MONITORING
STATISTIKA I POLJOPRIVREDA: Ministar bez perja

Obrni, okreni, Petar Ivanović nije govorio istinu kada se jesenas kao resorni ministar razmetao brojkama tvrdeći da je u poljoprivredi zaposleno hiljadu ljudi više u odnosu na 2012. godinu.
Uzalud je Ivanović krajem prošle sedmice bacao perje pred novinare i izvodio svoj mali suludi performans, što je bila njegova reakcija na pisanje Vijesti da po zvaničnoj statistici ne da nije bilo hiljadu radnika više, nego ih je čak i manje. Nakon predstave u zgradi Vlade, tokom koje je ministar citirao i Alberta Ajnštajna – morate se kretati da bi zadržali ravnotežu, ali i nepoznatog autora koji je pronicljivo uvidio da mućak ne može biti jaje, i državni Monstat je potvrdio da ministrova statistika nije tačna. Iz te kuće je saopšteno da je prošle godine zaposleno 266 ljudi više u poljoprivredi u odnosu na raniju godinu. A ne hiljadu kako je ministar tvrdio. Monstat je saopštio da Vijesti nijesu dobro protumačile njihove podatke. Kako god da čitaš brojke – Ivanovićeva računica ne valja. Ili: mućak stvarno ne može biti jaje.
Ministar se tim povodom više nije oglašavao. A i šta bi rekao nakon što je u parlamentu prošle godine, šepureći se zvaničnom statistikom koja mu je tada išla u prilog, kazao da se ,,jedino podaci Monstata mogu smatrati validnim”. Treba imati na umu da Ivanović to nije tek onako govorio. Državna statistička institucija nerijetko je koristila metodologiju računanja u korist vlasti. Ivanovićev metod i njima je ostao nedokučen.
Nije samo Monstat demantovao Ivanovića. Ministar je to učinio sam tek nekoliko trenutaka pošto je teatralno rasuo perje. Saopštio je da je tog istog jutra, kako bi demantovao Vijesti, pozvao nekoliko firmi da vidi koliko ljudi radi kod njih. Zašto je ministar morao da zove firme da utvrdi koliko je ljudi zaposleno u poljoprivredi? Zašto nije prosto izvadio iz svog radnog stola podatke na osnovu kojih je tvrdio da je otvoreno hiljadu novih radnih mjesta? Da li to znači da je ministar to tek onako iz glave frljuknuo cifru koja mu se činila dovoljnom da impresionira šefa? Poznato je da je Đukanović rado koristio podatak o hiljadu radnika više u poljoprivredi. Ivanović je izgleda preradio Ajnštajna – ako hoćes da zadržiš ravnotežu na vlasti, statistika se mora kretati naprijed. Kad već poljoprivreda neće.
,,Izražena je sumnja da li je zaista hiljadu ljudi zaposleno u poljoprivredi. Moje jedino uputstvo je na ministra poljoprivrede i dobićete precizne podatke po imenu i prezimenu, nema razloga zbog kojeg bi to tajili”, kazao je premijer u parlamentu u decembru prošle godine. Ups.
Možda je imalo efekta kod šefa, ali Ivanovićeva statistika nije zadivila Brisel. U Izvještaju o napretku Crne Gore iz 2013. godine, u odjeljku o poljoprivrednoj proizvodnji, navodi se da su aktivnosti vezane za IPA fondove za poljoprivredu u ,,ranoj fazi”, da mnogi zakoni čekaju usvajanje i da su pripreme na tom polju ,,osrednje napredovale” kao i u na polju organske proizvodnje. Jedini zakon koji je u oblasti poljoprivrede usvojen protekle godine je upravo onaj vezan za organsku proizvodnju. Ironija je, međutim, što proizvođači tvrde da će ukoliko bude primjenjivan, i to malo onih koji se bave organskom hranom biti uništeni.
Ivanović će svakako ostati upamćen kao ministar poljoprivrede. I to ne samo zbog perja. Neki neće moći da zaborave kako je u razgovoru sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO Sorin Dukaruom dogovarao angažovanje NATO u nekim crnogorskim projektima u kojem bi krajnji korisnici bili poljoprivredni proizvođači. Drugi će opet pamtiti njegovu strategiju da Crna Gora izvozom jagnjećeg mesa u arapske zemlje poveća zaposlenost i poboljša imidž.
Farmeri će ga svakako upamtiti po tome što su za vrijeme njegovog mandata smanjene premije za mlijeko i zaprijećeno da će iste biti ukinute. Ministar se hvalio da su najveće u regionu, pa čak i u Evropi. Pa ih, valjda, zato treba dovesti do nule. Ivanović nije odgovorio na pitanje Mladena Bojanića, koji ga je u parlamentu pitao otkud sada umanjenje premija kada je Ministarstvo neposredno prije nego je Ivanović postao ministar, u predizbornoj kampanji, obećalo ,,da će tri puta da se povećaju subvencije za poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori u ovom mandatu Vlade”.
Bojanić, ekonomista, podsjetio je svog kolegu (ministar poljoprivrede predavač je ekonomskih predmeta na Đukanovićevom fakultetu) da neoliberalni koncept u crnogorskoj poljoprivredi nije održiv.
,,Slažemo se da investicija u poljoprivredu mora biti. Ako nema stranih investicija i nema povoljnih kredita, ko onda ostaje da uloži sredstva. Jedino rješenje je da se država uključi”, kazao je Bojanić u poslaničkom pitanju upućenom Ivanoviću.
Ministar je ostao pri svom – da će se ta pomoć postepeno smanjivati. Najavio je da neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, kao i smanjenja subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka. Kada su vremenske neprilike uništile mnoga poljoprivredna dobra, ministar je kazao da pomoći neće biti, a da iz onoga što se desilo valja izvući pouku. Valjda meteorološku?
Indirektno, poručio je farmerima i da smanje kritike i obraćanja medijima: ,,Na osnovu detaljnog pregleda dokumentacije ministarstva primijetio sam da su pojedini farmeri u prošlosti veoma često dobijali neku vrstu pomoći nakon oglašavanja u nekim medijima”. Nije se tu zaustavio. Policajski, u javnost je iznio podatke koliko su pomoći dobili, imenom i prezimenom, oni koji su ga u medijima kritikovali. Priprijetio je i da isti nijesu platili porez državi.
Priupitan da objasni trend rasta uvoza poljoprivrednih i mliječnih proizvoda, Ivanović je u parlamentu kazao: ,,Treba imati u vidu da je u istom periodu Crna Gora zabilježila oko 250 hiljada stranih gostiju više koji su ostvarili i 1.200.000 noćenja više. Dakle, imamo više stranaca koji duže ostaju u Crnoj Gori, a pošto oni moraju da nešto pojedu i popiju, onda to što su oni pojeli i popili iznosi između 120 i 130 miliona eura, a to je taj nevidljivi izvoz”. Eksport-import stručnjak, šta ćeš.
Jedna od ministrovih strategija bilo je i ulaganje u maslinarstvo. Nije, međutim, mogao da odgovori na poslaničko pitanje Mića Orlandića zašto nije spriječeno uništenje prehrambene industrije Primorka Bar. ,,Poznato je da su se u posljednje vrijeme u ovoj fabrici desila dva požara u kojima je do temelja izgorjela i stara i nova fabrika. Prije požara sva najvrednija oprema je isječena i prodata, a fabrika je raspolagala pogonima za proizvodnju i preradu maslina i maslinovog ulja, linijama za preradu i proizvodnju sokova, linijom za uslužno punjenje koka kole, savremenim pogonom za proizvodnju pare. Fabrika je imala i veoma veliki skladišni prostor i hladnjaču sa kapacitetom preko 2 000 tona”, govorio je Orlandić u parlamentu. Ivanović se pravdao da je shvatio da je pitanje upućeno ministru ekonomije, a ne njemu, pa se nije pripremio.
Nije slab na stočare, ali na familiju jeste. Kada su ga optuživali da je dok je bio na čelu Hyipo Alpe adria banke pomogao šefa milionima, ćutao je. Ivanović je bio na čelu borda te banke tokom 2007. i 2008. godine kada je Đukanovićevoj kompaniji Global Montenegro odobrio kredit od pet miliona eura uz višegodišnji grejs period. Đukanovićeva kompanija bila je bez imovine i poslovnih referenci, a prema pisanju istraživačke organizacije novinara OCCRP, novac je upotrijebljen za vraćanje kredita koji je prethodno Global podigao u Prvoj banci.
Treba biti pošten. Ivanović nije pomagao samo Đukanovića. Tokom njegovog mandata u Hypo, ta je banka napravila gubitak od nekih 30 miliona eura. Na dobitku su bili Ivanović i njegovi. I sam je ministar uzeo kredit u Hypo, kako je prijavio Komisiji za konflikt interesa. Nije objavio o kolikom se iznosu radi. Ivanović nije odgovorio na pitanja Monitora o tome da li je i kolike je kredite izdao sebi i svojoj porodici u vrijeme kada je bio na čelu Borda, iako je na konferenciji tvrdio da je potrebno samo obratiti mu se na adresu ministarstva, te da će on dati svaki odgovor.
Prema registru zaloga, u vrijeme Ivanovića kreditiran je i Centar za preduzetništvo, koji je Ivanović osnovao sa Veselinom Vukotićem, ali i brojni premijerovi prijatelji. I Šarić i njegovi, naravno. Tokom 2008. preko te su banke Šarićevi partneri počeli sa milionskim transakcijama, koje su nastavljene i kasnije. Na sudu se tvrdilo da su Hypo i Prva banka braće Đukanović bile perionice Šarićevog novca.
Isti trend ministar je nastavio i u poljoprivredi. Mediji su krajem januara objavili da je Ministarstvo poljoprivrede za rad na sektorskim analizama za strategiju razvoja poljoprivrede 2014–2020. angažovalo konzorcijum koji čine Mikro projekt iz Podgorice, Mikro projekt iz Splita i CEED koji je Ivanović osnovao. Zanimljivo je i da se druga podgorička kompanija, koja čini konzorcijum Mikro project, nalazi na istoj adresi kao i CEED.
Kada je Ivanović imenovan za ministra, Srđan Milić je u parlamentu kazao da ,,zli jezici govore da je bolje da poljoprivrede onda i nema”. Ako nastavi sa svojom neoliberalnom filozofijom, jedno je sigurno – poljoprivredi ne treba ministar. Bolje neki poglavica da prizove kišu. Neki Bik koji sjedi. I ne baca perje.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.
Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve prećutao.
Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.
Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.
Onda je prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.
Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.
Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.
Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.
Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.
Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.
Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.
Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora. To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.
Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.
Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.
Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.
Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično