Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: UGROŽENA BEZBJEDNOST: Košljun na cesti

Objavljeno prije

na

Budvu je ponovo zadesila prirodna katastrofa. Ovoga puta, srećom, bila je manjih razmjera i bez ljudskih žrtava. U ponedjeljak oko podneva obrušio se dio brda Košljun na glavni magistralni put koji preko Budve vodi ka Cetinju, Petrovcu i Podgorici. Neposredno ispred te putne tromeđe, naspram poznatog turističkog naselja Zavala, na asfalt se sručilo nekoliko stotina kubika stijenja, zemlje i kamenja, zbog čega je put zatvoren za dalji saobraćaj.

Poznati turistički grad našao se odjednom odsječen od svijeta. Gotovo dva dana, koliko je trajalo raščišćavanje jedne strane kolovoza, kako bi, uz dugo čekanje, vozila mogla proći, do Budve se iz pravca Podgorice moglo stići naokolo, preko Cetinja i Njeguša ili putem Nikšić- Grahovo-Lipci-Kotor.

Nije prvi put da Budva bude blokirana zbog zatrpavanja glavnog, magistralnog puta. Ova blokada je pokazala da je bezbjednost grada, odnosno zaštita prostora budvanske opštine od elementarnih nepogoda, na veoma niskom nivou. Ne prođe godina a da zbog odrona, poplava ili požara Budva ne bude odsječena od okruženja i da u njoj život ne stane makar na jedan dan.

Neviđeni odron na Zavali vratio je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je potresao Budvu 15 aprila 1979. godine. Svi putevi iz Budve u jednom trenu bili su blokirani. Grad je uz to ostao bez struje i vode. Prvi izlazak iz porušenog i izolovanog grada omogućen je dva dana kasnije, kada je vojska prokrčila put preko Petrovačke gore, na kome je bio porušen polukružni vijadukt.

Ništa se od tada nije promijenilo nabolje. Alternativnog puta, odnosno planirane zaobilaznice oko grada, i dalje nema. Svaka nova nepogoda donosi nove probleme. Najmanje kiše na području Budve i okoline dovode do bujica i poplava od kojih se odvaljuju stijene po putu, rijeke plivaju gradskim ulicama noseći mulj i otpad, plave prizemlja kuća, poslovne prostore, šetališta….

Drugi izlaz iz Budve, tunel Mogren na prevoju Žuta Greda, iznad plaže Jaz, tokom obilnijih kiša i nanosa uglavnom je poplavljen i neprohodan, zbog bujica koje se slivaju sa ogoljenog brda Spas. Prije petnaest godina, na tom dijelu puta od odrona je stradao mještanin iz sela Prijevor, koji se zatekao na putu kada se na njegov automobil oburdala ogromna stijena.

Snimci blokirane Budve, Petrovca i drugih mjesta na budvanskoj rivijeri koji se redovno ponavljaju tokom dugih zimskih ili obilnih ljetnih kiša, bolje i od stručnih elaborata ukazuju na posljedice nerazumne urbanizacije prostora budvanske opštine. Grubim intervencijama u prirodi mijenja se geografska struktura obale i brdovitog zaleđa. Divljačka urbanizacija uzrokuje masovnu sječu borovih šuma, maslinjaka, mediteranske makije i voćnjaka, što dovodi do erozija i neizbježnih klimatskih promjena.

Bezbjednost Budve ugrožena je njenom prirodnom predispozicijom. Grad koji se u obliku amfiteatra pruža duž morske obale oivičen je brdima Košljun i Spas.

Brda su izgrađena mahom od silikatnih stijena zbog čega je zemljište podložno erozijama. U posljednjih par godina na oba budvanska brda bješnjeli su požari u kojima su izgorjele borove šume i šikare.

U oktobru 2011. godine veliki požar zahvatio je brdo Košljun, u neposrednoj blizini sadašnjeg odrona. U vatrenoj stihiji izgorjela je stara kuća i oko 15.000 kvadrata šume i niskog rastinja. Na tom mjestu registrovano je i klizanje terena ali nije ništa učinjeno da se veća nezgoda spriječi.

Brdo Košljun koje odvaja Budvu i Bečiće, odakle se pruža predivan pogled na budvansku rivijeru i Sveti Stefan, sve češće zavređuje medijsku pažnju, zbog događaja i ličnosti čije su aktivnosti vezane za ovaj budvanski lokalitet.

Tokom proteklog investicionog buma Košljun je postao atraktivna lokacija za kupoprodaju zemljišta i gradnju stanova i apartmana za tržište. Brdo je dobilo na popularnosti kada je jedan od vlasnika zemljišta u njegovom podnožju, Potkošljunu, postao i premijer Milo Đukanović. Kompanija Global Montenegro, u kojoj je premijer jedan od osnivača, posjeduje nešto više od 20.000 kvadrata zemlje kupljene od mještana.

Urbanističkim planom DUP Podkošljun donijetim 2008. godine, na premijerovom placu ucrtan je kompleks od 47 stepenasto pozicioniranih, rezidencijalnih vila niže spratnosti, ukupne bruto izgrađene površine oko 27.591 m2. Pored Đukanovića koji ne krije svoju imovinu, na Košljunu ima i onih, visoko pozicioniranih političara i tajkuna, čija se imanja vode na tuđa imena.

Trusni dio brda Košljun koji prijeti da se u potpunosti obruši, nije planski razrađen na nivou detaljnog plana. Prostornim planom Opštine za tu lokaciju označenu brojem 74a, planirana je izrada posebne Lokalne studije lokacije (LSL). Čitav prostor koji zahvata namijenjen je gradnji turističkih kapaciteta.

Zanimljivo je da je taj špic brda Košljun koji se spušta na kolovoz i trenutno urušava što prirodnom stihijom što ciljanim miniranjem, u potpunosti urbanizovan. Do same magistrale, kojoj planom nije ostavljena mogućnost za eventualno proširenje.

Sa druge strane ugroženog puta nalazi se naselje Zavala. Na obje strane predviđena je veoma gusta koncentracija visokih građevina, jer vlasnici Zavale planiraju da baš na tom mjestu, uz magistralu naslone novi hotel iznad plaže Guvance. Što znači da će taj dio puta zapravo postati tunel od zgradurina kroz koji će se ići ka Bečićima. Ukoliko, naravno, priroda ne osujeti takve planove.

Istim PPO, na vrhu tog špica, na posljednjoj krivini na putu za Cetinje, kao svjećica na torti, predviđena je gradnja hotela.

Na ovakva planska rješenja kojima se crtaju naselja po poroznim brdima i klizištima, svi nadležni državni organi i institucije dali su neophodnu saglasnost: Ministarstvo uređenja prostora, Direkcija za saobraćaj, Agencija za zaštitu životne sredine, svi odgovorni u lancu donošenja odluka u pogubnoj urbanizaciji turističke metropole, sve do odbornika pozicije i opozicije u lokalnom budvanskom parlamentu.

Za veći dio brda Košljun, koji se prostire iznad puta, označen brojem 74, predviđena je takođe izrada LSL. Čitavo je brdo namijenjeno izgradnji kapaciteta raznovrsne namjene, od stambenih kompleksa do turističkih sadržaja, na površini većoj od 20 hektara.

U dokumentu Privredne komore Crne Gore, u Informaciji o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, među poznatim neizgrađenim lokalitetima Crnogorskog primorja, preporučuje se ulaganje u Košljun, u naselju Maine, sa zemljištem u državnoj svojini.

Oko kupoprodaje jedne od parcela državnog zemljišta na vrhu brda koje nudi Komora, vodi se sudski spor poznat kao afera Košljun, u kojoj su za učešće u nezakonitoj prodaji osumnjičeni aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i Vladin savjetnik za investicije Aleksandar Tičić.

Prema nezvaničnim informacijama, planove za gradnju turističkog kompleksa na Košljunu pravi i egipatska kompanija Orascom. Egipćani su navodno kupili plac od 12 hektara i za njega platili 20 miliona eura.

Ukoliko svi vlasnici zemljišta izgrade sve planom predviđene kapacitete u ovom dijelu Budve, nići će novi – haos.

ZAOBILAZNICA NA PAPIRU

Prostornim planom Opštine predviđena je izgradnja nove, moderne putne mreže u Budvi. Planirana je trasa nove magistrale kao i zaobilaznice oko Budve i Bečića. Trasa zaobilaznice počinje na čvorištu u Lastvi Grbaljskoj, ide preko sela Prijevor i Podostrog do sela Markovići iznad Budve gdje se uključuje u postojeći magistralni put i preko Košljuna povezuje sa zaobilaznicom oko Bečića do Rafailovića. Mnogi saobraćajni problemi turističke Budve bili bi izgradnjom ovog puta riješeni. Od ovog projekta nema ni nagovještaja. Zaobilaznicu su „pojeli” razni spektakli, koncerti svjetskih mega zvijezda Rolingstounsa i Madone, trke glisera, akva parkovi i diskoteke, novogodišnji dočeci i festivali, krediti, kule i soliteri…

 OPASNOST VREBA SA SPASA

Ogoljeno brdo Spas mjesto je permanentne opasnosti za bezbjednost Budve i njenih građana. U velikom požaru u avgustu 2008. godine izgorjela je na brdu gusta borova šuma i crnogorica, zajedno sa drvenastom mlječikom, rijetkom biljkom zbog koje je Spas uživao status spomenika prirode. Ne mareći za takve odlike Spasa, lokalna je uprava donijela niz planova kojima je brdo od vrha do podnožja pokriveno gustom gradnjom. Na vrhu brda na oko milion kvadrata, zajedno sa ugašenom opštinskom firmom Budva Holding belgijski državljanin Žan Luk Dumortije planira gradnju stambeno-turističkog kompleksa pod plaštom gradnje golf terena. On je bez dozvole započeo izgradnju puteva po brdu i time uzrokovao pojavu nezaštićenih kosina i škrapa sa kojih se sliva voda i prave bujice. Jedan od većih investitora je i Atlas grupa kojoj je ucrtan kompleks sa soliterima Mogren Hill, na liticama brda, koji kao da visi u vazduhu. Nešto niže budvanska firma Montestate ruskog državljanina planira gradnju apartmanskog kompleksa Serbona sa 20 spratova. Započeta je pa napuštena gradnja kompleksa Budva Hill sa oko 30 stambenih zgrada, i tako u nedogled… O posljedicama betoniranja brda niko ne razmišlja, profit koji se iz ovakvih građevinskih poduhvata očekuje, jedini je interes koji svi slijede.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo