Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVANSKA RIVIJERA PONOVO NA TRŽIŠTU: Mjerkanje atraktivnih hotela

Objavljeno prije

na

U planu privatizacije društvenih preduzeća za 2014, godinu koji je objavio Savjet za privatizaciju i kapitalna ulaganja, našla se i hotelska grupa Budvanska rivijera u čijem sastavu posluju hoteli u Petrovcu, Svetom Stefanu i Budvi. U pitanju je jedno od bogatijih privrednih društava u Crnoj Gori čija se prodaja ukupne imovine ili njenih djelova planirala svake godine, ali je sticajem raznih okolnosti još u mješovitoj vlasničkoj strukturi u kojoj Vlada ima većinski paket akcija od 57 odsto.

U upravi Budvanske rivijere nisu raspolagali sa više detalja o planiranoj privatizaciji kao ni o načinu na koji će hoteli promijeniti vlasnike.

Da li će se vrijedna zaostavština nekada moćne crnogorske hotelske industrije rasparčati na djelove i prodavati metodom tenderske prodaje ili će preduzeće u kompletu otići na doboš, za sada nije poznato.

HG Budvanska rivijera raspolaže sa pet hotela na primorju, hotelima Palas i Castellastva u Petrovcu, TN Slovenska plaža i hotelima Aleksandar i Mogren u Budvi te hotelom Piva u Plužinama. Formalni je vlasnik i elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, koji su dati pod dugoročni zakup.

Pored ovih poznatih i dobro pozicioniranih hotela, smještenih na najatraktivnijim djelovima budvanske obale, ovu hotelsku grupaciju posebno zanimljivom među potencijalnim kupcima čini vrijedni zemljišni fond koji posjeduje. Riječ je o neizgrađenim parcelama na ekskluzivnim lokacijama u Petrovcu, Svetom Stefanu, Bečićima i Budvi. Budvanska rivijera posjeduje preko pola miliona kvadrata zemljišta, pod hotelima i izvan njih. Ukupno 552.616 metara kvadratnih. Samo uz Slovensku plažu u Budvi, na potezu od Starog grada do Zavale, raspolaže sa nekoliko desetina hektara.

Ulaže i u nove objekte. U Petrovcu podiže kompleks Cristal Palas na mjestu nekadašnjeg hotela Oliva, mješovite namjene. Sa hotelskim krevetima i stanovima za prodaju. Dok u Budvi, po odobrenju Savjeta za privatizaciju, planira gradnju stanova za tržište.

Međutim, evidentno bogatstvo firme nije adekvatno valorizovano u finansijskim knjigama preduzeća. Vrijednost kapitala Budvanske rivijere na osnovu procjene iz 2004. godine iznosi 69.618.230 eura. Što je daleko ispod realne vrijednosti navedenih hotela i druge imovine kojom raspolaže.

Procjena je obavljena na osnovu elaborata koji je izradio Ekonomski fakultet iz Podgorice, što je prihvatila Skupština akcionara u vrijeme mandata Duška Lalićevića, tadašnjeg direktora firme. Zanimljivo je da je prije te procjene preduzeće vrijedilo preko 200 miliona eura. Dok je Turističko naselje Slovenska plaža bilo procijenjeno na 66 miliona eura.

Pet renomiranih hotela na najposjećenijoj rivijeri Crnogorskog primorja, sa hotelima Sveti Stefan i Miločer pride, sa brojnim urbanizovanim parcelama na lokacijama na kojima kvadrati na tržištu dostižu vrtoglave cifre, prema računu Ekonomskog fakulteta vrijede manje od 70 miliona eura.

Apsurd je tim veći ako se zna da samo TN Slovenska plaža raspolaže sa 177.000 kvadrata zemljišta pored mora, duž istoimene plaže. Ako bi se vrijednost posjeda mjerila po opštinskoj cijeni od 500 eura po kvadratu, ona bi iznosila nešto manje od 90 miliona eura. Bez izgrađenih objekata na njemu.

Kome odgovara umanjenje vrijednosti imovine renomirane hotelske grupacije?

Kakve su sve kalkulacije u tom pogledu moguće pokazuje slučaj neuspjelog zakupa Slovenske plaže od strane austrijske kompanije Soravia Group.

Ugovor o zakupu i formiranju zajedničke kompanije Soravie i Budvanske rivijere potpisan januara 2007. godine, podrazumijevao je da Budvani ulože turističko naselje i pomenuto zemljište, a partner iz Beča 41 milion eura u gradnju novog, luksuznog hotela Hilton, uz učešće u upravljanju od 66 odsto. Za potrebe nove firme izvršena je procjena Slovenske plaže, čija je imovina svedena na 11 miliona eura, šest puta manje nego što je do tada bila.

I ovu procjenu odradili su eksperti podgoričkog Ekonomskog fakulteta.

U novom hotelskom kompleksu dio sa apartmanima namijenjenim prodaji zauzeo je gotovo pola planiranih kapaciteta, što je, zajedno sa drugim neriješenim problemima navelo Soraviu da, nakon pet mjeseci, odustane od aranžmana u Budvi.

U Budvanskoj rivijeri ističu da su sazreli uslovi za novu procjenu imovine kompanije prije njene totalne privatizacije.

Posljednja prodaja izvršena je 2006. godine kada su prodate Vile Oliva u Petrovcu, iako se svake godine prodaju manji objekti, restorani, poslovni prostori i placevi sa vrijednog imovnog kartona firme.

Ukoliko Vlada odluči da na berzi proda svoj, većinski udio kapitala Budvanske rivijere koja je procijenjena na blizu 70 miliona eura, kupac bi mogao za tridesetak miliona preuzeti kontrolu nad cijelom imovinom kompanije čija je vrijednost daleko veća. Na taj način bi „otišao” i Svetac neprocjenjive vrijednosti, kao i hotel Miločer.

Vlasnička struktura biće djelimično promijenjena i najavljenom prodajom akcija HLT Fonda kojim upravlja Vladan Vujović, inače član Borda direktora Budvanske rivijere. HLT Fond posjeduje oko 8 odsto akcija kapitala firme koje su u posjedu CKB banke po osnovu kreditnog zaloga, čija je prodaja na Montenegroberzi zakazana za 17 februar.

Da li je u pitanju samo prelazak dijela imovine hotelske grupe iz ruku jednog, u ruke drugog tajkuna, saznaće se nakon prodaje.

Budvanskom hotelskom grupom, ostacima ostataka nekadašnjeg moćnog Montenegroturista upravlja Bord direktora čiji je predsjednik Svetozar Marović, dok su članovi, pored već pomenutog Vujovića i Dušanka Jeknić, Mirko Stanić i Ratko Vukotić.

Sekeretar Savjeta za privatizaciju Aleksandar Tičić najavio je interesovanje poznatog britanskog hotelskog lanca Intercontinental Hotels Group za turističko naselje Slovenska plaža, iskazano za sada samo na nivou pisma upućenog Savjetu.

Slovenska plaža i Mogren su hoteli o čijoj se prodaji razmišlja i u Budvanskoj rivijeri.

Uprava nastoji da povrati kontrolu nad manjim gradskim hotelom Mogren, čija je privatizacija prodajom kompaniji Merkur iz Budve, proglašena neuspjelom. Mada sudski postupak oko vraćanja Mogrena pod okrilje matične firme traje, upravo za ovaj hotel, smješten uz zidine Starog grada, vlada najveće interesovanje među uticajnim političarima i njihovim tajkunima. Zainteresovani su baš oni biznismeni, zvijezde tranzicije crnogorske privrede, koji su povoljno pazarili i totalno uništili hotele i turizam od Ulcinja do Herceg Novog.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo