Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPUŠTENI VOJNI OBJEKTI U HERCEG NOVOM: Opasnost o kojoj se ćuti

Objavljeno prije

na

Veliki broj objekata koje je od nekadašnje JNA nasljedila država Crna Gora a koji se nalaze u Herceg Novom, ne samo da nisu valorizovani nego su zapušteni i prema nekim stručnim procjenama predstavljaju – opasnost.

Monitor je došao u posjed dokumenta koji su u prvoj polovini 2013. godine dva visoka oficira vojske uputili Ministarstvu odbrane i lokalnoj vlasti. Radi se o inicijativi za demilitarizacijom pomenutih objekata sa eleboratom i predlogom rješavanja problema.

Jedan od njih, penzionisani pukovnik MT službe, koji je bio i načelnik najvažnijih vojnih objekata u Boki, a koji je insistirao na anonimnosti, kaže za Monitor da se na teritoriji hercegnovske opštine sada nalazi najviše minsko eksplozivnih sredstava za koje ne postoji plan uništenja, o čemu je u dokumentu i obaviješteno Ministarstvo odbrane.

„Lokacije na kojima se nalaze ta sredstva su na pjeni od mora. Ljudi nijesu ni svjesni koliko je to veliki problem, koji država mora hitno da rješava, jer je riječ, između ostalog i o nekih 300 tona kompozitnog eksploziva. Konkretno radi se o objektima Pristan- Petrović i Sasovići, gdje su uskladištene morske mine, protivbrodske, protivavionske i protivpodmorničke rakete, torpeda i artiljerijska municija raznih tipova”, upozorava naš sagovornik. „Morske mine, bojeve glave raketa i torpeda su punjeni kompozitnim eksplozivom od 100 do 400 kg, koji se na klasičan način ne može delaborisati i upotrijebiti kao privredni eksploziv, a 1kg kompozitnog eksploziva ekvivalentan je 1,7 kg TNT-a. Jedan broj protivbrodskih raketa nije neutralisan, nije očišćen od pogonskih komponenti”.

On ukazuje na još jedan ogroman problem – potkop na lokaciji skladišnog kompleksa Petrovići, kojeg su Njemci zarušili 1944. godine. „On je sigurno pun municije i minsko eksplozivnih sredstava, nama nepoznate količine i asortimana”, kaže naš sagovornik. On napominje da su u decembru 2007. godine u Bukureštu i u martu 2008. godine u Podgorici u svrhu rješavanja toga problema održane međunarodne donatorske konferencije, ali kako to kod nas i biva od svega je urađen samo mali dio.

,,Tada su definisane materijalne pretpostavke za rješavanje problema viška naoružanja i potkopa Petrovići. No odmah potom nastali su i neki administrativni problemi koji se odnose na traženje modela realizacije. Slobodno mogu reći da se država Crna Gora nije snašla jer nije formirala svoj tim po modelima Slovenije, Hrvatske i BiH, a vezano za demilitarizaciju. Rješavano je samo ono što se dijelom samoisplaćuje i što je Crna Gora mogla uraditi bez ičije pomoći, a ono složenije nikako ne dolazi na red”, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da je trenutno više od pet kilometara obale i skoro 700 hiljada kvadrata pod vojnim objektima – Rt Kobila, Pristan-Petrovići, Špiljice-Rakite, Klinci, potpuno zapušteno, devastirano i da im je isključeno elektro i vodo snabdjevanje.

,,Demilitarizaciju je sada najbezbjednije uraditi, jer još nije puno objekata sagrađeno u blizini. Uz to mora se voditi računa da se to uradi dok još ima stručnih lica koja žive na ovom prostoru, jer sigurno niti jedan stranac nije bolje upućen u konkretnu problematiku od ljudi koji su nekada radili na remontu i održavanju tih sredstava”, kaže naš sagovornik.

Bivši gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić potvrdio je za Monitor da je upoznat sa tom inicijativom.

,,Jeste, pričali smo o tome. Iako to nije nadležnost Opštine, ali se i te kako tiče Herceg Novog, ja sam rekao da ću o tom problemu obavijestiti državne organe. U više navrata sam usmeno prenio inicijativu ljudima iz Vojske i oni su odgovorili da su upoznati sa problemom, međutim izgleda da je sve ostalo na tome”.

Ministarstvo odbrane do zaključenja broja nije nam dostavilo odgovor na pitanja koja smo im uputili – šta su u radili povodom inicijative dvojice oficira i šta je do sada urađeno po pitanju demilitarizacije objekata i eksplozivno-minskih sredstava i naoružanja na prostoru objekata Pristan – Petrovići i Sasovići, te šta je urađeno sa sredstvima dobijenim za svrhu demilitarizacije na donatorskim konferencijama decembra 2007. godine u Bukureštu i marta 2008. u Podgorici.

,,Dobili smo vaš e-mail sa pitanjima i ona su u proceduri kakva je kod nas uobičajena, a želimo da vam dostavimo kvalitetne odgovore pa nam stoga i treba malo više vremena. Nastojaćemo da vam ih dostavimo do četvrtka”, rečeno nam je iz PR službe Ministarstva odbrane.

Odgovori nijesu stigli.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo