Povežite se sa nama

INTERVJU

MARIJANA KADIĆ-BOJANIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA VIJESTI: Relevantnost nikada neće prestati biti u modi

Objavljeno prije

na

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji

 

MONITOR: Proslavljeno je 25 godina Vijesti. Koji su bili najveći izazovi?

KADIĆ-BOJANIĆ: Četvrt vijeka trajanja nezavisnih dnevnih novina nije samo veliki praznik za sve nas iz Vijesti, već za cijelu Crnu Goru. Imamo dokaz da znanje, posvećenost, istrajnost, dobre namjere, profesionalnost i odanost vrijednostima mogu da daju rezultate i u društvima kakvo je naše.

Ovo je četvrt vijeka istorije nakrcane događajima koji su donosili neizvijesnost. I time je uloga profesionalnih medija postajala sve​ važnija i snažnija. U kriznim situacijama je posebno važno da svi imaju prave informacije šta se dešava, kako u javnom, tako i u tajnom prostoru. Kad su institucije slabe i nemaju povjerenje građanki i građana snažna je uloga profesionalnih medija koji daju tačne i pravovremene informacije na osnovu kojih svako od nas pojedinačno donosi važne odluke. To je najočiglednije dokazalo doba nesigurnosti u vrijeme kovida kada su Vijesti doslovno postale primarni servis za informisanje cjelokupnog građanstva, ispred čak i državnih institucija.

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji. Pogledajte samo naše okruženje. Gdje možete naći tako snažne medijske platforme pod jednim brendom, a da tako dugo opstaju i da im građani najviše vjeruju. Na smanjenje ili i gubljenje uticaja uglednih medija u regionu nerijetko je uticalo to što se nakon promjene vlasti u svojim zemljama nisu snašli u novim okolostima kada je dojučerašnja opozicija postala vlast i kada je trebalo istom snagom preispitivati njene postupke kao onih ranijih. Vijesti nemaju taj problem. Činjenice su za nas neprikosnovene i ne podliježemo pritiscima vlasti ma ko je činio.​

MONITOR: Koje uspjehe biste izdvojili?

KADIĆ-BOJANIĆ: Jedan od najvećih usjeha Vijesti je velika kulturna revolucija kojom su knjige – djela najvećih svjetskih književnika – vraćene u domove naših sugrađanki i sugrađana. Mrak ratnih devedesetih, nacionalizam, sankcije, turbo-folk i pustoš na svim poljima društvenog života su natjerali ljude da se bore za golu egzistenciju i zanemare kulturu. Preko dva i po miliona knjiga je ušlo u crnogorske domove u velikim akcijama Vijesti.

Nakon štampanog izdanja osnovana je i televizija Vijesti koja je dvije i po godine bila pod sankcijama državnih institucija koje nijesu željele da nam daju nacionalnu frekvenciju kao bi spriječile da istina i preko malih ekrana dođe do građanstva. No, ubrzo nakon što smo dobili frekvenciju, postali smo televizija sa najgledanijim informativnim programom, a zadnjih godina smo i ubjedljivo najgledanija televizija u zemlji. Portal je posljednji u nizu medija koji je pokrenut pod brendom Vijesti. I iako je najmlađi – u pitanju je snažna medijska platforma čije nevjerovatne brojke ruše sve rekorde čitanosti. I ne samo da je daleko najčitaniji u Crnoj Gori već bilježimo i veliki broj posjeta iz cijelog regiona, ali i svijeta – ex yu dijaspora je naša čitalačka publika.

MONITOR: Koliko je bilo teško opstati finansijski a često i fizički u burne dvije i po decenije?

KADIĆ-BOJANIĆ: Koliko god mi radili društveno važan posao – snažno smo i organizovano bili napadani sa svih strana. Bombama na redakciju, bejzbol palicama na osnivače, drškom pištolja na urednika, šakama na foto-reportera, pucnjima na novinarku… Bogata je lepeza torture. Preživjeli smo. Nije bilo lako. Mnogi su i odustajali. Ne zamjeramo im. Onima koji su nas napadali možemo danas poslati i svojevrsnu zahvalnost jer su nas tjerali da budemo snažniji i bolji i da pomjeramo sopstvene granice.

Finansijski opstanak nije rijetko dovođen u pitanje. Na globalnom nivou print je nešto što je u zalasku i što je sve manje traženo. S druge strane, ozbiljne medijske kuće koje imaju svoje digitalne platforme – portale – teško se bore sa nelojalnom konkurencijom koju čine društvene mreže i pretraživači, a malo crnogorsko tržište je temeljno urušavano. Danas se informacija tretira kao besplatna roba i nije više ni važno ko je njen autor i koliko je kredibilan izvor. Širom svijeta mainstream mediji imaju problema sa funkcionisanjem. No, u Crnoj Gori je taj prblem još daleko složeniji zbog toga što je trodecenijska vlast DPS-a na sve načine gušila slobodu izražavanja i fizičkim ali i finansijskim pritiscima pokušavala da onemogući one koji profesionalno rade svoj posao da opstanu. Zato je bilo važno osmišljavati nove biznis modele ali i praviti najbolje timove medijskih profesionalaca u svim oblastima djelovanja medija. Kada imate motivisane zaposlene, onda je sve lakše. Njihova motivacija je važna jer svi želimo društvo jednakih šansi i demokratiju na mnogo višem nivou nego što je danas imamo. Svi želimo institucije koje funkcionišu i socijalnu pravdu.

MONITOR: Da li nova struktura vlasništva u Vijestima može dovesti do promjene uređivačke politike?

KADIĆ-BOJANIĆ: Vrlo smo ponosni što su osnivači Vijesti ljudi koji su stvarali i Monitor i koji su do dan danas ostali dosljedni ideji razvoja profesionalnih medija. S nama je sve ove godine bila i međunarodna organizacija sa sjedištem u Njujorku MdIF. Naši  novi partneri – United Media – su moćna grupacija čiji mediji širom regiona predstavljaju kičmu profesionalnog novinarstva –  6 televizija sa nacionalnom frekvencijom, 50 kablovskih tv, 29 web portala, 5 radio stanica, 6 dnevnih novina…

Mi smo profesionalci koji rade svoj posao po najvišim standardima koje nalaže naša profesija. Naravno, kao i svi, i mi pravimo greške, ali one su proizvod slučajnosti, a ne namjere. Kakva god da je uređivačka politika, mediji se moraju pridržavati kodeksa i primjera dobre prakse. Kada uđete na portal Vijesti, pronaći ćete etičke smjernice za novinarke i novinare. Ovo je, vjerujem, najsveobuhvatniji ovakav dokument koji jedna medijska kuća u jugoistočnoj Evropi ima. To je naš vodič, naš pravilnik i naš orijentir. Pisali su ga ozbiljni novinari i dugogodišnji urednici kao i naša ombudsmanka. Takođe, kada uđete na portal, na dio gdje su rješenja naše ombudsmanke, vidjećete da je među njima dosta i onih gdje ona utvrđuje da se usvaja žalba osobe o kojoj smo pisali. Mislim da sve ovo sasvim dovoljno govori o načinu na koji mi funkcionišemo. I nastavićemo tako da radimo jer promjena vlasničke strukture nije nešto što je nama koji radimo u Vijestima nepoznato. S partnerima ulazimo u nove poduhvate s punom vjerom u to da su profesionalni mediji stub demokratije koji dominira u zemljama slabašnih institucija, poput naše.

MONITOR: Često Vijesti optužuju da se miješaju u politički život, čak i da osnivate partije. Koliko su te kritike tačne i koliko ima pokušaja uticaja politike na rad Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Kada žele da vas oslabe oni kojima se ne dopada što odlično radite svoj posao, oni koriste, osim pištolja, i bejzbol palice – od administrativnih i finansijskih prepreka do brutalne javne i tajne kampanje. Ovo je jedna od omiljenih kampanja koja se pojavljuje kad god se pokrene neka partija koja ima predznak građanske. Crna Gora je zemlja sa malo stanovnika, glavni grad je iznimno mali, normalno je da ljudi koji su u javnom životu godinama poznaju jedni druge. Ako sa nekim dijelite građanske vrijednosti, onda je time veza među vama jača. Ali, to ne znači da ste nekome osnovali partiju ili da se miješate preko granice koja je javno-interesna, u smislu kritike činjenja ili nečinjenja moćnih u društvu. Vijesti na svom putu borbe sa najvećim društvenim problemima imaju i saveznike, a oni koji su generatori tih problema pokušavaju da spriječe promjene tako što pokušavaju da Vijestima pripišu postupanje koje je van okvira medijskih standarda, što se iznova i iznova dokazuje kao netačno i dio kampanje koju sam pomenula.

Naravno da ima pokušaja uticaja politike na naš rad i to na različite načine. Jedan od omiljenih je bojkot. Više partija je za sve ove godine bojkotovalo Vijesti – njihovi funkcioneri nisu davali izjave i dolazili u naše emisije. Valjda su mislili da će nas tako oslabiti. Pokazalo se da građanke i građani na izborima mogu glasati različito. A kada ih u anketama upitaju u koje od medija najviše vjeruju – odgovor je uvijek isti – dominantno Vijestima. Nejasno je kako političari koji su se odlučili na bojkot Vijesti, ne razumiju da tako sebi presijecaju jedan značajan, najznačajniji uticaj u zemlji, kanal komunikacije koji imaju prema sopstvenim biračima. Oni vrše loše procijene ali to nas ne ugrožava niti nas mogu ucjenjivati.​

MONITOR: Mediji se mijenjaju i utrkuju sa društvenim mrežama. Kakvi su planovi za dalji rad i razvoj Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Mediji se mijenjaju čini se brže nego ikada u istoriji čovječanstva. Brzi su i efikasni. No, i laž putuje brže nego ikada i lako obilazi cijelu zemljinu kuglu i kontaminira javni prostor. Zato su tradicionalni mediji važni. Morate imati vremena da dobro provjerite svaku informaciju jer od brzine je važnija tačnost. Na mrežama možete naći razne opskurne likove koji su uz pomoć savremenih trendova postali idoli masama. I to je nešto što nećemo spriječiti. Niti možemo. Ali, relevantnost nikada neće prestati biti u modi. Na kraju dana – kad se dobro zabavite – želite znati šta je istina jer samo tako možete upravljati svojim životom i donositi važne odluke.​

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo