Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: UGROŽENA BEZBJEDNOST: Košljun na cesti

Objavljeno prije

na

Budvu je ponovo zadesila prirodna katastrofa. Ovoga puta, srećom, bila je manjih razmjera i bez ljudskih žrtava. U ponedjeljak oko podneva obrušio se dio brda Košljun na glavni magistralni put koji preko Budve vodi ka Cetinju, Petrovcu i Podgorici. Neposredno ispred te putne tromeđe, naspram poznatog turističkog naselja Zavala, na asfalt se sručilo nekoliko stotina kubika stijenja, zemlje i kamenja, zbog čega je put zatvoren za dalji saobraćaj.

Poznati turistički grad našao se odjednom odsječen od svijeta. Gotovo dva dana, koliko je trajalo raščišćavanje jedne strane kolovoza, kako bi, uz dugo čekanje, vozila mogla proći, do Budve se iz pravca Podgorice moglo stići naokolo, preko Cetinja i Njeguša ili putem Nikšić- Grahovo-Lipci-Kotor.

Nije prvi put da Budva bude blokirana zbog zatrpavanja glavnog, magistralnog puta. Ova blokada je pokazala da je bezbjednost grada, odnosno zaštita prostora budvanske opštine od elementarnih nepogoda, na veoma niskom nivou. Ne prođe godina a da zbog odrona, poplava ili požara Budva ne bude odsječena od okruženja i da u njoj život ne stane makar na jedan dan.

Neviđeni odron na Zavali vratio je sjećanja na katastrofalni zemljotres koji je potresao Budvu 15 aprila 1979. godine. Svi putevi iz Budve u jednom trenu bili su blokirani. Grad je uz to ostao bez struje i vode. Prvi izlazak iz porušenog i izolovanog grada omogućen je dva dana kasnije, kada je vojska prokrčila put preko Petrovačke gore, na kome je bio porušen polukružni vijadukt.

Ništa se od tada nije promijenilo nabolje. Alternativnog puta, odnosno planirane zaobilaznice oko grada, i dalje nema. Svaka nova nepogoda donosi nove probleme. Najmanje kiše na području Budve i okoline dovode do bujica i poplava od kojih se odvaljuju stijene po putu, rijeke plivaju gradskim ulicama noseći mulj i otpad, plave prizemlja kuća, poslovne prostore, šetališta….

Drugi izlaz iz Budve, tunel Mogren na prevoju Žuta Greda, iznad plaže Jaz, tokom obilnijih kiša i nanosa uglavnom je poplavljen i neprohodan, zbog bujica koje se slivaju sa ogoljenog brda Spas. Prije petnaest godina, na tom dijelu puta od odrona je stradao mještanin iz sela Prijevor, koji se zatekao na putu kada se na njegov automobil oburdala ogromna stijena.

Snimci blokirane Budve, Petrovca i drugih mjesta na budvanskoj rivijeri koji se redovno ponavljaju tokom dugih zimskih ili obilnih ljetnih kiša, bolje i od stručnih elaborata ukazuju na posljedice nerazumne urbanizacije prostora budvanske opštine. Grubim intervencijama u prirodi mijenja se geografska struktura obale i brdovitog zaleđa. Divljačka urbanizacija uzrokuje masovnu sječu borovih šuma, maslinjaka, mediteranske makije i voćnjaka, što dovodi do erozija i neizbježnih klimatskih promjena.

Bezbjednost Budve ugrožena je njenom prirodnom predispozicijom. Grad koji se u obliku amfiteatra pruža duž morske obale oivičen je brdima Košljun i Spas.

Brda su izgrađena mahom od silikatnih stijena zbog čega je zemljište podložno erozijama. U posljednjih par godina na oba budvanska brda bješnjeli su požari u kojima su izgorjele borove šume i šikare.

U oktobru 2011. godine veliki požar zahvatio je brdo Košljun, u neposrednoj blizini sadašnjeg odrona. U vatrenoj stihiji izgorjela je stara kuća i oko 15.000 kvadrata šume i niskog rastinja. Na tom mjestu registrovano je i klizanje terena ali nije ništa učinjeno da se veća nezgoda spriječi.

Brdo Košljun koje odvaja Budvu i Bečiće, odakle se pruža predivan pogled na budvansku rivijeru i Sveti Stefan, sve češće zavređuje medijsku pažnju, zbog događaja i ličnosti čije su aktivnosti vezane za ovaj budvanski lokalitet.

Tokom proteklog investicionog buma Košljun je postao atraktivna lokacija za kupoprodaju zemljišta i gradnju stanova i apartmana za tržište. Brdo je dobilo na popularnosti kada je jedan od vlasnika zemljišta u njegovom podnožju, Potkošljunu, postao i premijer Milo Đukanović. Kompanija Global Montenegro, u kojoj je premijer jedan od osnivača, posjeduje nešto više od 20.000 kvadrata zemlje kupljene od mještana.

Urbanističkim planom DUP Podkošljun donijetim 2008. godine, na premijerovom placu ucrtan je kompleks od 47 stepenasto pozicioniranih, rezidencijalnih vila niže spratnosti, ukupne bruto izgrađene površine oko 27.591 m2. Pored Đukanovića koji ne krije svoju imovinu, na Košljunu ima i onih, visoko pozicioniranih političara i tajkuna, čija se imanja vode na tuđa imena.

Trusni dio brda Košljun koji prijeti da se u potpunosti obruši, nije planski razrađen na nivou detaljnog plana. Prostornim planom Opštine za tu lokaciju označenu brojem 74a, planirana je izrada posebne Lokalne studije lokacije (LSL). Čitav prostor koji zahvata namijenjen je gradnji turističkih kapaciteta.

Zanimljivo je da je taj špic brda Košljun koji se spušta na kolovoz i trenutno urušava što prirodnom stihijom što ciljanim miniranjem, u potpunosti urbanizovan. Do same magistrale, kojoj planom nije ostavljena mogućnost za eventualno proširenje.

Sa druge strane ugroženog puta nalazi se naselje Zavala. Na obje strane predviđena je veoma gusta koncentracija visokih građevina, jer vlasnici Zavale planiraju da baš na tom mjestu, uz magistralu naslone novi hotel iznad plaže Guvance. Što znači da će taj dio puta zapravo postati tunel od zgradurina kroz koji će se ići ka Bečićima. Ukoliko, naravno, priroda ne osujeti takve planove.

Istim PPO, na vrhu tog špica, na posljednjoj krivini na putu za Cetinje, kao svjećica na torti, predviđena je gradnja hotela.

Na ovakva planska rješenja kojima se crtaju naselja po poroznim brdima i klizištima, svi nadležni državni organi i institucije dali su neophodnu saglasnost: Ministarstvo uređenja prostora, Direkcija za saobraćaj, Agencija za zaštitu životne sredine, svi odgovorni u lancu donošenja odluka u pogubnoj urbanizaciji turističke metropole, sve do odbornika pozicije i opozicije u lokalnom budvanskom parlamentu.

Za veći dio brda Košljun, koji se prostire iznad puta, označen brojem 74, predviđena je takođe izrada LSL. Čitavo je brdo namijenjeno izgradnji kapaciteta raznovrsne namjene, od stambenih kompleksa do turističkih sadržaja, na površini većoj od 20 hektara.

U dokumentu Privredne komore Crne Gore, u Informaciji o mogućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, među poznatim neizgrađenim lokalitetima Crnogorskog primorja, preporučuje se ulaganje u Košljun, u naselju Maine, sa zemljištem u državnoj svojini.

Oko kupoprodaje jedne od parcela državnog zemljišta na vrhu brda koje nudi Komora, vodi se sudski spor poznat kao afera Košljun, u kojoj su za učešće u nezakonitoj prodaji osumnjičeni aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i Vladin savjetnik za investicije Aleksandar Tičić.

Prema nezvaničnim informacijama, planove za gradnju turističkog kompleksa na Košljunu pravi i egipatska kompanija Orascom. Egipćani su navodno kupili plac od 12 hektara i za njega platili 20 miliona eura.

Ukoliko svi vlasnici zemljišta izgrade sve planom predviđene kapacitete u ovom dijelu Budve, nići će novi – haos.

ZAOBILAZNICA NA PAPIRU

Prostornim planom Opštine predviđena je izgradnja nove, moderne putne mreže u Budvi. Planirana je trasa nove magistrale kao i zaobilaznice oko Budve i Bečića. Trasa zaobilaznice počinje na čvorištu u Lastvi Grbaljskoj, ide preko sela Prijevor i Podostrog do sela Markovići iznad Budve gdje se uključuje u postojeći magistralni put i preko Košljuna povezuje sa zaobilaznicom oko Bečića do Rafailovića. Mnogi saobraćajni problemi turističke Budve bili bi izgradnjom ovog puta riješeni. Od ovog projekta nema ni nagovještaja. Zaobilaznicu su „pojeli” razni spektakli, koncerti svjetskih mega zvijezda Rolingstounsa i Madone, trke glisera, akva parkovi i diskoteke, novogodišnji dočeci i festivali, krediti, kule i soliteri…

 OPASNOST VREBA SA SPASA

Ogoljeno brdo Spas mjesto je permanentne opasnosti za bezbjednost Budve i njenih građana. U velikom požaru u avgustu 2008. godine izgorjela je na brdu gusta borova šuma i crnogorica, zajedno sa drvenastom mlječikom, rijetkom biljkom zbog koje je Spas uživao status spomenika prirode. Ne mareći za takve odlike Spasa, lokalna je uprava donijela niz planova kojima je brdo od vrha do podnožja pokriveno gustom gradnjom. Na vrhu brda na oko milion kvadrata, zajedno sa ugašenom opštinskom firmom Budva Holding belgijski državljanin Žan Luk Dumortije planira gradnju stambeno-turističkog kompleksa pod plaštom gradnje golf terena. On je bez dozvole započeo izgradnju puteva po brdu i time uzrokovao pojavu nezaštićenih kosina i škrapa sa kojih se sliva voda i prave bujice. Jedan od većih investitora je i Atlas grupa kojoj je ucrtan kompleks sa soliterima Mogren Hill, na liticama brda, koji kao da visi u vazduhu. Nešto niže budvanska firma Montestate ruskog državljanina planira gradnju apartmanskog kompleksa Serbona sa 20 spratova. Započeta je pa napuštena gradnja kompleksa Budva Hill sa oko 30 stambenih zgrada, i tako u nedogled… O posljedicama betoniranja brda niko ne razmišlja, profit koji se iz ovakvih građevinskih poduhvata očekuje, jedini je interes koji svi slijede.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo