Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUDVA: NOVI IZBORI, STARA OBEĆANJA: Još samo da se ispune

Objavljeno prije

na

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane  su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića,  povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja  garaža, izgradnja kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja nikad  nije ispunjeno

 

Turistička sezona u Budvi bliži se kraju dok se izborna kampanja tek zahuktava. Do izlaska na birališta iostalo je još 16 dana, tokom kojih će političke stranke i koalicije do detalja  iznijeti svoje programe i platforme. Neke partije su  u daleko povoljnijem položaju, s obzirom na to da u izbornu trku ulaze sa pozicija vlasti, kao što je slučaj sa Demokratskim frontom, čiji je lokalni lider ujedno i predsjednik Opštine.

DF Budve i nosilac liste Milo Božović u kampanju su krenuli ranije od ostalih. Njihova izborna kampanja ima sve odlike funkcionerske kampanje koju karakteriše korišćenje opštinskih resursa i redovnih poslova predsjednika u promotivne svrhe.

Aktivnosti predsjednika Božovića veoma su intezivne. Po količini saopštenih informacija, najavljenih projekata i planova, sporazuma i ugovora, priloga u medijima i na lokalnoj TV Budva, stiče se utisak kako će odmah nakon izbora Budva biti posve drugačije mjesto za život, ni nalik ovome kakva je sada. Spektakularno se najavljuju stari kapitalni projekti, u goste stižu delegacije gradova-pobratima, održavaju se konferencije, predstavljaju planovi izgradnje, izvještava se o susretima sa važnim ličnostima u predsjedničkom kabinetu, raspisuju međunarodni konkursi, ugovaraju međunarodna sportska takmičenja, a kampanja tek počela.

Sve što je bilo karakteristično za izborne nastupe funkcionera i državnika DPS-a, koje smo gledali godinama, dešava se nepromijenjenim intezitetom i danas. Svaki događaj iz redovnih aktivnosti javnog funkcionera, u Budvi ili Podgorici svejedno,  koristi se za stranačku i lidersku promociju.

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane obično su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića, zatim povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) koja se nalazi na Slovenskoj plaži, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja neophodnih garaža, projekat izgradnje kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja kojih smo se naslušali u prethodnim godinama nije ispunjeno.

Budva je jedna od bogatijih opština u Crnoj Gori, ali nijedan kapitalni objekat na njenoj teritoriji  odavno nije realizovan. Zato je predsjednik Božović riješio da se krene sa mrtve tačke, odnosno da obeća građanima Budve kako će on, ukoliko mu ukažu povjerenje 23. oktobra, učiniti sve da se veliki projekat gradskog šetališta konačno realizuje. Pri tom nije objasnio šta ga je sprečavalo da projekat pogura  posljednjih šest godina, koliko je trajala vlast DF-a i Demokrata u kojoj je zauzimao funkciju gradskog menadžera.

Pokretanje priče o izgradnji šetališta duž Slovenske plaže, na potezu od Avale do Zavale, i raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko-tehničkog rješenja promenade na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, opštinski DF nije mogao da propusti, a da ne ubere političke poene. Tajming raspisivanja konkursa, koji se priprema duže vrijeme, prilagođen je lokalnim izborima.

Predsjednik Božović održao je konferenciju za medije kako bi saopštio da će 10. oktobra biti raspisan konkurs, koji će biti otvoren 90 dana, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Prva faza projekta čija je vrijednost oko 40 miliona eura, podrazumijeva izgradnju promenade na budvanskom dijelu obale, pod nazivom Budvanska školjka. Dužina šetališta je oko 4 kilometra u zahvatu površine od 4 hektara. Nastavak izgradnje šetališta u Bečićima  do Rafailovića, biće druga faza ovog velikog projekta.

Projekat  Budvanska školjka zajednička je investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je budžetski projekat građana, Budve i Crne Gore, te ne nikakva posebna zahvalnost ili privilegija za njegovu realizaciju, ako do nje uopšte i dođe, ne pripada ni jednoj političkoj partiji.

O izgradnji šetališta u Budvi govorilo se poslednjih 30 godina, ali se nije našlo na listi prioriteta. Božović je na konferenciji kazao kako će novo, savremeno uređeno šetalište duž morske obale, svim građanima Budve popraviti kvalitet života. Šetalište će promijeniti vizuelni identitet grada, pružiće nove mogućnosti mještanima i turistima. Očekuje se da će uređenjem ovog dijela grada sa Slovenske plaže nestati razni neugledni privremeni objekti čiji su vlasnici betonirali sitan pijesak kako bi postavili plažne barove i restorane.

Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović, koji je sa svojim saradnicima godinu dana radio na pripremi uslova za raspisivanje internacionalnog konkursa, kazao je da ovim projektom Budva levitira da postane centar Mediterana.

,,Naravno, da bi se takva stvar ostvarila, veoma je potrebno raditi na strategijama razvoja i na analizama potencijala razvoja jednog grada, kako bi se Budva izgradila kao sredina za životni prostor mještana, ali i turista koji dolaze da je posjete. Nakon izgradnje šetališta sljedeća faza je razvojna zona proširenja luke  koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom”, kazao je Stevović.

U promociju budvanskog projekta uključio se i ministar ekonomije i turizma, Goran Đurović.

,,Budva je bila i ostala, a sa ovim projektom i biće srce razvoja crnogorskog turizma i žila kucavica. Zbog toga sam srećan i čestitam na pokretanju ovog projekta. Ovo ne može preko noći, ali ako ne krenemo nikada nećemo završiti bilo koju priču. Odlično što se kreće sa ovim projektom, jer će promijeniti sliku Budve koja je, moram da kažem, bila malo naružena sa velikom gradnjom. Ovaj projekat može potpuno da vrati sjaj Budvi , kakav zaslužuje. Ovaj projekat biće prestiž za svakog arhitektu, ne u Crnoj Gori, nego u svijetu“, ocijenio je ministar.

Kako planirana investicija ne bi, kao i više puta do sada, ostala samo još jedno predizborno obećanje, ministar se zauzeo da se tako nešto ne dogodi.

„Ja apelujem na predsjednika i lokalnu smaoupravu da ovo ne ostane samo na idejnom rješenju kao što se znalo desiti sa mnogim projektima, već da se istraje u ovome, jer ovo determiniše razvoj crnogorskog turizma, a znamo da 30 odsto prihoda dolazi od turizma, a od toga najveći procenat baš iz Budve”, kazao je ministar Đurović.

Zajednički nastup na konferenciji za medije ministra Đurovića i predsjednika Božovića, mnogi su protumačili kao najavu postizborne koalicije DF-a i URA-e u Budvi. Ministar se u tom smislu i dodatno potrudio, učestvovao je i u snimanju predizbornog spota budvanskog DF-a.

Još da se sva obećanja ispune.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo