Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUDVA: NOVI IZBORI, STARA OBEĆANJA: Još samo da se ispune

Objavljeno prije

na

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane  su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića,  povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja  garaža, izgradnja kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja nikad  nije ispunjeno

 

Turistička sezona u Budvi bliži se kraju dok se izborna kampanja tek zahuktava. Do izlaska na birališta iostalo je još 16 dana, tokom kojih će političke stranke i koalicije do detalja  iznijeti svoje programe i platforme. Neke partije su  u daleko povoljnijem položaju, s obzirom na to da u izbornu trku ulaze sa pozicija vlasti, kao što je slučaj sa Demokratskim frontom, čiji je lokalni lider ujedno i predsjednik Opštine.

DF Budve i nosilac liste Milo Božović u kampanju su krenuli ranije od ostalih. Njihova izborna kampanja ima sve odlike funkcionerske kampanje koju karakteriše korišćenje opštinskih resursa i redovnih poslova predsjednika u promotivne svrhe.

Aktivnosti predsjednika Božovića veoma su intezivne. Po količini saopštenih informacija, najavljenih projekata i planova, sporazuma i ugovora, priloga u medijima i na lokalnoj TV Budva, stiče se utisak kako će odmah nakon izbora Budva biti posve drugačije mjesto za život, ni nalik ovome kakva je sada. Spektakularno se najavljuju stari kapitalni projekti, u goste stižu delegacije gradova-pobratima, održavaju se konferencije, predstavljaju planovi izgradnje, izvještava se o susretima sa važnim ličnostima u predsjedničkom kabinetu, raspisuju međunarodni konkursi, ugovaraju međunarodna sportska takmičenja, a kampanja tek počela.

Sve što je bilo karakteristično za izborne nastupe funkcionera i državnika DPS-a, koje smo gledali godinama, dešava se nepromijenjenim intezitetom i danas. Svaki događaj iz redovnih aktivnosti javnog funkcionera, u Budvi ili Podgorici svejedno,  koristi se za stranačku i lidersku promociju.

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane obično su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića, zatim povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) koja se nalazi na Slovenskoj plaži, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja neophodnih garaža, projekat izgradnje kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja kojih smo se naslušali u prethodnim godinama nije ispunjeno.

Budva je jedna od bogatijih opština u Crnoj Gori, ali nijedan kapitalni objekat na njenoj teritoriji  odavno nije realizovan. Zato je predsjednik Božović riješio da se krene sa mrtve tačke, odnosno da obeća građanima Budve kako će on, ukoliko mu ukažu povjerenje 23. oktobra, učiniti sve da se veliki projekat gradskog šetališta konačno realizuje. Pri tom nije objasnio šta ga je sprečavalo da projekat pogura  posljednjih šest godina, koliko je trajala vlast DF-a i Demokrata u kojoj je zauzimao funkciju gradskog menadžera.

Pokretanje priče o izgradnji šetališta duž Slovenske plaže, na potezu od Avale do Zavale, i raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko-tehničkog rješenja promenade na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, opštinski DF nije mogao da propusti, a da ne ubere političke poene. Tajming raspisivanja konkursa, koji se priprema duže vrijeme, prilagođen je lokalnim izborima.

Predsjednik Božović održao je konferenciju za medije kako bi saopštio da će 10. oktobra biti raspisan konkurs, koji će biti otvoren 90 dana, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Prva faza projekta čija je vrijednost oko 40 miliona eura, podrazumijeva izgradnju promenade na budvanskom dijelu obale, pod nazivom Budvanska školjka. Dužina šetališta je oko 4 kilometra u zahvatu površine od 4 hektara. Nastavak izgradnje šetališta u Bečićima  do Rafailovića, biće druga faza ovog velikog projekta.

Projekat  Budvanska školjka zajednička je investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je budžetski projekat građana, Budve i Crne Gore, te ne nikakva posebna zahvalnost ili privilegija za njegovu realizaciju, ako do nje uopšte i dođe, ne pripada ni jednoj političkoj partiji.

O izgradnji šetališta u Budvi govorilo se poslednjih 30 godina, ali se nije našlo na listi prioriteta. Božović je na konferenciji kazao kako će novo, savremeno uređeno šetalište duž morske obale, svim građanima Budve popraviti kvalitet života. Šetalište će promijeniti vizuelni identitet grada, pružiće nove mogućnosti mještanima i turistima. Očekuje se da će uređenjem ovog dijela grada sa Slovenske plaže nestati razni neugledni privremeni objekti čiji su vlasnici betonirali sitan pijesak kako bi postavili plažne barove i restorane.

Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović, koji je sa svojim saradnicima godinu dana radio na pripremi uslova za raspisivanje internacionalnog konkursa, kazao je da ovim projektom Budva levitira da postane centar Mediterana.

,,Naravno, da bi se takva stvar ostvarila, veoma je potrebno raditi na strategijama razvoja i na analizama potencijala razvoja jednog grada, kako bi se Budva izgradila kao sredina za životni prostor mještana, ali i turista koji dolaze da je posjete. Nakon izgradnje šetališta sljedeća faza je razvojna zona proširenja luke  koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom”, kazao je Stevović.

U promociju budvanskog projekta uključio se i ministar ekonomije i turizma, Goran Đurović.

,,Budva je bila i ostala, a sa ovim projektom i biće srce razvoja crnogorskog turizma i žila kucavica. Zbog toga sam srećan i čestitam na pokretanju ovog projekta. Ovo ne može preko noći, ali ako ne krenemo nikada nećemo završiti bilo koju priču. Odlično što se kreće sa ovim projektom, jer će promijeniti sliku Budve koja je, moram da kažem, bila malo naružena sa velikom gradnjom. Ovaj projekat može potpuno da vrati sjaj Budvi , kakav zaslužuje. Ovaj projekat biće prestiž za svakog arhitektu, ne u Crnoj Gori, nego u svijetu“, ocijenio je ministar.

Kako planirana investicija ne bi, kao i više puta do sada, ostala samo još jedno predizborno obećanje, ministar se zauzeo da se tako nešto ne dogodi.

„Ja apelujem na predsjednika i lokalnu smaoupravu da ovo ne ostane samo na idejnom rješenju kao što se znalo desiti sa mnogim projektima, već da se istraje u ovome, jer ovo determiniše razvoj crnogorskog turizma, a znamo da 30 odsto prihoda dolazi od turizma, a od toga najveći procenat baš iz Budve”, kazao je ministar Đurović.

Zajednički nastup na konferenciji za medije ministra Đurovića i predsjednika Božovića, mnogi su protumačili kao najavu postizborne koalicije DF-a i URA-e u Budvi. Ministar se u tom smislu i dodatno potrudio, učestvovao je i u snimanju predizbornog spota budvanskog DF-a.

Još da se sva obećanja ispune.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo