Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: UGROŽENA BEZBJEDNOST: Košljun na cesti

Objavljeno prije

na

odron-budva-2

Budvu je ponovo zadesila prirodna katastrofa. Ovoga puta, srećom, bila je manjih razmjera i bez ljudskih žrtava. U ponedjeljak oko podneva obrušio se dio brda Košljun na glavni magistralni put koji preko Budve vodi ka Cetinju, Petrovcu i Podgorici. Neposredno ispred te putne tromeđe, naspram poznatog turističkog naselja Zavala, na asfalt se sručilo nekoliko stotina kubika stijenja, zemlje i kamenja, zbog čega je put zatvoren za dalji saobraćaj.

Poznati turistički grad našao se odjednom odsječen od svijeta. Gotovo dva dana, koliko je trajalo raščišćavanje jedne strane kolovoza, kako bi, uz dugo čekanje, vozila mogla proći, do Budve se iz pravca Podgorice moglo stići naokolo, preko Cetinja i Njeguša ili putem Nikšić- Grahovo-Lipci-Kotor.

Nije prvi put da Budva bude blokirana zbog zatrpavanja glavnog, magistralnog puta. Ova blokada je pokazala da je bezbjednost grada, odnosno zaštita prostora budvanske opštine od elementarnih nepogoda, na veoma niskom nivou. Ne prođe godina a da zbog odrona, poplava ili požara Budva ne bude odsječena od okruženja i da u njoj život ne stane makar na jedan dan.

Neviđeni odron na Zavali vratio je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je potresao Budvu 15 aprila 1979. godine. Svi putevi iz Budve u jednom trenu bili su blokirani. Grad je uz to ostao bez struje i vode. Prvi izlazak iz porušenog i izolovanog grada omogućen je dva dana kasnije, kada je vojska prokrčila put preko Petrovačke gore, na kome je bio porušen polukružni vijadukt.

Ništa se od tada nije promijenilo nabolje. Alternativnog puta, odnosno planirane zaobilaznice oko grada, i dalje nema. Svaka nova nepogoda donosi nove probleme. Najmanje kiše na području Budve i okoline dovode do bujica i poplava od kojih se odvaljuju stijene po putu, rijeke plivaju gradskim ulicama noseći mulj i otpad, plave prizemlja kuća, poslovne prostore, šetališta….

Drugi izlaz iz Budve, tunel Mogren na prevoju Žuta Greda, iznad plaže Jaz, tokom obilnijih kiša i nanosa uglavnom je poplavljen i neprohodan, zbog bujica koje se slivaju sa ogoljenog brda Spas. Prije petnaest godina, na tom dijelu puta od odrona je stradao mještanin iz sela Prijevor, koji se zatekao na putu kada se na njegov automobil oburdala ogromna stijena.

Snimci blokirane Budve, Petrovca i drugih mjesta na budvanskoj rivijeri koji se redovno ponavljaju tokom dugih zimskih ili obilnih ljetnih kiša, bolje i od stručnih elaborata ukazuju na posljedice nerazumne urbanizacije prostora budvanske opštine. Grubim intervencijama u prirodi mijenja se geografska struktura obale i brdovitog zaleđa. Divljačka urbanizacija uzrokuje masovnu sječu borovih šuma, maslinjaka, mediteranske makije i voćnjaka, što dovodi do erozija i neizbježnih klimatskih promjena.

Bezbjednost Budve ugrožena je njenom prirodnom predispozicijom. Grad koji se u obliku amfiteatra pruža duž morske obale oivičen je brdima Košljun i Spas.

Brda su izgrađena mahom od silikatnih stijena zbog čega je zemljište podložno erozijama. U posljednjih par godina na oba budvanska brda bješnjeli su požari u kojima su izgorjele borove šume i šikare.

U oktobru 2011. godine veliki požar zahvatio je brdo Košljun, u neposrednoj blizini sadašnjeg odrona. U vatrenoj stihiji izgorjela je stara kuća i oko 15.000 kvadrata šume i niskog rastinja. Na tom mjestu registrovano je i klizanje terena ali nije ništa učinjeno da se veća nezgoda spriječi.

Brdo Košljun koje odvaja Budvu i Bečiće, odakle se pruža predivan pogled na budvansku rivijeru i Sveti Stefan, sve češće zavređuje medijsku pažnju, zbog događaja i ličnosti čije su aktivnosti vezane za ovaj budvanski lokalitet.

Tokom proteklog investicionog buma Košljun je postao atraktivna lokacija za kupoprodaju zemljišta i gradnju stanova i apartmana za tržište. Brdo je dobilo na popularnosti kada je jedan od vlasnika zemljišta u njegovom podnožju, Potkošljunu, postao i premijer Milo Đukanović. Kompanija Global Montenegro, u kojoj je premijer jedan od osnivača, posjeduje nešto više od 20.000 kvadrata zemlje kupljene od mještana.

Urbanističkim planom DUP Podkošljun donijetim 2008. godine, na premijerovom placu ucrtan je kompleks od 47 stepenasto pozicioniranih, rezidencijalnih vila niže spratnosti, ukupne bruto izgrađene površine oko 27.591 m2. Pored Đukanovića koji ne krije svoju imovinu, na Košljunu ima i onih, visoko pozicioniranih političara i tajkuna, čija se imanja vode na tuđa imena.

Trusni dio brda Košljun koji prijeti da se u potpunosti obruši, nije planski razrađen na nivou detaljnog plana. Prostornim planom Opštine za tu lokaciju označenu brojem 74a, planirana je izrada posebne Lokalne studije lokacije (LSL). Čitav prostor koji zahvata namijenjen je gradnji turističkih kapaciteta.

Zanimljivo je da je taj špic brda Košljun koji se spušta na kolovoz i trenutno urušava što prirodnom stihijom što ciljanim miniranjem, u potpunosti urbanizovan. Do same magistrale, kojoj planom nije ostavljena mogućnost za eventualno proširenje.

Sa druge strane ugroženog puta nalazi se naselje Zavala. Na obje strane predviđena je veoma gusta koncentracija visokih građevina, jer vlasnici Zavale planiraju da baš na tom mjestu, uz magistralu naslone novi hotel iznad plaže Guvance. Što znači da će taj dio puta zapravo postati tunel od zgradurina kroz koji će se ići ka Bečićima. Ukoliko, naravno, priroda ne osujeti takve planove.

Istim PPO, na vrhu tog špica, na posljednjoj krivini na putu za Cetinje, kao svjećica na torti, predviđena je gradnja hotela.

Na ovakva planska rješenja kojima se crtaju naselja po poroznim brdima i klizištima, svi nadležni državni organi i institucije dali su neophodnu saglasnost: Ministarstvo uređenja prostora, Direkcija za saobraćaj, Agencija za zaštitu životne sredine, svi odgovorni u lancu donošenja odluka u pogubnoj urbanizaciji turističke metropole, sve do odbornika pozicije i opozicije u lokalnom budvanskom parlamentu.

Za veći dio brda Košljun, koji se prostire iznad puta, označen brojem 74, predviđena je takođe izrada LSL. Čitavo je brdo namijenjeno izgradnji kapaciteta raznovrsne namjene, od stambenih kompleksa do turističkih sadržaja, na površini većoj od 20 hektara.

U dokumentu Privredne komore Crne Gore, u Informaciji o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, među poznatim neizgrađenim lokalitetima Crnogorskog primorja, preporučuje se ulaganje u Košljun, u naselju Maine, sa zemljištem u državnoj svojini.

Oko kupoprodaje jedne od parcela državnog zemljišta na vrhu brda koje nudi Komora, vodi se sudski spor poznat kao afera Košljun, u kojoj su za učešće u nezakonitoj prodaji osumnjičeni aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i Vladin savjetnik za investicije Aleksandar Tičić.

Prema nezvaničnim informacijama, planove za gradnju turističkog kompleksa na Košljunu pravi i egipatska kompanija Orascom. Egipćani su navodno kupili plac od 12 hektara i za njega platili 20 miliona eura.

Ukoliko svi vlasnici zemljišta izgrade sve planom predviđene kapacitete u ovom dijelu Budve, nići će novi – haos.

ZAOBILAZNICA NA PAPIRU

Prostornim planom Opštine predviđena je izgradnja nove, moderne putne mreže u Budvi. Planirana je trasa nove magistrale kao i zaobilaznice oko Budve i Bečića. Trasa zaobilaznice počinje na čvorištu u Lastvi Grbaljskoj, ide preko sela Prijevor i Podostrog do sela Markovići iznad Budve gdje se uključuje u postojeći magistralni put i preko Košljuna povezuje sa zaobilaznicom oko Bečića do Rafailovića. Mnogi saobraćajni problemi turističke Budve bili bi izgradnjom ovog puta riješeni. Od ovog projekta nema ni nagovještaja. Zaobilaznicu su „pojeli” razni spektakli, koncerti svjetskih mega zvijezda Rolingstounsa i Madone, trke glisera, akva parkovi i diskoteke, novogodišnji dočeci i festivali, krediti, kule i soliteri…

 OPASNOST VREBA SA SPASA

Ogoljeno brdo Spas mjesto je permanentne opasnosti za bezbjednost Budve i njenih građana. U velikom požaru u avgustu 2008. godine izgorjela je na brdu gusta borova šuma i crnogorica, zajedno sa drvenastom mlječikom, rijetkom biljkom zbog koje je Spas uživao status spomenika prirode. Ne mareći za takve odlike Spasa, lokalna je uprava donijela niz planova kojima je brdo od vrha do podnožja pokriveno gustom gradnjom. Na vrhu brda na oko milion kvadrata, zajedno sa ugašenom opštinskom firmom Budva Holding belgijski državljanin Žan Luk Dumortije planira gradnju stambeno-turističkog kompleksa pod plaštom gradnje golf terena. On je bez dozvole započeo izgradnju puteva po brdu i time uzrokovao pojavu nezaštićenih kosina i škrapa sa kojih se sliva voda i prave bujice. Jedan od većih investitora je i Atlas grupa kojoj je ucrtan kompleks sa soliterima Mogren Hill, na liticama brda, koji kao da visi u vazduhu. Nešto niže budvanska firma Montestate ruskog državljanina planira gradnju apartmanskog kompleksa Serbona sa 20 spratova. Započeta je pa napuštena gradnja kompleksa Budva Hill sa oko 30 stambenih zgrada, i tako u nedogled… O posljedicama betoniranja brda niko ne razmišlja, profit koji se iz ovakvih građevinskih poduhvata očekuje, jedini je interes koji svi slijede.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo