Povežite se sa nama

INTERVJU

MARIJANA KADIĆ-BOJANIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA VIJESTI: Relevantnost nikada neće prestati biti u modi

Objavljeno prije

na

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji

 

MONITOR: Proslavljeno je 25 godina Vijesti. Koji su bili najveći izazovi?

KADIĆ-BOJANIĆ: Četvrt vijeka trajanja nezavisnih dnevnih novina nije samo veliki praznik za sve nas iz Vijesti, već za cijelu Crnu Goru. Imamo dokaz da znanje, posvećenost, istrajnost, dobre namjere, profesionalnost i odanost vrijednostima mogu da daju rezultate i u društvima kakvo je naše.

Ovo je četvrt vijeka istorije nakrcane događajima koji su donosili neizvijesnost. I time je uloga profesionalnih medija postajala sve​ važnija i snažnija. U kriznim situacijama je posebno važno da svi imaju prave informacije šta se dešava, kako u javnom, tako i u tajnom prostoru. Kad su institucije slabe i nemaju povjerenje građanki i građana snažna je uloga profesionalnih medija koji daju tačne i pravovremene informacije na osnovu kojih svako od nas pojedinačno donosi važne odluke. To je najočiglednije dokazalo doba nesigurnosti u vrijeme kovida kada su Vijesti doslovno postale primarni servis za informisanje cjelokupnog građanstva, ispred čak i državnih institucija.

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji. Pogledajte samo naše okruženje. Gdje možete naći tako snažne medijske platforme pod jednim brendom, a da tako dugo opstaju i da im građani najviše vjeruju. Na smanjenje ili i gubljenje uticaja uglednih medija u regionu nerijetko je uticalo to što se nakon promjene vlasti u svojim zemljama nisu snašli u novim okolostima kada je dojučerašnja opozicija postala vlast i kada je trebalo istom snagom preispitivati njene postupke kao onih ranijih. Vijesti nemaju taj problem. Činjenice su za nas neprikosnovene i ne podliježemo pritiscima vlasti ma ko je činio.​

MONITOR: Koje uspjehe biste izdvojili?

KADIĆ-BOJANIĆ: Jedan od najvećih usjeha Vijesti je velika kulturna revolucija kojom su knjige – djela najvećih svjetskih književnika – vraćene u domove naših sugrađanki i sugrađana. Mrak ratnih devedesetih, nacionalizam, sankcije, turbo-folk i pustoš na svim poljima društvenog života su natjerali ljude da se bore za golu egzistenciju i zanemare kulturu. Preko dva i po miliona knjiga je ušlo u crnogorske domove u velikim akcijama Vijesti.

Nakon štampanog izdanja osnovana je i televizija Vijesti koja je dvije i po godine bila pod sankcijama državnih institucija koje nijesu željele da nam daju nacionalnu frekvenciju kao bi spriječile da istina i preko malih ekrana dođe do građanstva. No, ubrzo nakon što smo dobili frekvenciju, postali smo televizija sa najgledanijim informativnim programom, a zadnjih godina smo i ubjedljivo najgledanija televizija u zemlji. Portal je posljednji u nizu medija koji je pokrenut pod brendom Vijesti. I iako je najmlađi – u pitanju je snažna medijska platforma čije nevjerovatne brojke ruše sve rekorde čitanosti. I ne samo da je daleko najčitaniji u Crnoj Gori već bilježimo i veliki broj posjeta iz cijelog regiona, ali i svijeta – ex yu dijaspora je naša čitalačka publika.

MONITOR: Koliko je bilo teško opstati finansijski a često i fizički u burne dvije i po decenije?

KADIĆ-BOJANIĆ: Koliko god mi radili društveno važan posao – snažno smo i organizovano bili napadani sa svih strana. Bombama na redakciju, bejzbol palicama na osnivače, drškom pištolja na urednika, šakama na foto-reportera, pucnjima na novinarku… Bogata je lepeza torture. Preživjeli smo. Nije bilo lako. Mnogi su i odustajali. Ne zamjeramo im. Onima koji su nas napadali možemo danas poslati i svojevrsnu zahvalnost jer su nas tjerali da budemo snažniji i bolji i da pomjeramo sopstvene granice.

Finansijski opstanak nije rijetko dovođen u pitanje. Na globalnom nivou print je nešto što je u zalasku i što je sve manje traženo. S druge strane, ozbiljne medijske kuće koje imaju svoje digitalne platforme – portale – teško se bore sa nelojalnom konkurencijom koju čine društvene mreže i pretraživači, a malo crnogorsko tržište je temeljno urušavano. Danas se informacija tretira kao besplatna roba i nije više ni važno ko je njen autor i koliko je kredibilan izvor. Širom svijeta mainstream mediji imaju problema sa funkcionisanjem. No, u Crnoj Gori je taj prblem još daleko složeniji zbog toga što je trodecenijska vlast DPS-a na sve načine gušila slobodu izražavanja i fizičkim ali i finansijskim pritiscima pokušavala da onemogući one koji profesionalno rade svoj posao da opstanu. Zato je bilo važno osmišljavati nove biznis modele ali i praviti najbolje timove medijskih profesionalaca u svim oblastima djelovanja medija. Kada imate motivisane zaposlene, onda je sve lakše. Njihova motivacija je važna jer svi želimo društvo jednakih šansi i demokratiju na mnogo višem nivou nego što je danas imamo. Svi želimo institucije koje funkcionišu i socijalnu pravdu.

MONITOR: Da li nova struktura vlasništva u Vijestima može dovesti do promjene uređivačke politike?

KADIĆ-BOJANIĆ: Vrlo smo ponosni što su osnivači Vijesti ljudi koji su stvarali i Monitor i koji su do dan danas ostali dosljedni ideji razvoja profesionalnih medija. S nama je sve ove godine bila i međunarodna organizacija sa sjedištem u Njujorku MdIF. Naši  novi partneri – United Media – su moćna grupacija čiji mediji širom regiona predstavljaju kičmu profesionalnog novinarstva –  6 televizija sa nacionalnom frekvencijom, 50 kablovskih tv, 29 web portala, 5 radio stanica, 6 dnevnih novina…

Mi smo profesionalci koji rade svoj posao po najvišim standardima koje nalaže naša profesija. Naravno, kao i svi, i mi pravimo greške, ali one su proizvod slučajnosti, a ne namjere. Kakva god da je uređivačka politika, mediji se moraju pridržavati kodeksa i primjera dobre prakse. Kada uđete na portal Vijesti, pronaći ćete etičke smjernice za novinarke i novinare. Ovo je, vjerujem, najsveobuhvatniji ovakav dokument koji jedna medijska kuća u jugoistočnoj Evropi ima. To je naš vodič, naš pravilnik i naš orijentir. Pisali su ga ozbiljni novinari i dugogodišnji urednici kao i naša ombudsmanka. Takođe, kada uđete na portal, na dio gdje su rješenja naše ombudsmanke, vidjećete da je među njima dosta i onih gdje ona utvrđuje da se usvaja žalba osobe o kojoj smo pisali. Mislim da sve ovo sasvim dovoljno govori o načinu na koji mi funkcionišemo. I nastavićemo tako da radimo jer promjena vlasničke strukture nije nešto što je nama koji radimo u Vijestima nepoznato. S partnerima ulazimo u nove poduhvate s punom vjerom u to da su profesionalni mediji stub demokratije koji dominira u zemljama slabašnih institucija, poput naše.

MONITOR: Često Vijesti optužuju da se miješaju u politički život, čak i da osnivate partije. Koliko su te kritike tačne i koliko ima pokušaja uticaja politike na rad Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Kada žele da vas oslabe oni kojima se ne dopada što odlično radite svoj posao, oni koriste, osim pištolja, i bejzbol palice – od administrativnih i finansijskih prepreka do brutalne javne i tajne kampanje. Ovo je jedna od omiljenih kampanja koja se pojavljuje kad god se pokrene neka partija koja ima predznak građanske. Crna Gora je zemlja sa malo stanovnika, glavni grad je iznimno mali, normalno je da ljudi koji su u javnom životu godinama poznaju jedni druge. Ako sa nekim dijelite građanske vrijednosti, onda je time veza među vama jača. Ali, to ne znači da ste nekome osnovali partiju ili da se miješate preko granice koja je javno-interesna, u smislu kritike činjenja ili nečinjenja moćnih u društvu. Vijesti na svom putu borbe sa najvećim društvenim problemima imaju i saveznike, a oni koji su generatori tih problema pokušavaju da spriječe promjene tako što pokušavaju da Vijestima pripišu postupanje koje je van okvira medijskih standarda, što se iznova i iznova dokazuje kao netačno i dio kampanje koju sam pomenula.

Naravno da ima pokušaja uticaja politike na naš rad i to na različite načine. Jedan od omiljenih je bojkot. Više partija je za sve ove godine bojkotovalo Vijesti – njihovi funkcioneri nisu davali izjave i dolazili u naše emisije. Valjda su mislili da će nas tako oslabiti. Pokazalo se da građanke i građani na izborima mogu glasati različito. A kada ih u anketama upitaju u koje od medija najviše vjeruju – odgovor je uvijek isti – dominantno Vijestima. Nejasno je kako političari koji su se odlučili na bojkot Vijesti, ne razumiju da tako sebi presijecaju jedan značajan, najznačajniji uticaj u zemlji, kanal komunikacije koji imaju prema sopstvenim biračima. Oni vrše loše procijene ali to nas ne ugrožava niti nas mogu ucjenjivati.​

MONITOR: Mediji se mijenjaju i utrkuju sa društvenim mrežama. Kakvi su planovi za dalji rad i razvoj Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Mediji se mijenjaju čini se brže nego ikada u istoriji čovječanstva. Brzi su i efikasni. No, i laž putuje brže nego ikada i lako obilazi cijelu zemljinu kuglu i kontaminira javni prostor. Zato su tradicionalni mediji važni. Morate imati vremena da dobro provjerite svaku informaciju jer od brzine je važnija tačnost. Na mrežama možete naći razne opskurne likove koji su uz pomoć savremenih trendova postali idoli masama. I to je nešto što nećemo spriječiti. Niti možemo. Ali, relevantnost nikada neće prestati biti u modi. Na kraju dana – kad se dobro zabavite – želite znati šta je istina jer samo tako možete upravljati svojim životom i donositi važne odluke.​

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo