Povežite se sa nama

Izdvojeno

BURA OKO FOTELJE GRADONAČELNIKA BUDVE: Pljušte tužbe, osude, pritisci

Objavljeno prije

na

Demokratska Crna Gora podnijela je tužbu Upravnom sudu u Podgorici protiv Odbora povjerenika Opštine Budva. U tužbi traže  poništenje Odluke o izboru Mila Božovića za predsjednika Opštine Budva. Tvrde da su argumentovali kršenje zakona Crne Gore, koje se desilo kao plod dogovora DF-a i URA-e

 

Usred turističke sezone u Budvi obavljena je nesvakidašnja smjena na vrhu vlasti. Predsjednik Opštine Marko Bato Carević podnio je ostavku da bi u njegovu fotelju, bez izjašnjavanja odbornika i stava koalicionih partnera, sjeo Milo Božović, šef budvanskog odbora Demokratskog fronta.

U Budvi je uz pomoć Vlade Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika izveden  institucionalni puč. Fotelja prvog čovjeka grada je sa jednog lidera DF-a prešla na drugog, bez dogovora stranaka koje su osvojile većinu na prošlim lokalnim izborima i bez izjašnjavanja njihovih predstavnika u lokalnom parlamentu.

Sedmočlani Odbor povjerenika obavlja ulogu Skupštine u Budvi nakon što je u martu ove godine u Budvi uvedena vanredna uprava zbog blokade rada lokalnog parlamenta koji se nije sastajao duže od 6 mjeseci.

Odbor povjerenika uspostavljen je, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, do novih lokalnih izbora. Međutim, kako su izbori odloženi, od prethodno predviđenog datuma za 5. jun, za 6 mjeseci kasnije, za 23. oktobar, to se i uloga i funkcionisanje ovakvog načina upravljanja gradom, prolongirala na neočekivano dug period.

Prvi saziv Odbora povjerenika Vlade Zdravka Krivokapića imao je 5 članova, da bi naredna, Abazovićeva Vlada, promijenila i povećala sastav Odbora povjerenika na 7 članova, od kojih većina dolazi iz Podgorice. To su partijski kadrovi stranaka koje čine aktuelnu većinu na državnom nivou, pa je ova izmjena viđena kao njihova želja da utiču na promjenu političke slike u Budvi.

U susret prijevremenim lokalnim izborima Budva je ostala bez legalnog saziva parlamenta, bez predstavnika građana koji su izraz biračke volje Budvana i koji utiču na donošenje odluka izvršne vlasti. Zakonodavna vlast u Budvi pripala je sedmorici ljudi koji nisu predstavnici građana. To stanje bezvlašća koje traje, iskoristile su stranke koje podržavaju aktuelnu Vladu kako bi zauzele što povoljnije pozicije pred izbore.

Izbor predsjednika Opštine odigrao se na bizaran način, glasovima četvorice povjerenika iz Podgorice. Prvo su na predlog Carevića, izabrali Božovića za potpredsjednika Opštine, jer je to jedini, zakonom predviđen način, koji propisuje da nakon prestanka mandata predsjednika Opštine, funkciju do daljnjeg, do novih izbora, obavlja potpredsjednik.

Inače dva potpredsjednička mjesta u izvršnoj vlasti u Budvi nijesu nakon izbora bila popunjena jer Carević, kao predlagač, nije htio da ih imenuje. Ali kada je DF-u zatrebalo da izvrši akrobaciju sa predsjedničkom foteljom, izabran je po hitnom postupku. Već na sljedećoj sjednici Odbora povjerenika kojim predsjedava Nebojša Jušković, koji dolazi iz Ministarstva finansija i blizak je SNP-u, izabrao je, opet sa samo četiri glasa, Mila Božovića za predsjednika Opštine Budva.

Novog predsjednika Opštine izabrale su četiri osobe iz Podgorice. Budvani se tu ništa nisu pitali. Važno je, kako u DF-u kažu, da je sve bilo po zakonu. A da li je, to će se uskoro saznati.

Zanimljiv je podatak da je Nebojša Jušković na sjednici 43. Vlade od 9. juna, istovremeno imenovan na dvije funkcije. Izabran je za člana Odbora povjerenika u Budvi i za redovnog člana Skupštine Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, SMATSA. Skupština Kontrole leta je imenovanjem Juškovića, prvi put od osnivanja, u svojim redovima iz Crne Gore, dobila vazduhoplovca – stoji u pohvali ovog izbora.

Kako je ubrzo nakon imenovanja, izabran za predsjednika budvanskog Odbora povjerenika, agilni pilot Jušković, prihvatio je ulogu da vodi dvije jake skupštine. Postao je prvi čovjek zakonodavne vlasti turističke prijestonice Crne Gore i član Skupštine jedne od najuspješnijih kompanija u avio-saobraćaju Crne Gore i Srbije.

Koalicioni partner DF-a, Demokratska CG, sa kojom je formirana postizborna većina u Budvi i čijim je odborničkim glasovima omogućen izbor Carevića na poziciju predsjednika Opštine, isključena je iz vratolomija oko preuzimanja predsjedničke fotelje. Njih kao  ni ostale političke partije niko ništa nije pitao. Posao 33 odbornika u SO, predstavnika građana Budve, preuzela je grupa od 7 povjerenika koje u ovom gradu niko čak ni ne poznaje.

Demokratska Crna Gora podnijela je 5. avgusta tužbu Upravnom sudu protiv Odbora povjerenika radi poništenja Odluke o izboru predsjednika Božovića. U tužbi je navedeno da će Demokrate, po ovlašćenju lidera Alekse Bečića, u sporu zastupati potpredsjednik partije i nosilac liste za predstojeće izbore Dragan Krapović.

„U tužbi smo tražili poništenje Odluke o izboru gospodina Božovića za predsjednika Opštine Budva. U tužbi smo naveli i jasno argumentovali nesumnjivo kršenje zakona Crne Gore, koje se desilo kao plod dogovora DF-a (NSD) i gospodina Mandića sa jedne, i URE i gospodina Abazovića za druge strane“, kazao je Krapović Vijestima.

„Odbor povjerenika odnosno četiri člana istog, i to gospodin Jušković kao predsjednik odbora (predlog gospodina Damjanovića), gospođa Vujošević i gospodin Nišavić (predlozi gospodina Abazovića) i gospodin Gorašević (predlog gospođe Novaković Đurović) su protivno zakonima Crne Gore prvo predložili, a onda i izabrali gospodina Božovića za predsjednika Opštine Budva“, naveo je Krapović.

On je kazao i da su ostala tri člana Odbora povjerenika odbili da izglasaju takvu odluku „potpuno svjesni da je u pitanju brutalno kršenje zakona, a onda i drastična predizborna zloupotreba i manipulacija“.

„Nakon što tužba bude usvojena, gospodina Juškovića, i ekipu očekuju krivične prijave koje smo takođe najavili i koje ćemo ubrzo podnijeti. Ipak su ovo previše ozbiljne stvari jer će do obaranja odluke gospodin Božović potpisati veliki broj plaćanja, koje kao jedini izvršilac budžeta potpisuje predsjednik Opštine, te veliki broj odluka koje će imati veliki uticaj na živote svih građana Budve, a tako nešto po snazi na prethodnim izborima DF-u jednostavno ne pripada“, kazao je Krapović

„Fotelja predsjednika Opštine Budva je u ovom trenutku velika i protivzakonita institucionalna prednost koalicije DF i URA u Budvi, a povjerinici koji su prihvatili da budu sredstvo kojim se realizuju ovakvi zakulisni dilovi će odgovorati za zloupotrebu službenog položaja“, poručio je Krapović.

Neposredno nakon podizanja tužbe Demokrata oglasio se Jušković. On je kazao kako je na njega vršen pritisak od strane Demokrata, preko njihovog člana a njegovog dugogodišnjeg prijatelja Ninoslava Kaluđerovića, te da je bio upozoren da će biti diskreditovan ukoliko Božović bude izabran za potpredsjednika Budve. Te prijetnje i pritisci odigrali su se prije mjesec i po dana, pa nije baš najjasnije zašto Jušković o tome govori tek kada je podnijeta tužba protiv njegovog rada u Odboru povjerenika.

„Kazao sam da Odbor nema pravo da kreira političku volju građana Budve i ja to neću činiti jer je volja građana neprikosnovena. Ponovio sam da je Vlada imenovala Odbor povjerenika kako bi deblokirala rad lokalne uprave pred sezonu. Dva principa, koje je Odbor povjerenika proklamovao, rad u skladu sa zakonom i efikasnost, u potpunosti su afirmisani“, izjavio je Jušković.

Zašto se ipak Odbor povjerenika u Budvi bavio političkim imenovanjima koja nemaju uporište u izbornoj volji građana, te zašto je ta „neprikosnovena“ volja prekršena, objasniće se uskoro Budvanima.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo