Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: UGROŽENA BEZBJEDNOST: Košljun na cesti

Objavljeno prije

na

Budvu je ponovo zadesila prirodna katastrofa. Ovoga puta, srećom, bila je manjih razmjera i bez ljudskih žrtava. U ponedjeljak oko podneva obrušio se dio brda Košljun na glavni magistralni put koji preko Budve vodi ka Cetinju, Petrovcu i Podgorici. Neposredno ispred te putne tromeđe, naspram poznatog turističkog naselja Zavala, na asfalt se sručilo nekoliko stotina kubika stijenja, zemlje i kamenja, zbog čega je put zatvoren za dalji saobraćaj.

Poznati turistički grad našao se odjednom odsječen od svijeta. Gotovo dva dana, koliko je trajalo raščišćavanje jedne strane kolovoza, kako bi, uz dugo čekanje, vozila mogla proći, do Budve se iz pravca Podgorice moglo stići naokolo, preko Cetinja i Njeguša ili putem Nikšić- Grahovo-Lipci-Kotor.

Nije prvi put da Budva bude blokirana zbog zatrpavanja glavnog, magistralnog puta. Ova blokada je pokazala da je bezbjednost grada, odnosno zaštita prostora budvanske opštine od elementarnih nepogoda, na veoma niskom nivou. Ne prođe godina a da zbog odrona, poplava ili požara Budva ne bude odsječena od okruženja i da u njoj život ne stane makar na jedan dan.

Neviđeni odron na Zavali vratio je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je potresao Budvu 15 aprila 1979. godine. Svi putevi iz Budve u jednom trenu bili su blokirani. Grad je uz to ostao bez struje i vode. Prvi izlazak iz porušenog i izolovanog grada omogućen je dva dana kasnije, kada je vojska prokrčila put preko Petrovačke gore, na kome je bio porušen polukružni vijadukt.

Ništa se od tada nije promijenilo nabolje. Alternativnog puta, odnosno planirane zaobilaznice oko grada, i dalje nema. Svaka nova nepogoda donosi nove probleme. Najmanje kiše na području Budve i okoline dovode do bujica i poplava od kojih se odvaljuju stijene po putu, rijeke plivaju gradskim ulicama noseći mulj i otpad, plave prizemlja kuća, poslovne prostore, šetališta….

Drugi izlaz iz Budve, tunel Mogren na prevoju Žuta Greda, iznad plaže Jaz, tokom obilnijih kiša i nanosa uglavnom je poplavljen i neprohodan, zbog bujica koje se slivaju sa ogoljenog brda Spas. Prije petnaest godina, na tom dijelu puta od odrona je stradao mještanin iz sela Prijevor, koji se zatekao na putu kada se na njegov automobil oburdala ogromna stijena.

Snimci blokirane Budve, Petrovca i drugih mjesta na budvanskoj rivijeri koji se redovno ponavljaju tokom dugih zimskih ili obilnih ljetnih kiša, bolje i od stručnih elaborata ukazuju na posljedice nerazumne urbanizacije prostora budvanske opštine. Grubim intervencijama u prirodi mijenja se geografska struktura obale i brdovitog zaleđa. Divljačka urbanizacija uzrokuje masovnu sječu borovih šuma, maslinjaka, mediteranske makije i voćnjaka, što dovodi do erozija i neizbježnih klimatskih promjena.

Bezbjednost Budve ugrožena je njenom prirodnom predispozicijom. Grad koji se u obliku amfiteatra pruža duž morske obale oivičen je brdima Košljun i Spas.

Brda su izgrađena mahom od silikatnih stijena zbog čega je zemljište podložno erozijama. U posljednjih par godina na oba budvanska brda bješnjeli su požari u kojima su izgorjele borove šume i šikare.

U oktobru 2011. godine veliki požar zahvatio je brdo Košljun, u neposrednoj blizini sadašnjeg odrona. U vatrenoj stihiji izgorjela je stara kuća i oko 15.000 kvadrata šume i niskog rastinja. Na tom mjestu registrovano je i klizanje terena ali nije ništa učinjeno da se veća nezgoda spriječi.

Brdo Košljun koje odvaja Budvu i Bečiće, odakle se pruža predivan pogled na budvansku rivijeru i Sveti Stefan, sve češće zavređuje medijsku pažnju, zbog događaja i ličnosti čije su aktivnosti vezane za ovaj budvanski lokalitet.

Tokom proteklog investicionog buma Košljun je postao atraktivna lokacija za kupoprodaju zemljišta i gradnju stanova i apartmana za tržište. Brdo je dobilo na popularnosti kada je jedan od vlasnika zemljišta u njegovom podnožju, Potkošljunu, postao i premijer Milo Đukanović. Kompanija Global Montenegro, u kojoj je premijer jedan od osnivača, posjeduje nešto više od 20.000 kvadrata zemlje kupljene od mještana.

Urbanističkim planom DUP Podkošljun donijetim 2008. godine, na premijerovom placu ucrtan je kompleks od 47 stepenasto pozicioniranih, rezidencijalnih vila niže spratnosti, ukupne bruto izgrađene površine oko 27.591 m2. Pored Đukanovića koji ne krije svoju imovinu, na Košljunu ima i onih, visoko pozicioniranih političara i tajkuna, čija se imanja vode na tuđa imena.

Trusni dio brda Košljun koji prijeti da se u potpunosti obruši, nije planski razrađen na nivou detaljnog plana. Prostornim planom Opštine za tu lokaciju označenu brojem 74a, planirana je izrada posebne Lokalne studije lokacije (LSL). Čitav prostor koji zahvata namijenjen je gradnji turističkih kapaciteta.

Zanimljivo je da je taj špic brda Košljun koji se spušta na kolovoz i trenutno urušava što prirodnom stihijom što ciljanim miniranjem, u potpunosti urbanizovan. Do same magistrale, kojoj planom nije ostavljena mogućnost za eventualno proširenje.

Sa druge strane ugroženog puta nalazi se naselje Zavala. Na obje strane predviđena je veoma gusta koncentracija visokih građevina, jer vlasnici Zavale planiraju da baš na tom mjestu, uz magistralu naslone novi hotel iznad plaže Guvance. Što znači da će taj dio puta zapravo postati tunel od zgradurina kroz koji će se ići ka Bečićima. Ukoliko, naravno, priroda ne osujeti takve planove.

Istim PPO, na vrhu tog špica, na posljednjoj krivini na putu za Cetinje, kao svjećica na torti, predviđena je gradnja hotela.

Na ovakva planska rješenja kojima se crtaju naselja po poroznim brdima i klizištima, svi nadležni državni organi i institucije dali su neophodnu saglasnost: Ministarstvo uređenja prostora, Direkcija za saobraćaj, Agencija za zaštitu životne sredine, svi odgovorni u lancu donošenja odluka u pogubnoj urbanizaciji turističke metropole, sve do odbornika pozicije i opozicije u lokalnom budvanskom parlamentu.

Za veći dio brda Košljun, koji se prostire iznad puta, označen brojem 74, predviđena je takođe izrada LSL. Čitavo je brdo namijenjeno izgradnji kapaciteta raznovrsne namjene, od stambenih kompleksa do turističkih sadržaja, na površini većoj od 20 hektara.

U dokumentu Privredne komore Crne Gore, u Informaciji o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, među poznatim neizgrađenim lokalitetima Crnogorskog primorja, preporučuje se ulaganje u Košljun, u naselju Maine, sa zemljištem u državnoj svojini.

Oko kupoprodaje jedne od parcela državnog zemljišta na vrhu brda koje nudi Komora, vodi se sudski spor poznat kao afera Košljun, u kojoj su za učešće u nezakonitoj prodaji osumnjičeni aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i Vladin savjetnik za investicije Aleksandar Tičić.

Prema nezvaničnim informacijama, planove za gradnju turističkog kompleksa na Košljunu pravi i egipatska kompanija Orascom. Egipćani su navodno kupili plac od 12 hektara i za njega platili 20 miliona eura.

Ukoliko svi vlasnici zemljišta izgrade sve planom predviđene kapacitete u ovom dijelu Budve, nići će novi – haos.

ZAOBILAZNICA NA PAPIRU

Prostornim planom Opštine predviđena je izgradnja nove, moderne putne mreže u Budvi. Planirana je trasa nove magistrale kao i zaobilaznice oko Budve i Bečića. Trasa zaobilaznice počinje na čvorištu u Lastvi Grbaljskoj, ide preko sela Prijevor i Podostrog do sela Markovići iznad Budve gdje se uključuje u postojeći magistralni put i preko Košljuna povezuje sa zaobilaznicom oko Bečića do Rafailovića. Mnogi saobraćajni problemi turističke Budve bili bi izgradnjom ovog puta riješeni. Od ovog projekta nema ni nagovještaja. Zaobilaznicu su „pojeli” razni spektakli, koncerti svjetskih mega zvijezda Rolingstounsa i Madone, trke glisera, akva parkovi i diskoteke, novogodišnji dočeci i festivali, krediti, kule i soliteri…

 OPASNOST VREBA SA SPASA

Ogoljeno brdo Spas mjesto je permanentne opasnosti za bezbjednost Budve i njenih građana. U velikom požaru u avgustu 2008. godine izgorjela je na brdu gusta borova šuma i crnogorica, zajedno sa drvenastom mlječikom, rijetkom biljkom zbog koje je Spas uživao status spomenika prirode. Ne mareći za takve odlike Spasa, lokalna je uprava donijela niz planova kojima je brdo od vrha do podnožja pokriveno gustom gradnjom. Na vrhu brda na oko milion kvadrata, zajedno sa ugašenom opštinskom firmom Budva Holding belgijski državljanin Žan Luk Dumortije planira gradnju stambeno-turističkog kompleksa pod plaštom gradnje golf terena. On je bez dozvole započeo izgradnju puteva po brdu i time uzrokovao pojavu nezaštićenih kosina i škrapa sa kojih se sliva voda i prave bujice. Jedan od većih investitora je i Atlas grupa kojoj je ucrtan kompleks sa soliterima Mogren Hill, na liticama brda, koji kao da visi u vazduhu. Nešto niže budvanska firma Montestate ruskog državljanina planira gradnju apartmanskog kompleksa Serbona sa 20 spratova. Započeta je pa napuštena gradnja kompleksa Budva Hill sa oko 30 stambenih zgrada, i tako u nedogled… O posljedicama betoniranja brda niko ne razmišlja, profit koji se iz ovakvih građevinskih poduhvata očekuje, jedini je interes koji svi slijede.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo