Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTORSKI KARNEVAL: SATIROM NA POTEŠTATICU I GOSPODARA

Objavljeno prije

na

Jednom godišnje, krajem februara, u vrijeme karnevalskih svečanosti, građani Kotora se probude, trgnu iz učmalosti i zimskog sna da svoju zatomljenu energiju i nezadovoljstvo situacijom u gradu ili državi, iskažu kroz specifičan humor, komediju, provokativne maske, satiru i šalu koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Ovogodišnji karneval pokazao je kako svemoćna, produžena ruka vlasti, ni taj segment izražavanja volje građana nije zanemarila. Satirična oštrica karnevala koja je znala da preko dobro osmišljenih maski ili kritičkih priloga u novinama makar i na kratko ubode i zaboli predstavnike vlasti, da ukaže na dubinu ekonomske propasti koja je zadesila drevni grad u proteklih dvadeset godina, otupjela je do neprepoznatljivosti.

Nakon uspješnog karnevala iz 2012. na kome su brojne grupe i pojedinci imali zapažene maske, organizovali originalnu sahranu propalog Kotora koji je izgubio status grada i postao varoš, prizivali duhove nestalih brodova moćne Jugooceanije, slali poslednje pozdrave uništenim fabrikama, hotelima, kulturi, sportu, – preduzete su mjere da se tako nešto više ne ponovi.

Pod pokroviteljstvom Opštine kotorski karneval polako ali sigurno gubi svoj značaj, ideju i šarm, kao i svaka politički obojena zabava.

Pored nemaštovitih i blijedih maski, karnevalski gnjev ove godine je iskaljen u liku omrznutog stranog investitora Obećanka Lažovića Krnja, koji personifikuje glavnog krivca za sva nedjela, muke i nevolje koje su grad zadesile u protekloj godini.

Bio je to spektakl u kome je u centru turističkog Kotora na lomači gorjela lutka vlasnika hotela Fjord, irskog bankara Majkla Fingltona, u zelenom nacionalnom kostimu, sa maketom hotela u ruci. Finglton je hotel Fjord kupio 2004. godine, koji je od tada zatvoren i kao napuštena ruina, „krasi” obale zaliva Boke.

Karnevalske fešte prati i živa izdavačka djelatnost Kotorana. Štampana su dva humorističko-satirična lista, Karampana i Ćakulona. Oba imaju dugu tradiciju sa velikim prekidima u izlaženju. Karampanu je 1926. osnovalo Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo, dok je Ćakulona pokrenuta 1886. u naselju Muo.

List Karampana štampan na dvadeset strana, izlazi uz finansijsku pomoć Opštine. Uređuje ga dr Jovica Martinović koji se istovremeno pojavljuje i u vrlo cijenjenoj ulozi kapa od karnevala. Karampanu karakteriše blaga satira, humor i šala na račun gradskih vlasti i pojedinaca, ali bez osvrta na ključne probleme o kojima se u gradu govori.

Urednik Martinović je ovoga puta iznenadio puk time što je naslovnicu posvetio Gospodaru Crne Gore, odnosno Deklaraciji o pravima i dužnostima njegovih podanika. Deklaracija predstavlja parodiju na državni sistem „u kome koristi uživaju jedino Gospodar, (Milo Đukanović), Dvor (familija), te Vitezovi prvog reda, (ministri, tajkuni i ostali mili prijatelji)

U jednom od 17 članova Deklaracije stoji: „Svi podanici se rađaju bez dostojanstva i imaju samo ona prava i slobode koje im dodijeli Gospodar. Svako suprotno ponašanje će se tretirati kao direktan napad na Njegov lik i djelo, a time i kao pokušaj rušenja Države.”

Ili: ,,Svako može biti uhapšen, zatvoren i proganjan ukoliko je to u interesu Gospodara.”

Član 10 propisuje: „Podanici imaju pravo na slobodu okupljanja samo ako ono ima za cilj izražavanje kolektivnog obožavanja Gospodara. Svaki drugi vid okupljanja smatra se izdajom Države,” dok se „podanicima garantuje pravo na javno informisanje o dnevnom raspoloženju Gospodara putem Pobjede. Smatraće se da drugi mediji šire antidržavnu propagandu i ukoliko se ne mogu staviti pod kontrolu Dvora, najstrože će se disciplinovati……”

Takođe, „Lična svojina podanika predstavlja prelazni oblik ka svojini Vitezova Prvog reda. A svako ima pravo na slobodu kretanja po površinama koje još uvijek nisu u vlasništvu Vitezova i ostalih najmilijih podanika Gospodara.”

Spekuliše se da iza ovako sročenog otvorenog izrugivanja premijeru Đukanoviću, sa sve njegovom karikaturom, stoje kotorske karnevalske SDP snage.

List Ćakulona koji kao samizdat izdaje NVO Ćakulonija a uređuje advokat Boško Grgurević, svoju je naslovnicu posvetio Mariji Maji Ćatović, predsjednici Opštine Kotor.

Karikatura Disciplina u praksi prikazuje gradonačelnicu kao pitoresknu autoritarnu čobanicu ovnova lokalne uprave, Iva Maguda, direktora direkcije za izgradnju Kotora, Bora Kašćelana, šefa opštinskog DPS-a, Željka Avramovića, odbornika DPS-a i Željka Aprcovića, republičkog poslanika iste, vladajuće partije.

U uvodnoj rubrici Lode Ćakulone urednik Grgurević se otvoreno razračunava sa Ćatovićkom koja je stavila veto na njegov izbor za kapa od karnevala.

On navodi da je „Kotor vjekovima imao ćitadine koji su imali smjelosti, hrabrosti i vizionarstva da unaprijede renesansni duh Kotora i da vode računa o biseru njegovog duha, o Karnevalu. Danas, nažalost, to se okrenulo naopačke”.

Kapa bira politika i Poteštatica, tj. gradonačelnica. Zato Grgurević pita Ćatovićku: „Ženo draga, za što plaćaš dvaest savjetnika? Jel moguće da ti niko nije rekao da tvoj posao nije da aminuješ Kapa od Krnevala? Primaj te nagrade za turizam u gradu bez hotela, rukomet bez kluba, menadžerisanje (Kavač, Škaljarski Pentagon i Free Shoop kod pošte) … Idi u Vijetnam, podržaću te u NATO integracijama, nauči neki strani jezik, budi džek i dalje šalji moje pare u Podgoricu, slavi svaku kotorsku feštu u Dubrovnik i Budvu… Sretno, samo mi Kotor ostavi da bude carski i kraljevski..”, piše Grgurević i potpisuje: „Podvijte repice poslušnici, slijepci i slijepice!”

Ovim i drugim prilozima na 23 strane Ćakulona je uzbudila duhove u Kotoru i gradskoj upravi.

Prva reakcija uslijedila je na lokalnom radiju Skala. U komentaru posvećenom karnevalu, vlasnik radija Slavko Mandić za Ćakulonu nije birao riječi.

„Uoči karnevala izašla je i kotorska smrdotina, mislim da se zove, nekakva laprdonska škrabotina kojom tvorac svoju sliku slika”, ocijenio je Mandić

Za ovakvu ocjenu Ćakulone bio je očigledno inspirisan pjesmicom koja je u listu objavljena i po svemu sudeći njemu posvećena. Neimenovani autor rimom insinuira način na koji je Mandić stekao svoj radio, kako je mijenjao svoje nacionalno opredjeljenje od istaknutog Srbina do današnjeg Crnogorca. Te kako svoju biografiju pere između ostalog i učešćem na izložbi Riječ, slika, neprijatelj.

Karampana i Ćakulona ove su godine bile protjerane sa novinskih kioska u Kotoru. Mogle su se kupiti jedino na takozvanom, kamenom kiosku Turističke organizacije ispred gradskih vrata. Ćakulonu raznose studenti-kolporteri po gradskim trgovima i ulicama jer je prodaja na kiosku TO bila ograničena na svega pet dana.

Kotorske vlasti očigledno nemaju sposobnost da prihvate kritiku, „škerce i botunade” na svoj račun. Drugačije se mišljenje sankcioniše i u vesele dane feštanja i karnevala. Slobodni medijski prostor se hermetički zatvara u gradu koji ima dva radija i TV u perspektivi, na papiru, ali i na opštinskom budžetu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo