Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPUŠTENI VOJNI OBJEKTI U HERCEG NOVOM: Opasnost o kojoj se ćuti

Objavljeno prije

na

Veliki broj objekata koje je od nekadašnje JNA nasljedila država Crna Gora a koji se nalaze u Herceg Novom, ne samo da nisu valorizovani nego su zapušteni i prema nekim stručnim procjenama predstavljaju – opasnost.

Monitor je došao u posjed dokumenta koji su u prvoj polovini 2013. godine dva visoka oficira vojske uputili Ministarstvu odbrane i lokalnoj vlasti. Radi se o inicijativi za demilitarizacijom pomenutih objekata sa eleboratom i predlogom rješavanja problema.

Jedan od njih, penzionisani pukovnik MT službe, koji je bio i načelnik najvažnijih vojnih objekata u Boki, a koji je insistirao na anonimnosti, kaže za Monitor da se na teritoriji hercegnovske opštine sada nalazi najviše minsko eksplozivnih sredstava za koje ne postoji plan uništenja, o čemu je u dokumentu i obaviješteno Ministarstvo odbrane.

„Lokacije na kojima se nalaze ta sredstva su na pjeni od mora. Ljudi nijesu ni svjesni koliko je to veliki problem, koji država mora hitno da rješava, jer je riječ, između ostalog i o nekih 300 tona kompozitnog eksploziva. Konkretno radi se o objektima Pristan- Petrović i Sasovići, gdje su uskladištene morske mine, protivbrodske, protivavionske i protivpodmorničke rakete, torpeda i artiljerijska municija raznih tipova”, upozorava naš sagovornik. „Morske mine, bojeve glave raketa i torpeda su punjeni kompozitnim eksplozivom od 100 do 400 kg, koji se na klasičan način ne može delaborisati i upotrijebiti kao privredni eksploziv, a 1kg kompozitnog eksploziva ekvivalentan je 1,7 kg TNT-a. Jedan broj protivbrodskih raketa nije neutralisan, nije očišćen od pogonskih komponenti”.

On ukazuje na još jedan ogroman problem – potkop na lokaciji skladišnog kompleksa Petrovići, kojeg su Njemci zarušili 1944. godine. „On je sigurno pun municije i minsko eksplozivnih sredstava, nama nepoznate količine i asortimana”, kaže naš sagovornik. On napominje da su u decembru 2007. godine u Bukureštu i u martu 2008. godine u Podgorici u svrhu rješavanja toga problema održane međunarodne donatorske konferencije, ali kako to kod nas i biva od svega je urađen samo mali dio.

,,Tada su definisane materijalne pretpostavke za rješavanje problema viška naoružanja i potkopa Petrovići. No odmah potom nastali su i neki administrativni problemi koji se odnose na traženje modela realizacije. Slobodno mogu reći da se država Crna Gora nije snašla jer nije formirala svoj tim po modelima Slovenije, Hrvatske i BiH, a vezano za demilitarizaciju. Rješavano je samo ono što se dijelom samoisplaćuje i što je Crna Gora mogla uraditi bez ičije pomoći, a ono složenije nikako ne dolazi na red”, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da je trenutno više od pet kilometara obale i skoro 700 hiljada kvadrata pod vojnim objektima – Rt Kobila, Pristan-Petrovići, Špiljice-Rakite, Klinci, potpuno zapušteno, devastirano i da im je isključeno elektro i vodo snabdjevanje.

,,Demilitarizaciju je sada najbezbjednije uraditi, jer još nije puno objekata sagrađeno u blizini. Uz to mora se voditi računa da se to uradi dok još ima stručnih lica koja žive na ovom prostoru, jer sigurno niti jedan stranac nije bolje upućen u konkretnu problematiku od ljudi koji su nekada radili na remontu i održavanju tih sredstava”, kaže naš sagovornik.

Bivši gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić potvrdio je za Monitor da je upoznat sa tom inicijativom.

,,Jeste, pričali smo o tome. Iako to nije nadležnost Opštine, ali se i te kako tiče Herceg Novog, ja sam rekao da ću o tom problemu obavijestiti državne organe. U više navrata sam usmeno prenio inicijativu ljudima iz Vojske i oni su odgovorili da su upoznati sa problemom, međutim izgleda da je sve ostalo na tome”.

Ministarstvo odbrane do zaključenja broja nije nam dostavilo odgovor na pitanja koja smo im uputili – šta su u radili povodom inicijative dvojice oficira i šta je do sada urađeno po pitanju demilitarizacije objekata i eksplozivno-minskih sredstava i naoružanja na prostoru objekata Pristan – Petrovići i Sasovići, te šta je urađeno sa sredstvima dobijenim za svrhu demilitarizacije na donatorskim konferencijama decembra 2007. godine u Bukureštu i marta 2008. u Podgorici.

,,Dobili smo vaš e-mail sa pitanjima i ona su u proceduri kakva je kod nas uobičajena, a želimo da vam dostavimo kvalitetne odgovore pa nam stoga i treba malo više vremena. Nastojaćemo da vam ih dostavimo do četvrtka”, rečeno nam je iz PR službe Ministarstva odbrane.

Odgovori nijesu stigli.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo