Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: UGROŽENA BEZBJEDNOST: Košljun na cesti

Objavljeno prije

na

Budvu je ponovo zadesila prirodna katastrofa. Ovoga puta, srećom, bila je manjih razmjera i bez ljudskih žrtava. U ponedjeljak oko podneva obrušio se dio brda Košljun na glavni magistralni put koji preko Budve vodi ka Cetinju, Petrovcu i Podgorici. Neposredno ispred te putne tromeđe, naspram poznatog turističkog naselja Zavala, na asfalt se sručilo nekoliko stotina kubika stijenja, zemlje i kamenja, zbog čega je put zatvoren za dalji saobraćaj.

Poznati turistički grad našao se odjednom odsječen od svijeta. Gotovo dva dana, koliko je trajalo raščišćavanje jedne strane kolovoza, kako bi, uz dugo čekanje, vozila mogla proći, do Budve se iz pravca Podgorice moglo stići naokolo, preko Cetinja i Njeguša ili putem Nikšić- Grahovo-Lipci-Kotor.

Nije prvi put da Budva bude blokirana zbog zatrpavanja glavnog, magistralnog puta. Ova blokada je pokazala da je bezbjednost grada, odnosno zaštita prostora budvanske opštine od elementarnih nepogoda, na veoma niskom nivou. Ne prođe godina a da zbog odrona, poplava ili požara Budva ne bude odsječena od okruženja i da u njoj život ne stane makar na jedan dan.

Neviđeni odron na Zavali vratio je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je potresao Budvu 15 aprila 1979. godine. Svi putevi iz Budve u jednom trenu bili su blokirani. Grad je uz to ostao bez struje i vode. Prvi izlazak iz porušenog i izolovanog grada omogućen je dva dana kasnije, kada je vojska prokrčila put preko Petrovačke gore, na kome je bio porušen polukružni vijadukt.

Ništa se od tada nije promijenilo nabolje. Alternativnog puta, odnosno planirane zaobilaznice oko grada, i dalje nema. Svaka nova nepogoda donosi nove probleme. Najmanje kiše na području Budve i okoline dovode do bujica i poplava od kojih se odvaljuju stijene po putu, rijeke plivaju gradskim ulicama noseći mulj i otpad, plave prizemlja kuća, poslovne prostore, šetališta….

Drugi izlaz iz Budve, tunel Mogren na prevoju Žuta Greda, iznad plaže Jaz, tokom obilnijih kiša i nanosa uglavnom je poplavljen i neprohodan, zbog bujica koje se slivaju sa ogoljenog brda Spas. Prije petnaest godina, na tom dijelu puta od odrona je stradao mještanin iz sela Prijevor, koji se zatekao na putu kada se na njegov automobil oburdala ogromna stijena.

Snimci blokirane Budve, Petrovca i drugih mjesta na budvanskoj rivijeri koji se redovno ponavljaju tokom dugih zimskih ili obilnih ljetnih kiša, bolje i od stručnih elaborata ukazuju na posljedice nerazumne urbanizacije prostora budvanske opštine. Grubim intervencijama u prirodi mijenja se geografska struktura obale i brdovitog zaleđa. Divljačka urbanizacija uzrokuje masovnu sječu borovih šuma, maslinjaka, mediteranske makije i voćnjaka, što dovodi do erozija i neizbježnih klimatskih promjena.

Bezbjednost Budve ugrožena je njenom prirodnom predispozicijom. Grad koji se u obliku amfiteatra pruža duž morske obale oivičen je brdima Košljun i Spas.

Brda su izgrađena mahom od silikatnih stijena zbog čega je zemljište podložno erozijama. U posljednjih par godina na oba budvanska brda bješnjeli su požari u kojima su izgorjele borove šume i šikare.

U oktobru 2011. godine veliki požar zahvatio je brdo Košljun, u neposrednoj blizini sadašnjeg odrona. U vatrenoj stihiji izgorjela je stara kuća i oko 15.000 kvadrata šume i niskog rastinja. Na tom mjestu registrovano je i klizanje terena ali nije ništa učinjeno da se veća nezgoda spriječi.

Brdo Košljun koje odvaja Budvu i Bečiće, odakle se pruža predivan pogled na budvansku rivijeru i Sveti Stefan, sve češće zavređuje medijsku pažnju, zbog događaja i ličnosti čije su aktivnosti vezane za ovaj budvanski lokalitet.

Tokom proteklog investicionog buma Košljun je postao atraktivna lokacija za kupoprodaju zemljišta i gradnju stanova i apartmana za tržište. Brdo je dobilo na popularnosti kada je jedan od vlasnika zemljišta u njegovom podnožju, Potkošljunu, postao i premijer Milo Đukanović. Kompanija Global Montenegro, u kojoj je premijer jedan od osnivača, posjeduje nešto više od 20.000 kvadrata zemlje kupljene od mještana.

Urbanističkim planom DUP Podkošljun donijetim 2008. godine, na premijerovom placu ucrtan je kompleks od 47 stepenasto pozicioniranih, rezidencijalnih vila niže spratnosti, ukupne bruto izgrađene površine oko 27.591 m2. Pored Đukanovića koji ne krije svoju imovinu, na Košljunu ima i onih, visoko pozicioniranih političara i tajkuna, čija se imanja vode na tuđa imena.

Trusni dio brda Košljun koji prijeti da se u potpunosti obruši, nije planski razrađen na nivou detaljnog plana. Prostornim planom Opštine za tu lokaciju označenu brojem 74a, planirana je izrada posebne Lokalne studije lokacije (LSL). Čitav prostor koji zahvata namijenjen je gradnji turističkih kapaciteta.

Zanimljivo je da je taj špic brda Košljun koji se spušta na kolovoz i trenutno urušava što prirodnom stihijom što ciljanim miniranjem, u potpunosti urbanizovan. Do same magistrale, kojoj planom nije ostavljena mogućnost za eventualno proširenje.

Sa druge strane ugroženog puta nalazi se naselje Zavala. Na obje strane predviđena je veoma gusta koncentracija visokih građevina, jer vlasnici Zavale planiraju da baš na tom mjestu, uz magistralu naslone novi hotel iznad plaže Guvance. Što znači da će taj dio puta zapravo postati tunel od zgradurina kroz koji će se ići ka Bečićima. Ukoliko, naravno, priroda ne osujeti takve planove.

Istim PPO, na vrhu tog špica, na posljednjoj krivini na putu za Cetinje, kao svjećica na torti, predviđena je gradnja hotela.

Na ovakva planska rješenja kojima se crtaju naselja po poroznim brdima i klizištima, svi nadležni državni organi i institucije dali su neophodnu saglasnost: Ministarstvo uređenja prostora, Direkcija za saobraćaj, Agencija za zaštitu životne sredine, svi odgovorni u lancu donošenja odluka u pogubnoj urbanizaciji turističke metropole, sve do odbornika pozicije i opozicije u lokalnom budvanskom parlamentu.

Za veći dio brda Košljun, koji se prostire iznad puta, označen brojem 74, predviđena je takođe izrada LSL. Čitavo je brdo namijenjeno izgradnji kapaciteta raznovrsne namjene, od stambenih kompleksa do turističkih sadržaja, na površini većoj od 20 hektara.

U dokumentu Privredne komore Crne Gore, u Informaciji o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, među poznatim neizgrađenim lokalitetima Crnogorskog primorja, preporučuje se ulaganje u Košljun, u naselju Maine, sa zemljištem u državnoj svojini.

Oko kupoprodaje jedne od parcela državnog zemljišta na vrhu brda koje nudi Komora, vodi se sudski spor poznat kao afera Košljun, u kojoj su za učešće u nezakonitoj prodaji osumnjičeni aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i Vladin savjetnik za investicije Aleksandar Tičić.

Prema nezvaničnim informacijama, planove za gradnju turističkog kompleksa na Košljunu pravi i egipatska kompanija Orascom. Egipćani su navodno kupili plac od 12 hektara i za njega platili 20 miliona eura.

Ukoliko svi vlasnici zemljišta izgrade sve planom predviđene kapacitete u ovom dijelu Budve, nići će novi – haos.

ZAOBILAZNICA NA PAPIRU

Prostornim planom Opštine predviđena je izgradnja nove, moderne putne mreže u Budvi. Planirana je trasa nove magistrale kao i zaobilaznice oko Budve i Bečića. Trasa zaobilaznice počinje na čvorištu u Lastvi Grbaljskoj, ide preko sela Prijevor i Podostrog do sela Markovići iznad Budve gdje se uključuje u postojeći magistralni put i preko Košljuna povezuje sa zaobilaznicom oko Bečića do Rafailovića. Mnogi saobraćajni problemi turističke Budve bili bi izgradnjom ovog puta riješeni. Od ovog projekta nema ni nagovještaja. Zaobilaznicu su „pojeli” razni spektakli, koncerti svjetskih mega zvijezda Rolingstounsa i Madone, trke glisera, akva parkovi i diskoteke, novogodišnji dočeci i festivali, krediti, kule i soliteri…

 OPASNOST VREBA SA SPASA

Ogoljeno brdo Spas mjesto je permanentne opasnosti za bezbjednost Budve i njenih građana. U velikom požaru u avgustu 2008. godine izgorjela je na brdu gusta borova šuma i crnogorica, zajedno sa drvenastom mlječikom, rijetkom biljkom zbog koje je Spas uživao status spomenika prirode. Ne mareći za takve odlike Spasa, lokalna je uprava donijela niz planova kojima je brdo od vrha do podnožja pokriveno gustom gradnjom. Na vrhu brda na oko milion kvadrata, zajedno sa ugašenom opštinskom firmom Budva Holding belgijski državljanin Žan Luk Dumortije planira gradnju stambeno-turističkog kompleksa pod plaštom gradnje golf terena. On je bez dozvole započeo izgradnju puteva po brdu i time uzrokovao pojavu nezaštićenih kosina i škrapa sa kojih se sliva voda i prave bujice. Jedan od većih investitora je i Atlas grupa kojoj je ucrtan kompleks sa soliterima Mogren Hill, na liticama brda, koji kao da visi u vazduhu. Nešto niže budvanska firma Montestate ruskog državljanina planira gradnju apartmanskog kompleksa Serbona sa 20 spratova. Započeta je pa napuštena gradnja kompleksa Budva Hill sa oko 30 stambenih zgrada, i tako u nedogled… O posljedicama betoniranja brda niko ne razmišlja, profit koji se iz ovakvih građevinskih poduhvata očekuje, jedini je interes koji svi slijede.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo