Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVANSKA RIVIJERA PONOVO NA TRŽIŠTU: Mjerkanje atraktivnih hotela

Objavljeno prije

na

U planu privatizacije društvenih preduzeća za 2014, godinu koji je objavio Savjet za privatizaciju i kapitalna ulaganja, našla se i hotelska grupa Budvanska rivijera u čijem sastavu posluju hoteli u Petrovcu, Svetom Stefanu i Budvi. U pitanju je jedno od bogatijih privrednih društava u Crnoj Gori čija se prodaja ukupne imovine ili njenih djelova planirala svake godine, ali je sticajem raznih okolnosti još u mješovitoj vlasničkoj strukturi u kojoj Vlada ima većinski paket akcija od 57 odsto.

U upravi Budvanske rivijere nisu raspolagali sa više detalja o planiranoj privatizaciji kao ni o načinu na koji će hoteli promijeniti vlasnike.

Da li će se vrijedna zaostavština nekada moćne crnogorske hotelske industrije rasparčati na djelove i prodavati metodom tenderske prodaje ili će preduzeće u kompletu otići na doboš, za sada nije poznato.

HG Budvanska rivijera raspolaže sa pet hotela na primorju, hotelima Palas i Castellastva u Petrovcu, TN Slovenska plaža i hotelima Aleksandar i Mogren u Budvi te hotelom Piva u Plužinama. Formalni je vlasnik i elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, koji su dati pod dugoročni zakup.

Pored ovih poznatih i dobro pozicioniranih hotela, smještenih na najatraktivnijim djelovima budvanske obale, ovu hotelsku grupaciju posebno zanimljivom među potencijalnim kupcima čini vrijedni zemljišni fond koji posjeduje. Riječ je o neizgrađenim parcelama na ekskluzivnim lokacijama u Petrovcu, Svetom Stefanu, Bečićima i Budvi. Budvanska rivijera posjeduje preko pola miliona kvadrata zemljišta, pod hotelima i izvan njih. Ukupno 552.616 metara kvadratnih. Samo uz Slovensku plažu u Budvi, na potezu od Starog grada do Zavale, raspolaže sa nekoliko desetina hektara.

Ulaže i u nove objekte. U Petrovcu podiže kompleks Cristal Palas na mjestu nekadašnjeg hotela Oliva, mješovite namjene. Sa hotelskim krevetima i stanovima za prodaju. Dok u Budvi, po odobrenju Savjeta za privatizaciju, planira gradnju stanova za tržište.

Međutim, evidentno bogatstvo firme nije adekvatno valorizovano u finansijskim knjigama preduzeća. Vrijednost kapitala Budvanske rivijere na osnovu procjene iz 2004. godine iznosi 69.618.230 eura. Što je daleko ispod realne vrijednosti navedenih hotela i druge imovine kojom raspolaže.

Procjena je obavljena na osnovu elaborata koji je izradio Ekonomski fakultet iz Podgorice, što je prihvatila Skupština akcionara u vrijeme mandata Duška Lalićevića, tadašnjeg direktora firme. Zanimljivo je da je prije te procjene preduzeće vrijedilo preko 200 miliona eura. Dok je Turističko naselje Slovenska plaža bilo procijenjeno na 66 miliona eura.

Pet renomiranih hotela na najposjećenijoj rivijeri Crnogorskog primorja, sa hotelima Sveti Stefan i Miločer pride, sa brojnim urbanizovanim parcelama na lokacijama na kojima kvadrati na tržištu dostižu vrtoglave cifre, prema računu Ekonomskog fakulteta vrijede manje od 70 miliona eura.

Apsurd je tim veći ako se zna da samo TN Slovenska plaža raspolaže sa 177.000 kvadrata zemljišta pored mora, duž istoimene plaže. Ako bi se vrijednost posjeda mjerila po opštinskoj cijeni od 500 eura po kvadratu, ona bi iznosila nešto manje od 90 miliona eura. Bez izgrađenih objekata na njemu.

Kome odgovara umanjenje vrijednosti imovine renomirane hotelske grupacije?

Kakve su sve kalkulacije u tom pogledu moguće pokazuje slučaj neuspjelog zakupa Slovenske plaže od strane austrijske kompanije Soravia Group.

Ugovor o zakupu i formiranju zajedničke kompanije Soravie i Budvanske rivijere potpisan januara 2007. godine, podrazumijevao je da Budvani ulože turističko naselje i pomenuto zemljište, a partner iz Beča 41 milion eura u gradnju novog, luksuznog hotela Hilton, uz učešće u upravljanju od 66 odsto. Za potrebe nove firme izvršena je procjena Slovenske plaže, čija je imovina svedena na 11 miliona eura, šest puta manje nego što je do tada bila.

I ovu procjenu odradili su eksperti podgoričkog Ekonomskog fakulteta.

U novom hotelskom kompleksu dio sa apartmanima namijenjenim prodaji zauzeo je gotovo pola planiranih kapaciteta, što je, zajedno sa drugim neriješenim problemima navelo Soraviu da, nakon pet mjeseci, odustane od aranžmana u Budvi.

U Budvanskoj rivijeri ističu da su sazreli uslovi za novu procjenu imovine kompanije prije njene totalne privatizacije.

Posljednja prodaja izvršena je 2006. godine kada su prodate Vile Oliva u Petrovcu, iako se svake godine prodaju manji objekti, restorani, poslovni prostori i placevi sa vrijednog imovnog kartona firme.

Ukoliko Vlada odluči da na berzi proda svoj, većinski udio kapitala Budvanske rivijere koja je procijenjena na blizu 70 miliona eura, kupac bi mogao za tridesetak miliona preuzeti kontrolu nad cijelom imovinom kompanije čija je vrijednost daleko veća. Na taj način bi „otišao” i Svetac neprocjenjive vrijednosti, kao i hotel Miločer.

Vlasnička struktura biće djelimično promijenjena i najavljenom prodajom akcija HLT Fonda kojim upravlja Vladan Vujović, inače član Borda direktora Budvanske rivijere. HLT Fond posjeduje oko 8 odsto akcija kapitala firme koje su u posjedu CKB banke po osnovu kreditnog zaloga, čija je prodaja na Montenegroberzi zakazana za 17 februar.

Da li je u pitanju samo prelazak dijela imovine hotelske grupe iz ruku jednog, u ruke drugog tajkuna, saznaće se nakon prodaje.

Budvanskom hotelskom grupom, ostacima ostataka nekadašnjeg moćnog Montenegroturista upravlja Bord direktora čiji je predsjednik Svetozar Marović, dok su članovi, pored već pomenutog Vujovića i Dušanka Jeknić, Mirko Stanić i Ratko Vukotić.

Sekeretar Savjeta za privatizaciju Aleksandar Tičić najavio je interesovanje poznatog britanskog hotelskog lanca Intercontinental Hotels Group za turističko naselje Slovenska plaža, iskazano za sada samo na nivou pisma upućenog Savjetu.

Slovenska plaža i Mogren su hoteli o čijoj se prodaji razmišlja i u Budvanskoj rivijeri.

Uprava nastoji da povrati kontrolu nad manjim gradskim hotelom Mogren, čija je privatizacija prodajom kompaniji Merkur iz Budve, proglašena neuspjelom. Mada sudski postupak oko vraćanja Mogrena pod okrilje matične firme traje, upravo za ovaj hotel, smješten uz zidine Starog grada, vlada najveće interesovanje među uticajnim političarima i njihovim tajkunima. Zainteresovani su baš oni biznismeni, zvijezde tranzicije crnogorske privrede, koji su povoljno pazarili i totalno uništili hotele i turizam od Ulcinja do Herceg Novog.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo