Izdvojeno
CRNA GORA I DRUŠTVENE MREŽE: Da li političari polako postaju mimeri

U politici je bivši američki predsjednik Donald Tramp u svojoj predizbornoj kampanji koristio mimove kao komunikaciju sa publikom. Od tada mim postaje omiljeno sredstvo komunikacije desničarskih pokreta i političkih organizacija. U Crnoj Gori i regionu do nedavno nije zabilježeno da parlamentarna partija koristi mim kaokomunikativno sredstvo sa građanima
Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine i tokom litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva (SPC) na društvenoj mreži „facebook“ dogodila se eksplozija političkih mim stranica. U Crnoj Gori je sve počelo sa stranicom Stari Liberal, koja i danas postoji. Broji preko 20.000 pratilaca.
Međutim, ta stranica nikada nije ušla na političku mejnstrim scenu jer je tada, kao i danas, bila jako kritična prema društvu i svim političkim subjektima. A često je odlazio u kontru tada popularnog mišljenja. Na primjer, dok su gotovo sve mim stranice podržavale protestne litije u Crnoj Gori, on je bio jedan od najvećih kritičara tog pokreta, iako najveći broj njegove publike čine ljudi koji su tada šetali. Isto je radio sa prethodnim građanskim protestima pod sloganom „Odupri se“, ali i nakon poraza Demokratske partije socijalista na parlamentarnim izborima, kada je kritikovao novu vladajuću većinu.
Danas uglavnom „mimuje“ protiv ruske agresije na Ukrajinu.
Zbog toga su političari više preferirali druge mim stranice. Neke su i sami osnivali, ali građani bi odmah prepoznali čijim interesima služi ta mim stranica. Zato su mnogo popularnije fejsbuk stranice osnivali mladi ljudi, nezadovoljni vladavinom tadašnjeg režima. Međutim, na političku scenu ulaze prije parlamentarnih izbora 2020. godine kada tri opozicione koalicije, okupljene oko Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore i građanskog pokreta URA, koriste slogan tada najpopularnije mim stranice – „neka padne, da osvježi malo“.
A šta je mim? Profesorka beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti i teoretičarka medija Ana Martinoli mim definiše kao medijski sadržaj koji kombinuje tekst, sliku ili video da bi prenio neku poruku.
„Britanski Gardijan ih je svojevremeno nazvao ’anarhičnom folk propagandom’, naglašavajući time njihovo porijeklo u publici, običnom građaninu i necenzurisanom izrazu ličnog stava, ali danas je ova forma evoluirala u vizuelno atraktivnu kojom se bave i profesionalci u oblasti komuniciranja i prodaje, sa mnogo kompleksnijim namjerama i ambicijama spram publike“, kazala je ranije Martinoli.
Sociolog Andrija Đukanović kaže da su mim stranice kod nas prisutne nekoliko godina unazad i da imaju veliki uticaj na politiku. Kroz njih se, smatra, plasiraju političke poruke i utiče na građane u smislu političkih stavova.
„Mada češće imaju satiričnu ulogu i nijesu naklonjene nijednoj političkoj opciji. Lično smatram da su neke stranice kao što je, na primjer, Stari liberal veoma ozbiljne u svojim osvrtima na društveno političku zbilju. Da se iz njih mogu izvući vrijedna psihološka i sociološka znanja o našim građanima i društvu. Takođe smatram da su mim stranice dobar način da se dekonstruišu određeni tabui vezani za politiku, religiju i sve te važne društvene pojave. Da otvaraju prostor za tumačenje tih pojava, iako naizgled kroz ironiju i humor, na vrlo ozbiljan način“, smatra Đukanović.
U politici je bivši američki predsjednik Donald Tramp u svojoj predizbornoj kampanji koristio mimove kao komunikaciju sa publikom. Od tada mim postaje omiljeno sredstvo komunikacije desničarskih pokreta i političkih organizacija. U Crnoj Gori i regionu do nedavno nije zabilježeno da parlamentarna partija koristi mim kao kao komunikativno sredstvo sa građanima. Događalo se da to čine marginalni politički pokreti, poput Alternativa Crne Gore, koji su se kandidovali na izborima ali nikad nijesu prešle cenzus.
„Mislim da partije ne koriste mimove direktno. Ali postoje brojne mim stranice za koje se može pretpostaviti kojoj političkoj partiji pripadaju. Kroz te stranice partije žele da humorom, satirom i ironijom nanesu štetu drugim partijama i njihovoj politici. Mislim da pokušaji mimova od strane političkih partija izgledaju krajnje neinteresantno i nekreativno. Lako je prepoznati pristrasnost“, pojašnjava Đukanović.
Međutim, nedavno je na zvaničnoj stranici Demokratske Crne Gore osvanuo mim. Iskoristili su fotografiju sa sastanka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića. Cilj mima bio je diskreditacija Abazovića.
U toj partiji već duže postoje ljudi koji pokušavaju da „mimuju“. Uoči parlamentarnih izbora osnovali su sopstvenu mim stranicu – Mim je naša nacija. Naziv koalicije okupljene oko Demokratske Crne Gore bio je Mir je naša nacija. Ipak njihova mim stranica nikada nije zaživjela iako su njeni postovi često bili sponzorisani. Danas ima nešto preko 2.000 pratilaca, a ništa nije objavljivano od lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine.
„Pa mislim da je to bio neuspio pokušaj da se ova partija bavi kreiranjem mim sadržaja. Smatram da partije ne treba na taj način da međusobno komuniciraju iako često prevazilaze mimere u neozbiljnosti sadržaja koje plasiraju. Partije bi trebalo da povedu računa da svoju politiku usmjere na ozbiljnu politiku i javni interes. Satiru i humor bi trebali ostaviti mimerima“, kazao je Đukanović.
Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Siniša Atlagić kaže da je za mim kao oblik komuniciranja u politici karakteristično da njihovo korišćenje u velikoj meri odgovara pojmu „subvertizing“ kojim se, u savremenoj političkoj komunikaciji, podrazumijevaju aktivnosti kojima se pokušava da se izvrnu elementi nekog političkog događaja ili njegovih učesnika, pri čemu je, najčešće, riječ o ironisanju ili o porugama na račun drugih.
„Osnovna prednost ovog oblika komunikacije u politici je, čini se, sintetičnost – poruke se iskazuju kondenzovano, sa malo prostih riječi ili bez riječi, putem slike ili simbola“, kaže Atlagić.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
FOKUS
POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka
U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova. Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.
U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.
Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.
Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.
Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.
Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.
U srijedu veče dobili smo, za sada, konačne rezultate jednomjesečnih pregovora o normalizaciji popisa. Umjesto 30. novembra popis stanovnika, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori počeće 3. decembra. Vlada je tu odluku, saopštio je premijer Spajić, usvojila na elektronskoj sjednici a ona je iste večeri objavljena i u Službenom listu. “Na sve izazove odgovorili smo u rekordnom roku i poslali jasnu poruku da su nam prioriteti društveni konsenzus i interes građana. Imamo kontrolu procesa koja nije postojala ni 2011, ni 2003. godine”, saopštio je Spajić. Očito ohrabren uvjerenjem da će nemali napor njegovog kabineta u minulih 30-tak dana konačno uroditi plodom: obavljanjem popisa bez bojkota i pratećih tenzija koje je obećavala atmosfera s kraja oktobra.
Samo par dana pred početak prvo novembarskog popisa na kome je uporno insistirala prethodna vlada Dritana Abaozovića – ostajući gluva na primjedbe opozicionih i nacionalnih partija manje brojnih naroda, nacionalnih vijeća i nevladinog sektora – Monstat je saopštio da mu za planirani posao nedostaje dio popisnih instruktora, 1.700 popisivača (tri puta više nego sada) i od nadležnih zatražio da izvrši procjenu bezbjednosti onih koji će u tom poslu učestvovati, i pored najavljenog bojkota. Jedva tridesetak dana kasnije izgleda kao da smo godinama udaljeni od tako toksične atmosfere u društvu, barem kada je o popisu riječ. Jasno je: u cijeloj priči o popisu Crna Gora će biti pobjednik ako niko ne bude poražen.
Nakon Spajića, i DPS je potvrdio da bi popis mogao da počne u nedjelju. A oni su spremni, poručeno je nakon sjednice Glavnog odobora partije, da u novom roku daju “puni doprinos” kako bi se “u potpunosti ispunili svi uslovi za održavanje popisa koji će početi 3. decembra”. Registrovano je, da je to prvi put da se DPS, tokom višemjesečne popisne sage, javno saglasio sa datumom početka njegovog održavanja. Ne propuštajući, doduše, priliku da naglasi kako je trodnevno odlaganje “najbolja potvrda ispravnosti njihovih stavova”.
Oprezniji su sa pažnjom iščitali zajedničko saopštenje Vijeća i Savjeta manje brojnih naroda koji su bili glavni inicijatori zajedničkog rada na podizanju povjerenja u predstojeći popis .
“Apelujemo na Vladu, Monstat i sve aktere da u narednih nekoliko dana strpljivo doprinesu da se ispune svi uslovi predviđeni Zakonom i Sporazumom, pa da svi zajedno pozovemo građane da se izjasne i daju podatke za opšteprihvaćen popis”, stoji u saopštenju koje su potpisali Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog savjeta, Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća, Faik Nika, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca, Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Sabrija Vulić, predsjednik Savjet Muslimana i Mensur Šaljaj, predsjednik Romskog savjeta.
Može biti da će svi ključni akteri ovdašnje političke scene, zaista pozvati građane da učestvuju u predstojećem popisu, ali to ne znači kako su svi bili saglasni sa novim odlaganjem njegovog početka.
Prvi je protivljenje toj odluci iskazao Milan Kneževć, predsjednik DNP. On je u srijedu, nakon sastanka predstavnika partija parlamentarne većine u Vladi CG, rekao da su svi zahtjevi opozicije ispunjeni i da DPS opstruira dogovoreno. “Sad traže nova odgađanja i ovaj proces odvlače unedogled, kako bi popis prebacili u novu godinu”.
Još glasniji i u optužbama konkretniji bio je doskorašnji premijer.
“Građani moraju znati da Spajića u svemu ovome ne zanima ni država ni popis. Njega zanima novac. I ovo je dio dogovora oko enormnog zaduženja države od kojeg će uzeti procenat za sebe, kao i par projekata koji bi trebalo da se razviju u narednom periodu, čije će benefite dijeliti aktuelni premijer sa nekoliko spoljnih savjetnika i par zvjezdi sa Skaja”, naveo je Abazović na društvenim mrežama, dan nakon novog dogovora o odlaganju popisa. “Iznenađenje je samo činjenica da je Spajić za manje od mjesec dana dokazao da on nije suštinski premijer ove države i da se konci vuku daleko od zgrade Vlade”.
Abazović je optužio “Spajićeve sponzore” koji su mu, kaže, pomogli pri formiranju vlade ali i od skorašnjeg predsjednika parlamenta Andriju Mandića, spočitavajući mu da više ne insistira da popis mora početi 30. novembra. Ipak, bivši premijer se u kritikama prvenstveno fokusirao na svog nasljednika: “ Spajiću je važnije što misli DPS nego li njegovi partneri u Vladi. Nije nemoguće da mu u subotu 2. decembra isti ovaj DPS ne zatraži ponovno odlaganje. A i ukoliko prihvati popis, prihvatiće ga sa namjerom da njegovi rezultati nikada ne ugledaju svjetlost dana. Već da se u dogovorenoj igri za par mjeseci zamijene uloge”, konstatuje Abazović ostajući pri tvrdnji da će DPS zamijeniti koaliciju ZBCG u vladi prije njene dogovorene rekonstrukcije i imenovanja četvoro ministara iz partija koje predvode Mandić i Knežević.
Nije jasno da li bi i kako posao oko izrade, bezbjednosne provjere i primjene najavljenog programa za provjeru prikupljenih popisnih podataka mogao uticati na njihovo objavljivanje i interpretaciju. Ideja je da svaki popisani stanovnik CG dobije priliku da elektronskim putem provjeri da li su podaci koje je dao popisivaču tačno preneseni u popisnu bazu podataka. Ako se ona do kraja realizuje, dobićemo popisne rezultate na koje se neće moći staviti krupnija zamjerka.
Šta, međutim, ako taj program ne bude pripremljen u svima prihvatljivom roku? Da li će Monstat i pored toga izaći sa neprovjerenim podacima i o ona tri pitanja koja su uzrokovala cijelu predpopisnu peripetiju (jezik, vjera, nacija). Ili će ti odgovori ostati, do daljnjeg, pohranjeni u bazama podataka Uprave za statistiku, bez prava da ugledaju svjetlost dana. Šta ako neko, naknadno, ospori podatke koji nijesu prošli provjeru novog softvera. Ili insistira da se rok za njihovo objavljivanje produžava dok određeni (veliki) broj popisanih ne izvrši najavljenu provjeru, iako je to nešto što ćemo, prema sadašnjem dogovoru, moći ali ne i morati da uradimo…
Zakon o popisu, nanovo mijenjan početkom nedjelje, ne sadrži precizne odgovore na eventualno sporne situacije vezane za objavu dobijenih podataka. A njih može biti raznih. Šta, recimo, ako neki od glasnogovornika srpskog sveta iz Beograda, koji ne kriju da je srpska Crna Gora sastavni dio njihovih velikodržavnih projekata, objavi popisnu pobjedu prije nego Monstat saopšti zvanične rezultate predstojećeg prebrojavanja. Pa onda, preko saradničke mreže u Crnoj Gori, zatraži da se na osnovu tih rezultata krene u izmjene Ustava. O tome je, neki dan, govorio i predsjednik parlamenta Andrija Mandić nadajući se da će popisni rezultati omogućiti početak rasprave o izmjenama Ustava, kako bi srpski postao službeni jezik u Crnoj Gori.
Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikupljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Iako su se ideologije i uvjerenja mijenjala, poslušnost i partijska iskrenost je ostala glavna konstanta. “Hvala na informisanju” i “tako rade savjesni” je njena pohvala Perovićkoj, ali i svima u sistemu pa i samoj Medenici ako je domaćin u pidžami zadovoljan sa onim što mu je raportirano.
Izjave lojalnosti i nuđenja pomoći od strane Jelene Perović su bili obrazac ponašanja u miloističkoj Crnoj Gori, koja navodno ne trpi lance. “Ako mislite da treba”, “da vide… da Vas potpuno podržavamo”, “šta god mogu ja da uradim, tu sam”, “tuga i bijes zbog svega, posebno jer znam koliko Vam je to bio bolan period života” i sve ostalo su toliko puta ponavljani izrazi od 1990. godine da su postali crnogorska paradigma.
Jelena Perović u izjavi za Radio Slobodnu Evropu (RSE), nije dala komentar na objavljene prepiske jer je po njenom mišljenju to neprimjereno. Napomenula je da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka što je po našem zakonu zabranjeno. Takođe je rekla da ne želi biti “dio medijskog cirkusa” i da “autentičnost tih prepiski niko nije potvrdio i ne može da potvrdi”. Kasnije je malo spustila loptu. Ne negirajući više autentičnost prepiske, rekla je da je normalno da se obavljaju “konsultacije” između kolega. Na kraju je, uobičajeno, prizvala i teoriju zavjere. Ističući da je “ napad očekivan, s obzirom na završene i pokrenute predmete u ASK” i da “očekuje da nadležno tužilaštvo rasvijetli ovaj događaj”. Poručila je da je ona “sve radila zakonito”.
Glasnogovornik SDT-a, Vukas Radonjić je kazao da je formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice te da se “utvrđuje postojanje osnova sumnje odnosno, da li je neko, pa i službeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. Zašto je SDT ranije olako prešao preko sadržaja Medeničinog mobilnog telefona je upitno.
Po nekima, zapadni faktor je odlučujući u procesuiranju osoba od povjerenja Mila Đukanovića i tužioci u Crnoj Gori i Srbiji su, nakon dugih izgovora o nemanju dokaza, na kraju popustili kada su ih dobili. U Srbiji vlast Aleksandra Vučića je pod pritiskom dokaza sa Zapada nevoljno uhapsila Darka Šarića i Veljka Belivuka i njihove saradnike.
U slučaju šefa SDT-a Vladimira Novovića treba se podsjetiti da je potpisao kao istražni sudija hapšenje poslanika Nebojše Medojevića nakon što je Medenica kao predsjednica Vrhovnog suda obrazložila da se njegovim hapšenjem bez skidanja imuniteta ne krši Ustav i da je taj postupak zapravo “stavljanje u zatvor” jer navodno nije htio svjedočiti u tužilaštvu.
Interesantan je i detalj prepiske između Perovićeve i Medenice gdje se spominje hapšenje policajca Darka Lalovića koji je bio njen tjelohranitelj. Lalovića sumnjiče da je učestvovao u organizaciji šverca više od pola tone marihuane u januaru 2021. godine. Stavlja mu se na teret i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Spisi Vrhovnog suda o određivanju pritvora otkrivaju da je dugogodišnji tjelohranitelj, stupajući u kontakt sa nosiocima pravosudnih funkcija, provjeravao status optužnica koje je protiv članova njegove kriminalne organizacije podnijelo tužilaštvo, i o tome ih obavještavao. U prepisci sa Perovićkom Medenica kaže da joj je “žao jer je bio maltene kao član familije”, i da je “sve to predimenzionirano”. Medenica dakle nije rekla da su optužbe netačne već samo predimenzionirane.. Lalović je u trenutku hapšenja bio u emotivnoj vezi sa šeficom Medeničinog kabineta.
Bivši premijer Dritan Abazović i bivši šef MUP-a Filip Adžić najavljuju još “zabave” i poručuju javnosti da “uzme kokice” jer “ovo što ste vidjeli je ništa u odnosu na onu što ćete vidjeti u narednom periodu… Istina će naći put za svakog od nas”. Gledaćemo.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Knežević je uhapšen 22. marta, a Specijalno državno tužilaštvo tereti ga da je preko odbjeglog Ljuba Milovića odavao povjerljive informacije šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i po njegovom nalogu prisluškivao vojnike škaljarskog klana.
Nije mali iznos jemstava koji je ponudila podorica Miloša Medenice, čija majka Vesna prethodnih dana puni stupce novina, ništa manje od vremena kada je bila šefica crnorskog sudstva.
Porodica optuženog Medenice ponudila je, a Viši sud je donio odluku o odbijanju jemstva u iznosu od 788 hiljada eura u nekretninama. Njegov advokat Stefan Jovanović, ukazao je da Viši sud ne mari za odluke Ustavnog suda koji je prihvatio njegovu žalbu na rješenje kojim se Medenici produžava pritvor. Tom pilikom, i to ne tako davno, sredinom oktobra sudije tog suda su utvrdile da su razlozi po kojim se njegovom klijentu produžava pritvor ustavnopravno neprihvatljivi, odnosno da nijesu relevantni za utvrđenje da uopšte i postoji opasnost od bjekstva.
„Od strane Ustavnog suda je predočeno da redovni sudovi nisu dali jasne i prihvatljive razloge da je pritvor i dalje jedina mjera koja se ime primijeniti u konkretnom slučaju, a sada kada je odbijen predlog za određivanje jemstva ne samo da nisu dati neki novi razlozi, već su ponovljeni oni isti za koje je Ustavni sud utvrdio da su podobni jedino za kršenje Ustavom garantovanih prava, kazao je advokat Jovanović.
Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se radi vršenja više teških krivičnih djela organizovao kriminalnu organizacije, čiji član je postala i njegova majka Vesna.
Već 19 mjeseci u pritvoru, bez početka glavnog pretresa nalazi se i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. U tom slučaju ponuđeno je istorijsko jemstvo vrijednosti 7,6 miliona eura, ali su sudovi i tom slučaju rekao „ne“.
“Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 6. jula 2023.godine, donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Petra Lazovića, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. Navedenim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 7.633.400 eura, a sastoji se dijelom u polaganju gotovog novca u sudski depozit, a dijelom u upostavljanju hipoteke na nepokretnostima”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.
Lazović se nalazi u pritvoru od 18. jula prošle godine zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da je kao pripadnik 11-člane kriminalne organizacije Radoja Zvicera zloupotrebom položaja učestvovao u švercu droge, cigareta i oružja. Reč je o krivičnom predmetu koji je ponovo formiran u maju prošle godine na osnovu materijala dobijenih iz EUROPOL-a i francuskih pravosudnih organa
Ta za mnoge basnoslovna suma novca za Viši sud nije bila dovoljna – zauzimali su jedinstven stav da zbog težine djela optuženi i dalje treba da se nalaze u spuškom zatvoru.
U slučaju formiranom protiv Budimira i njegove kćerke Marine Krstović u februaru prošle godine Viši sud je odbio jemstvo od 2.445.447 eura koje su Krstovići ponudili kako bi se branili sa slobode. Slobodu tada nijesu dobili već su iz pritvora pušteni nakon 15 mjeseci provedenih iza brave i to nakon što su oslobođeni optužbe da su učestvovali u švercu 1,2 tone kokaina.
Razlika od 200 kilograma, koliko im se na početku istrage stavljalo na teret, magično se istopila do podizanja optužnice, a tokom sudskog postupka kao obrazloženje od vještaka se moglo čuti da su kilogrami koji nedostaju ustvari kartonske kutije i folije u kojima je skupocijeni bijeli prah bio upakovan. I tako i pored javno iznijetih sumnji u to obrazloženje niko ni do danas nije postavio pitanje kako je to moguće,.
Za sada je slobodu za nekretnine trampio jedino bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, čije je jemstvo prihvatilo Vijeće podgoričkog Višeg suda, a koje se sastoji od 768.000 eura u nepokretnostima njegove porodice. Na njegovo puštanje iz spuškog zatvora još se čeka jer je na odluku suda o prihvatanju jemstva žalbu napisalo Specijalno tužilaštvo, zbog čega će konačnu odluku o tome da li će se Jovaniću u daljem postupku braniti sa slobode dati sudije Apelacionog suda.
Prema tužilačkim spisima Jovanić se tereti da je kao predsjednik Privrednog suda zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka, odnosno da je oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura. Na spisku osumnjičenih pored njega nalazi se još 11 osoba među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima.
Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva i od tada se nalazi u pritvoru. U međuvremenu pokrenuta je i finansijska istraga protiv njega.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično