Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRESTROJAVANJA NA CRNOGORSKOJ POLITIČKOJ SCENI: Milovi Srbi

Objavljeno prije

na

Na konkurs za podobnog Srbina, koji je raspisao premijer Milo Đukanović i njegova Demokratska partija socijalista, uz podršku partnerske vlasti u Srbiji, u početku nije bilo pozitivnih reakcija. Potom je Đukanović više puta reprizirao poziv, na koncu poručivši kako se uopšte nije šalio. Nije, nakon toga, mnogo čekao: javili su se iz Narodne stranke. Bez obzira na političku minornost partije – imajući u vidu njen vanparlamentarni status, na izborima 2009. godine nijesu prešli cenzus – dobrodošli su. U skladu sa tradicijom.

Prvi čovjek NS Predrag Popović ponudio se, velikodušno: sa svojim saborcima spreman je da razgovara sa Demokratskom partijom socijalista o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Crnoj Gori. Kaže – od kada je SDP zbačena sa vlasti u Podgorici, njihovom zaslugom, promijenjena je politička atmosfera u Glavnom gradu – odnos države prema srpskom pitanju, prije svega crkvi. Onda je uslijedila poenta: osim u Podgorici spremni su da razgovaraju sa DPS-om na svim nivoima. Priznao je: ,,Nama više odgovara DPS, jer je on javno proklamovao svoje ciljeve koji se, konačno, poslije toliko godina poklapaju u dobrom dijelu sa politikom koju mi vodimo.” Srodne političke duše.

Klima prestanka svojevrsnog hladnog rata Srba i Crnogoraca u ovom trenutku, kako je kazao, može se postići razgovorima sa DPS-om, ,,cijeneći njihovu političku snagu i ništa manje želju da se ti problemi počnu rješavati”. (Za one koji ne znaju: DPS je partija koja je na vlasti u Crnoj Gori četvrt vijeka, pa tim najodgovornija za sve hladne i druge ratove na ovom prostoru). Pošto su pružili ruku Đukanoviću, te konstatovali da je to jedini način da se počnu rješavati narečena pitanja, pojasnili su, za istoriju: ,,Sve ostalo je politička kalkulacija sračunata na odbranu ličnih i stranačkih privilegija i ništa drugo.”

Stara ljubav toliko je zavarničila da je Popović počeo da oponaša Đukanovića. Oni, kazao je, koji su dobili mandat od građana misle da to rješavaju tako što će stalno biti u opoziciji. ,,Srbi nisu smjeli da dozvole sebi da ih neko gurne u geto. Jako loše je što Srbe doživljavaju kao opoziciju državi Crnoj Gori, a ne vlasti.”

Nije se stalo na oponašanju. Narodnjaci su ponudili da u saradnji sa DPS-om riješe problem nelagalne deponije opasnog otpada na Vasovim vodama. Iz MZ Beranselo i Ekološkog pokreta Ozon inicijativa je okarakterisana kao veoma providan pokušaj manipulacije javnosti i dobijanja jeftinih političkih poena pred lokalne izbore u Beranama.

Ipak, istupi Popovića nijesu incident. Naprotiv: pomenuti trenuci odziva zovu vlasti, tek su posljednji gestovi u logičnom nizu, krajnja epizoda dugogodišnjeg djelovanja te partije.

Nešto ranije, koncem decembra prošle godine, predsjednik Izvršnog odbora Narodne stranke Slaviša Guberinić, koji od 2011. u Podgorici na vlasti održava Miomira Mugošu, pripremao je teren za ono što se danas dešava. Tada je rekao da srpski narod mora konačno da odluči: ,,Ili će biti topovsko meso u ratu dvije zavađene strane ili će se okrenuti svojim nacionalnim interesima i početi da rješava svoje probleme.” Odlučili su se, izgleda, za interese.

Teren je pripremao i nekadašnji lider Narodne stranke, advokat Dragan Šoć, koji je već imao iskustva u saradnji sa DPS-om. U vrijeme koalicije Da živimo bolje, koju su činili DPS, SDP i NS, zauzimao je poziciju ministra pravde. Tada narodnjacima nije smetao SDP. Šoć ima iskustvo i sa Mugošom: jedno vrijeme je sa njim bio na čelu Koordinacionog tima, koji je upravljao Podgoricom.

Šoć sada popločava put za ponovnu saradnju sa bivšim koalicionim partnerima, DPS-om: ,,Nije bitno ko bi vodio vladu, ona u ovom momentu ne može da se zamisli bez DPS-a, što god mislili mi o tome, oni bi mogli konačno da stave tačku na podjele između Srba i Crnogoraca”. Da podsjetimo: DPS je partija najodgovornija, recimo, za aferu Snimak.

Još jedan narodnjak, Predrag Drecun, lijepo se snalazio u Đukanovićevom društvu. Kad je Narodna stranka ušla u pomenutu koaliciju Da živimo bolje Drecun postaje potpredsjednik Vlade zadužen za privatizaciju. Potom je u Savjetu za privatizaciju, na čijem je čelu bio tadašnji premijer Filip Vujanović, Drecun postao – ministar rada i socijalnog staranja.

Sredinom dvijehiljaditih Drecun se hvalio: ,,Imao sam jakih verbalnih napada na predsjednika Mila Đukanovića, ali kad god bismo se sastali poslije toga, pružili bismo ruku jedan drugome. Za Novu godinu ili Božić, u skladu sa tradicijom, izljubili bismo se”. Narodnjačka tradicija je čudo.

Nakon političke karijere, u društvu ljudi iz DPS-a, dobro mu je krenulo. Iako je, polovinom devedesetih, za vrijeme koalicije Narodna sloga često vikao ,,Vratite pare”, koncem 2009. završio je u blizini para braće Đukanović. Te godine postao je glavni izvršni direktor Prve banke, čiji je većinski vlasnik rođeni brat premijera Aco Đukanović.

Poslije toga, sredinom 2012. godine, prelazi na poziciju izvršnog direktora First fajnenšl banke, u vlasništvu grčkog brodovlasnika Viktora Restisa, čija je firma Adrijatik propertiz i zakupac Miločera, Svetog Stefana i Kraljičine plaže. Krajem prošle godine Restis, kojeg u Grčkoj sumnjiče za pranje novca, prodaje akcije banke za pola miliona eura. Osam odsto akcija kupio je Drecun.

Jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda jednom je, ispostaviće se valjano, procijenio karakter svog bliskog saradnika Drecuna: „Nije imao ništa protiv da se nađe tamo gdje su pare”.

Izvor Monitora, član OO NS Kotor i bivši visoki funkcioner stranke, koji je insistirao na anonimnosti, tvrdi da je sadašnje zbližavanje NS-a i Predraga Popovića sa DPS-om počelo mnogo ranije, u godinama nakon crnogorskog referenduma. „Sjednice GO, Predsjedništva, opštinskih odbora bile su sve rjeđe, a sve češće se pričalo da se mi diskretno guramo u ruke DPS-a i da sadašnji lider narodnjaka radi sve da tako i bude.”

Iako Popović tvrdi da „se u NS nijesu obradovali pozivu u vlast zbog nekakvih lukrativnih razloga, političkog interesa i tako dalje”, bivši funkcioner NS-a tvrdi da se njemu i družini sada žuri u zagrljaj sa DPS-om jer je to, kako kaže, jedini način da politički opstanu. „Maska je teza da oni to rade zbog interesa Srba u Crnoj Gori. Pričaju o ugroženosti Srba, o getoizaciji nas kao naroda, a tu nema nikakve istine. Danas u Crnoj Gori nije problem ko je koje nacije, već svi živimo na ivici egzistencije, ne brojimo se više po zastavama i grbovima, nego nam je bitno da prehranimo porodice.”

Sagovornik Monitora smatra da će DPS prihvatiti narodnjake i iskoristiti ih. „Kako bi fingirala neku demokratičnost, kako bi nekome ‘dokazali’ da oni vode računa o svakom narodu, kako je mjesto predstavnika srpskog naroda popunjeno, a u suštini će im dati mrvice sa kojima će biti zadovoljni, jer im je lični interes iznad svega.”

Na tvrdnje iz Narodne stranke da ni po koju cijenu ne žele sa SDP-om Ranka Krivokapića, te da im je za razliku od njih DPS prihvatljiv, naš izvor odgovara da oni žele „umjesto SDP-a”: „Njihov cilj je da SDP izbace iz vlasti. Cilj je da zauzmu mjesto SDP-a u vladi.” To se poklapa sa tvrdnjama upućenih da Đukanovićev poziv Srbima ima samo jedan, makijavelistički cilj: disciplinovanje manjeg koalicionog partnera – SDP-a.

Odnos prema Krivokapićevoj partiji narodnjacima je postao alibi i za odnos prema opoziciji: „Oni su sada (NOVA – prim. a.) aktivni sudionici političke scene Crne Gore, oni su u parlamentu. Oni ne žele da sarađuju sa DPS-om, ali u isto vrijeme sarađuju sa SDP-om, to im ne smeta. I imaju tvrdi dil sa SDP-om na svim nivoima, samo što ne smiju da to javno kažu, jer znaju kako će Srbi da reaguju”.

Poslanik Nove Goran Danilović za Monitor povodom takvih izjava kaže da je tačno da Nova „hoće da smijeni Mila, te da Milo ima želju da smijeni nas. Samo Narodna stranka tu nema šta da traži: njih je smijenio crnogorsko-srpski narod, pošto je to za njih isto.”

Na koncu, sve navedene istupe narodnjaka, ali i samoga sebe, najbolje je definisao osnivač partije Kilibarda, objašnjavajući nastanak partije: ,,Nakon AB revolucije jednoga dana dobijem poruku posredstvom jednog novinara da bi bilo dobro da organizujem stranku, jer nastupa višepartijski sistem. I ja organizujem Narodnu stranku. Dakle, po preporuci koja je stigla iz vlasti koja je htjela da ima neku navodno opozicionu partiju… Neki ove činjenice predočavaju tako kao da je Udba osnovala Narodnu stranku. Jeste i Udba sigurno učestvovala, ali po nalogu tadašnje vlasti.”

Kako tada, tako danas: kada zatrebaju vlasti – tu su.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo