ušli na Univerzitet nakon zahtjeva koji je 27. januara uputio Sindikat UCG, a kojim je tražena hitna reakcija inspekcije rada u pogledu primjene Zakona o radu.

Iako su 22. decembra stupile na snagu izmjene Zakona o radu kojima je propisao da se zaposlenima nakon dvije godine staža kod istog poslodavca omogućava ugovor na neodređeno vrijeme, na UCG to se nije desilo.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak, već pet godina radi na određeno – otkako je izabrana za docenta na Ekonomskom fakultetu. Ona je samo jedna od 504 zaposlenih u nastavi – vanrednih profesora, docenata i saradnika u nastavi na UCG koji rade na određeno.

,,Mi u sindikatu smatramo da se Zakon o radu mora odnositi na sve zaposlene u Crnoj Gori pa prema tome i na zaposlene na Univerzitetu”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata UCG Vukašin Zogović.

Pitanje ugovora o radu prva je pokrenula Sindikalna organizacija Elektrotehničkog fakulteta. Oni su još u oktobru prošle godine tražili od Sindikata UCG da se donese zajednički stav i usaglase aktivnosti koje treba preduzeti za ispunjavanje prava zaposlenih.

,,Pokrenuli smo to pitanje u oktobru 2013. Tražili smo da se uputi zahtjev da se uradi transformacija ugovora o radu. Od predsjednika sindikata nijesmo dobili nikakve odgovore, dok po mišljenju rektora se smatra da će ETF sprovesti sve zakone i propise”, kaže za Monitor predsjednik SOETF-a Predrag Raković.

On ističe da je tek nakon njihovog zahtjeva da predsjednik Sindikata Zogović podnese ostavku ukoliko ne učini nešto u vezi s ovim pitanjem, uslijedilo obraćanje Sindikata Inspekciji rada.

Raković navodi da je na ETF-u 15 saradnika, i 15 docenata i vanrednih profesora. ,,Ne treba miješati akademska zvanja, sa radno-pravnim statusom zapošljenih. Mi samo tražimo da se se zakon poštuje i insistiramo da sindikat radi svoj posao i zastupa interese svih zaposlenih na UCG”, kaže Raković.

Sindikalni podsticaj je urodio plodom pa je Univerzitetski odbor Sindikata UCG na sjednici održanoj 24. januara donio odluku da se obrati Inspekciji rada sa zahtjevom za vršenje inspekcijskog nadzora na svim univerzitetskim jedinicama.

Pokušali smo iz Rektorata dobiti njihov stav o neprimjenivanju Zakona o radu. Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.

Prema ranijim medijskim napisima Uprava Univerziteta smatra da na akademsko osoblje treba da se primjenjuje Zakon o visokom obrazovanju, te da bi shodno tome ugovori o radu i dalje trebalo da im budu na određeno vrijeme

,,Tražili smo trojni sastanak rukovodstva Univerziteta Crne Gore, Ministarstva prosvjete i Sindikata UCG”, kaže Zogović. ,,Ministar smatra da su pitanja zasnivanja radnog odnosa, pitanja autonomije Univerziteta i da se na Univerzitetu tim povodom treba organizovati sastanak rukovodstva Univerziteta i Sindikata UCG. Taj sastanak je održan. Sindikat je ostao pri stavu da se Zakon o radu, kao sistemski zakon, odnosi na sve zaposlene u Crnoj Gori i da smo se tim povodom obratili Inspekciji rada. Rukovodstvo UCG smatra da je, što se tiče ugovora o radu, sve u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom UCG” objašnjava Zogović.

Zakona je mnogo a još više tumačenja. Zakon o visokom obrazovanju datira od 2003. godine. Izmjene Zakona o radu obavljene su 2004. i 2008. i konačno izmjene iz 2011. koje su stupile na snagu 22. decembra prošle godine po kojem se ugovor o radu po pravilu zaključuje na neodređeno vrijeme.

Zogović kaže da uprava UCG smatra da je Zakonom o visokom obrazovanju iz 2003. godine pitanje radnog odnosa akademskog osoblja – nastavnika uređeno. Tako što se vanredni profesori i docenti biraju na određeno na pet godina, a redovni profesori na neodređeno i da pomenuti zakon upućuje da se radni odnos saradnika u nastavi uredi Statutom Univerziteta. On napominje i da na UCG na određeno vrijeme radi jedan broj stručnog i neakademskog osoblja, te da se i njima, ukoliko ispunjavaju uslove, ugovori moraju transformisati u ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

,,Mi u sindikatu smatramo da se Zakon o radu mora odnositi na sve zaposlene u Crnoj Gori pa prema tome i na zaposlene na Univerzitetu, i postavljamo pitanje: u skladu sa kojim zakonom se radni odnos saradnika na Univerzitetu treba urediti, da li Statut Univerziteta mora biti usaglašen sa novim zakonskim rješenjima? Statut UCG donešen je 2006. godine. Zakon o radu se mijenjao više puta i na kraju da li je Ustavna obaveza da se radni odnos zaposlenih uređuje zakonom ili to može da se uredi i statutom ustanove?”, pita Zogović.

Kao što rekosmo, iz Rektorata ne još ne odgovaraju na ova pitanja.

Ispunjavanjem odredbe Zakona o radu UCG, koji je odavno u finansijskoj krizi, ne bi imao dodatnih troškova. Zogović ističe da se potpisivanjem ugovora na neodređeno zarada se ne bi povećevala. Jedino što bi zapošljeni dobili mogućnost da podignu kredit, dobili bi pravo na otkup stana (do sada su ih dobijali u zakup)…

Na UCG je zaposleno 1200 radnika. U akademskom zvanju redovni profesor je 152 zapošljenih, vanredni profesor 95, docent 150. Saradnika u nastavi zaposleno je 259.

Čistačica zapošljena na UCG, sa 11 godina radnog staža, prima platu od 187 eura, radnik sa srednjom školom 345, a VK radnik 350 eura.

Saradnik u nastavi prima platu od 436 eura, ako je početnik (sa fakultetom u trajanju četiri godine), 505 eura ako je magistar nauka i 548 eura ako je doktor nauka. Docenti sa šestogodišnjim radnim stažom primaju 590 eura, a vanredni profesori sa 11 godina minulog rada 666 eura.

Redovni profesori UCG sa 16 godina radnog staža imaju platu od 770 eura, a sa 30 godina rada 856 eura.

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka plate ministara, poslanika i profesora na Univerzitetu Crne Gore bile su iste. Danas ministri i poslanici ne primaju ispod 1000 eura, plus odbori, komisije, radna tijela…

Nalaz Inspekcije rada na Univerzitetu očekuju do kraja naredne nedjelje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo