Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INSPEKCIJA RADA NA UNIVERZITETU CRNE GORE: Predavanje na određeno

Objavljeno prije

na

Inspekcija rada krenula je početkom ove sedmice da provjerava ugovore o radu na fakultetima Univerziteta Crne Gore (UCG). Inspektori su ušli na Univerzitet nakon zahtjeva koji je 27. januara uputio Sindikat UCG, a kojim je tražena hitna reakcija inspekcije rada u pogledu primjene Zakona o radu.

Iako su 22. decembra stupile na snagu izmjene Zakona o radu kojima je propisao da se zaposlenima nakon dvije godine staža kod istog poslodavca omogućava ugovor na neodređeno vrijeme, na UCG to se nije desilo.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak, već pet godina radi na određeno – otkako je izabrana za docenta na Ekonomskom fakultetu. Ona je samo jedna od 504 zaposlenih u nastavi – vanrednih profesora, docenata i saradnika u nastavi na UCG koji rade na određeno.

,,Mi u sindikatu smatramo da se Zakon o radu mora odnositi na sve zaposlene u Crnoj Gori pa prema tome i na zaposlene na Univerzitetu”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata UCG Vukašin Zogović.

Pitanje ugovora o radu prva je pokrenula Sindikalna organizacija Elektrotehničkog fakulteta. Oni su još u oktobru prošle godine tražili od Sindikata UCG da se donese zajednički stav i usaglase aktivnosti koje treba preduzeti za ispunjavanje prava zaposlenih.

,,Pokrenuli smo to pitanje u oktobru 2013. Tražili smo da se uputi zahtjev da se uradi transformacija ugovora o radu. Od predsjednika sindikata nijesmo dobili nikakve odgovore, dok po mišljenju rektora se smatra da će ETF sprovesti sve zakone i propise”, kaže za Monitor predsjednik SOETF-a Predrag Raković.

On ističe da je tek nakon njihovog zahtjeva da predsjednik Sindikata Zogović podnese ostavku ukoliko ne učini nešto u vezi s ovim pitanjem, uslijedilo obraćanje Sindikata Inspekciji rada.

Raković navodi da je na ETF-u 15 saradnika, i 15 docenata i vanrednih profesora. ,,Ne treba miješati akademska zvanja, sa radno-pravnim statusom zapošljenih. Mi samo tražimo da se se zakon poštuje i insistiramo da sindikat radi svoj posao i zastupa interese svih zaposlenih na UCG”, kaže Raković.

Sindikalni podsticaj je urodio plodom pa je Univerzitetski odbor Sindikata UCG na sjednici održanoj 24. januara donio odluku da se obrati Inspekciji rada sa zahtjevom za vršenje inspekcijskog nadzora na svim univerzitetskim jedinicama.

Pokušali smo iz Rektorata dobiti njihov stav o neprimjenivanju Zakona o radu. Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.

Prema ranijim medijskim napisima Uprava Univerziteta smatra da na akademsko osoblje treba da se primjenjuje Zakon o visokom obrazovanju, te da bi shodno tome ugovori o radu i dalje trebalo da im budu na određeno vrijeme

,,Tražili smo trojni sastanak rukovodstva Univerziteta Crne Gore, Ministarstva prosvjete i Sindikata UCG”, kaže Zogović. ,,Ministar smatra da su pitanja zasnivanja radnog odnosa, pitanja autonomije Univerziteta i da se na Univerzitetu tim povodom treba organizovati sastanak rukovodstva Univerziteta i Sindikata UCG. Taj sastanak je održan. Sindikat je ostao pri stavu da se Zakon o radu, kao sistemski zakon, odnosi na sve zaposlene u Crnoj Gori i da smo se tim povodom obratili Inspekciji rada. Rukovodstvo UCG smatra da je, što se tiče ugovora o radu, sve u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom UCG” objašnjava Zogović.

Zakona je mnogo a još više tumačenja. Zakon o visokom obrazovanju datira od 2003. godine. Izmjene Zakona o radu obavljene su 2004. i 2008. i konačno izmjene iz 2011. koje su stupile na snagu 22. decembra prošle godine po kojem se ugovor o radu po pravilu zaključuje na neodređeno vrijeme.

Zogović kaže da uprava UCG smatra da je Zakonom o visokom obrazovanju iz 2003. godine pitanje radnog odnosa akademskog osoblja – nastavnika uređeno. Tako što se vanredni profesori i docenti biraju na određeno na pet godina, a redovni profesori na neodređeno i da pomenuti zakon upućuje da se radni odnos saradnika u nastavi uredi Statutom Univerziteta. On napominje i da na UCG na određeno vrijeme radi jedan broj stručnog i neakademskog osoblja, te da se i njima, ukoliko ispunjavaju uslove, ugovori moraju transformisati u ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

,,Mi u sindikatu smatramo da se Zakon o radu mora odnositi na sve zaposlene u Crnoj Gori pa prema tome i na zaposlene na Univerzitetu, i postavljamo pitanje: u skladu sa kojim zakonom se radni odnos saradnika na Univerzitetu treba urediti, da li Statut Univerziteta mora biti usaglašen sa novim zakonskim rješenjima? Statut UCG donešen je 2006. godine. Zakon o radu se mijenjao više puta i na kraju da li je Ustavna obaveza da se radni odnos zaposlenih uređuje zakonom ili to može da se uredi i statutom ustanove?”, pita Zogović.

Kao što rekosmo, iz Rektorata ne još ne odgovaraju na ova pitanja.

Ispunjavanjem odredbe Zakona o radu UCG, koji je odavno u finansijskoj krizi, ne bi imao dodatnih troškova. Zogović ističe da se potpisivanjem ugovora na neodređeno zarada se ne bi povećevala. Jedino što bi zapošljeni dobili mogućnost da podignu kredit, dobili bi pravo na otkup stana (do sada su ih dobijali u zakup)…

Na UCG je zaposleno 1200 radnika. U akademskom zvanju redovni profesor je 152 zapošljenih, vanredni profesor 95, docent 150. Saradnika u nastavi zaposleno je 259.

Čistačica zapošljena na UCG, sa 11 godina radnog staža, prima platu od 187 eura, radnik sa srednjom školom 345, a VK radnik 350 eura.

Saradnik u nastavi prima platu od 436 eura, ako je početnik (sa fakultetom u trajanju četiri godine), 505 eura ako je magistar nauka i 548 eura ako je doktor nauka. Docenti sa šestogodišnjim radnim stažom primaju 590 eura, a vanredni profesori sa 11 godina minulog rada 666 eura.

Redovni profesori UCG sa 16 godina radnog staža imaju platu od 770 eura, a sa 30 godina rada 856 eura.

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka plate ministara, poslanika i profesora na Univerzitetu Crne Gore bile su iste. Danas ministri i poslanici ne primaju ispod 1000 eura, plus odbori, komisije, radna tijela…

Nalaz Inspekcije rada na Univerzitetu očekuju do kraja naredne nedjelje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo