Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ INFORMER: Izvinite što postojimo

Objavljeno prije

na

Informer je, montiranom seksualnom aferom, ovoga puta pokušao da oblati novu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Na naslovnoj strani izdanja za Srbiju i Crnu Goru osvanula je polugola plavuša, za koju je uredništvo, valjda, smatralo da liči na Grabar Kitarovićev, uz naslov: ,,18+ svetska eksluziva Kolinda u seks akciji”. Podnaslov: ,,Ljudi, da li je ovo hrvatska predsednica”. Izvor su im bili – saopštili su – hrvatski obavještajci. Izazvalo je to salve regionalnih reakcija i osuda, pa je ubrzo, nesvojstveno za ovaj dnevnik, vlasnik i urednik Dragan J. Vučićević sazvao hitnu pres konferenciju, demantovao pisanje svog lista, izvinio se svima, pa pozvao institucije da ga, ukoliko smatraju da treba, čak i uhapse!

Rekao je: ,,Na fotografijama nije Grabar Kitarović već jedna porno glumica. Ja sam kriv i preuzimam odgovornost. Izvinjavam se čitaocima Informera, srpskoj i hrvatskoj javnosti, predsjednici Hrvatske i svima koje je pogodilo ono što smo objavili. Ovo je velika profesionalna greška, nedopustiva i ja preuzimam odgovornost i spreman sam da snosim sve moguće posljedice. Ne želim da ovo izgleda kao pokušaj da Informer prođe bez posljedica.” Ispostavilo se, dakle, da je riječ o jeftinoj propagandnoj laži: na fotografijama je bila porno glumica Dajmond Foxxx, a ne novoizabrana predsjednica Hrvatske.

Imajući u vidu narečeno, rijetko viđeno posipanje pepelom, očigledno je riječ o direktivi iz vrha. Jer, svojevremeno u Utisku nedelje, na pitanje Olje Bećković ko kontroliše, tj. čiji je Informer, Vladimir Beba Popović – (ne)formalni savjetnik premijera Srbije Aleksandra Vučića, i glavni medijski spin doktor crnogorskog premijera Mila Đukanovića – odgovorio je: ,,Mislite jel’ Vladin? Pa nisam ja Vlada. Jeste njihov je, Vladin je”.

Kako bi počistio smeće, Vučić je, u svom dobro znanom maniru izigravanja žrtve, kazao da čitav slučaj neće uticati na odnose Srbije i Hrvatske, te da nema nikakve veze sa državom, ni sa uredništvom Informera, već da može uticati samo na njega.

Takav film nijesmo gledali u Crnoj Gori. Naprotiv. Po matrici, u najnovijoj epizodi rezervisanoj na Grabar Kitarović, proteklih godinu isti Informer svakodnevno brutalno šikanira direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanju Ćalović. Tu su montirane fotografije, odurne video konstrukcije, i, naravno, isto pitanje, kao u slučaju hrvatske predsjednice: ,,Da li je ovo Vanja Ćalović?”

Iako su harangu osudili skoro svi – svi koji ne služe režimu u crnogorskom društvu: Evropska komisija, Evropski parlament, mnoge ambasade, Savjet Evrope, OEBS, UN, međunarodne organizacije – ništa od ograđivanja uredništva Informera, crnogorskog vrha, premijera Mila Đukanovića. U par navrata Osnovni sud u Podgorici zabranio je brojeve Informera u kojima su objavljeni prizemni sadržaji, i to – danima nakon što su objavljeni!

Da je riječ o klasičnom političkom poslu, sa žigom režima, govori i činjenica da Đukanovićev čovjek za (prljave) medijske poslove, Beba Popović, otvoreno govori o svom učešću u diskreditaciji Ćalović: ,,Tačno je da ja od dana kada sam dobio film koji je procurio u javnost, a koji je meni stigao u isto vrijeme kao i na još 700 adresa, od toga istog dana ja to šerujem…”

Nastavljeno je, nastavlja se, iako Ćalović redovno poručuje: ,,Bolesne montaže i do sada nezabilježena prljava kampanja koju vode protiv mene je najbolji dokaz da rad MANS-a ima efekta i da nas se plaše korumpirane i kriminalne strukture. Cilj tih monstruoznih podmetačina je ne samo da MANS prestane da radi svoj posao, već i da se zastraše i svi drugi koji se usuđuju da ukažu na korupciju i organizovani kriminal, jer svako od njih može postati meta slične prljave kampanje.”

Razlika u pristupu je jasna. Što se tiče napada na Kolindu Grabar Kitarović, očigledno je riječ o pređenoj mjeri uredništva Informera u skarednostima ili, ako se povjeruje Vučiću, podmetačini sa ciljem da se naudi njegovoj regionalnoj reputaciji. Što se Vanje Ćalović tiče: riječ je o sistematskoj, bespoštednoj i ciljanoj difamaciji jedne od najžešćih kritičarki režima Mila Đukanovića, koji kontroliše crnogorski Informer. I ne samo njenoj: Informer u Crnoj Gori osim kao batina rezervisana za protivnike Đukanovića i njegove partije, služi i za disciplinovanje na samom dvoru. Markantno mjestu tu zauzimaju, recimo, biznismen Duško Knežević i, kad god vrdne, predsjednik skupštine Ranko Krivokapić.

Stoga ne treba da čudi ono što se ovih dana najavljuje, u osvit aneksa koalicionog sporazuma, da su Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija u nacrtu usaglasili formulaciju da država mora sankcionisati medije koji objavljenim sadržajem ugrožavaju javni moral. Čuje se da je na tome insistirao SDP, partija čije predstavnike Informer nerijetko ima na tapeti. Jasno po čijoj direktivi.

Teško da ima dileme: ako će lovostaj i prestati za pojedine obuhvaćene aneksom, neće za one zbog kojih je Informer primarno osnovan u Crnoj Gori – kritičare režima, neposlušne pojedince i grupe, ljude nelojalne partijama na vlasti koji ne žele da ćute i trpe.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo