Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I DRUŠTVENE MREŽE: Da li političari polako postaju mimeri

Objavljeno prije

na

U politici je bivši američki predsjednik Donald Tramp u svojoj predizbornoj kampanji koristio mimove kao komunikaciju sa publikom. Od tada mim postaje omiljeno sredstvo komunikacije desničarskih pokreta i političkih organizacija. U Crnoj Gori i regionu do nedavno nije zabilježeno da parlamentarna partija koristi mim kaokomunikativno sredstvo sa građanima

 

Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine i tokom litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva (SPC)  na društvenoj mreži „facebook“ dogodila se eksplozija političkih mim stranica. U Crnoj Gori je sve počelo sa stranicom Stari Liberal, koja i danas postoji. Broji preko 20.000 pratilaca.

Međutim, ta stranica nikada nije ušla na političku mejnstrim scenu jer je tada, kao i danas, bila jako kritična prema društvu i svim političkim subjektima. A često je odlazio u kontru tada popularnog mišljenja. Na primjer, dok su gotovo sve mim stranice podržavale protestne litije u Crnoj Gori, on je bio jedan od najvećih kritičara tog pokreta, iako najveći broj njegove publike čine ljudi koji su tada šetali. Isto je radio sa prethodnim građanskim protestima pod sloganom „Odupri se“, ali i nakon poraza Demokratske partije socijalista na parlamentarnim izborima, kada je kritikovao novu vladajuću većinu.

Danas uglavnom „mimuje“ protiv ruske agresije na Ukrajinu.

Zbog toga su političari više preferirali druge mim stranice. Neke su i sami osnivali, ali građani bi odmah prepoznali čijim interesima služi ta mim stranica. Zato su mnogo popularnije fejsbuk stranice osnivali mladi ljudi, nezadovoljni vladavinom tadašnjeg režima. Međutim, na političku scenu ulaze prije parlamentarnih izbora 2020. godine kada tri opozicione koalicije, okupljene oko Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore i građanskog pokreta URA, koriste slogan tada najpopularnije mim stranice – „neka padne, da osvježi malo“.

A šta je mim? Profesorka beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti i teoretičarka medija Ana Martinoli mim definiše kao medijski sadržaj koji kombinuje tekst, sliku ili video da bi prenio neku poruku.

„Britanski Gardijan ih je svojevremeno nazvao ’anarhičnom folk propagandom’, naglašavajući time njihovo porijeklo u publici, običnom građaninu i necenzurisanom izrazu ličnog stava, ali danas je ova forma evoluirala u vizuelno atraktivnu kojom se bave i profesionalci u oblasti komuniciranja i prodaje, sa mnogo kompleksnijim namjerama i ambicijama spram publike“, kazala je ranije Martinoli.

Sociolog Andrija Đukanović kaže da su mim stranice kod nas prisutne nekoliko godina unazad i da imaju veliki uticaj na politiku. Kroz njih se, smatra, plasiraju političke poruke i utiče na građane u smislu političkih stavova.

„Mada češće imaju satiričnu ulogu i nijesu naklonjene nijednoj političkoj opciji. Lično smatram da su neke stranice kao što je, na primjer, Stari liberal veoma ozbiljne u svojim osvrtima na društveno političku zbilju. Da se iz njih mogu izvući vrijedna psihološka i sociološka znanja o našim građanima i društvu. Takođe smatram da su mim stranice dobar način da se dekonstruišu određeni tabui vezani za politiku, religiju i sve te važne društvene pojave. Da otvaraju prostor za tumačenje tih pojava, iako naizgled kroz ironiju i humor, na vrlo ozbiljan način“, smatra Đukanović.

U politici je bivši američki predsjednik Donald Tramp u svojoj predizbornoj kampanji koristio mimove kao komunikaciju sa publikom. Od tada mim postaje omiljeno sredstvo komunikacije desničarskih pokreta i političkih organizacija. U Crnoj Gori i regionu do nedavno nije zabilježeno da parlamentarna partija koristi mim kao kao komunikativno sredstvo sa građanima. Događalo se da to čine marginalni politički pokreti, poput Alternativa Crne Gore, koji su se kandidovali na izborima ali nikad nijesu prešle cenzus.

„Mislim da partije ne koriste mimove direktno. Ali postoje brojne mim stranice za koje se može pretpostaviti kojoj političkoj partiji pripadaju. Kroz te stranice partije žele da humorom, satirom i ironijom nanesu štetu drugim partijama i njihovoj politici. Mislim da pokušaji mimova od strane političkih partija izgledaju krajnje neinteresantno i nekreativno. Lako je prepoznati pristrasnost“, pojašnjava Đukanović.

Međutim, nedavno je na zvaničnoj stranici Demokratske Crne Gore osvanuo mim. Iskoristili su fotografiju sa sastanka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića. Cilj mima bio je diskreditacija Abazovića.

U toj partiji već duže postoje ljudi koji pokušavaju da „mimuju“. Uoči parlamentarnih izbora osnovali su sopstvenu mim stranicu – Mim je naša nacija. Naziv koalicije okupljene oko Demokratske Crne Gore bio je Mir je naša nacija. Ipak njihova mim stranica nikada nije zaživjela iako su njeni postovi često bili sponzorisani. Danas ima nešto preko 2.000 pratilaca, a ništa nije objavljivano od lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine.

„Pa mislim da je to bio neuspio pokušaj da se ova partija bavi kreiranjem mim sadržaja. Smatram da partije ne treba na taj način da međusobno komuniciraju iako često prevazilaze mimere u neozbiljnosti sadržaja koje plasiraju. Partije bi trebalo da povedu računa da svoju politiku usmjere na ozbiljnu politiku i javni interes. Satiru i humor bi trebali ostaviti mimerima“, kazao je Đukanović.

Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Siniša Atlagić kaže da je za mim kao oblik komuniciranja u politici karakteristično da njihovo korišćenje u velikoj meri odgovara pojmu „subvertizing“ kojim se, u savremenoj političkoj komunikaciji, podrazumijevaju aktivnosti kojima se pokušava da se izvrnu elementi nekog političkog događaja ili njegovih učesnika, pri čemu je, najčešće, riječ o ironisanju ili o porugama na račun drugih.

„Osnovna prednost ovog oblika komunikacije u politici je, čini se, sintetičnost – poruke se iskazuju kondenzovano, sa malo prostih riječi ili bez riječi, putem slike ili simbola“, kaže Atlagić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo