Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKIJALIŠTA NA BJELASICI: SLUČAJ ŽIČARA: Kome će šestosjed od šest miliona

Objavljeno prije

na

Žičara kupljena državnim novcem i, odlukom Vlade, namijenjena za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta, mjesecima je uskladištena u Bećirovićevom magacinu u Kolašinu. Pokušaj državnog Skijališta Crne Gore da je premjeste sprječavaju iz privatnog Ski-centra Kolašin 1450

 

Doskora,  gotovo idilične odnose između državnog preduzeća Skijališta Crne Gore (Ski-centar Kolašin 1600) i skijališta Kolašin 1450,  čiji je vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović, čini se nepovratno je pokvario slučaj žičara.

,,Šestosjed” kupljen državnim novcem, prvobitno namijenjen za Savin kuk na Durmitoru,  mjescima je uskladišten na prostoru koji pripada Bećiroviću. Od montiranja žičare na Durmitoru odustalo se 6. novembra 2020. godine  kada je Vlada  Duška Markovića usvojila informaciju o raskidu ugovora  između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT),  Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šesotsjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza  na Savinom kuku. Projekat nije bilo moguće realizovati , kako su tada objasnili iz Vlade, ,,zbog izričitih zaključaka Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u”.

Istovremeno, sa odustajanjem od postavljanja žičare na Savinom kuku, Vlada je donijela odluku da se ona iskoristi za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopljskog skijališta, Žarski i  Cmiljača. Poslije toga žičara je određeno vrijeme bila u jednom podgoričkom, a onda je, bez zvaničnih objašnjenja Skijališta CG, premještena u Bećirovićevo skladište u Bakovićima kod Kolašina. Navodno besplatno i na osnovu ugovora između Ski-centra Kolašin 1450 i Skijališta Crne Gore.

Do konflikta između njih došlo je kad je direktor Skijališta Đuro Milošević, na osnovu odluke Odbora direktora tog preduzeća, sredinom  septembra,  pokušao  da ,,šestosjed” premjesti  u skladišta u Mojkovacu i Bijelom Polju. Iz Bećirovićevog skijališta su to spriječili, jer im se, kako su objasnili, direktor državnog preduzeća nije obratio dopisom i nije ispoštova obaveze iz ugovora.

,,Ne želimo da radimo ništa na divlje, samo želimo da se poštuju ugovor i zakoni. Potrebno je da se obrate pismeno Ski-centru, i to direktor Skijališta  Milošević koji je i potpisao ugovor o besplatnom skladištenju. Naravno, odvoženje treba da se najavi u roku od 30 dana, kako i piše u ugovoru. Nakon toga može da se vozi gdje hoće”, prenosi portal Akteulno nezvaničan stav svog osnivača – Ski centra  Kolašin 1450.

Nakon toga, na istom portalu, u seriji  tekstova su neimenovani ,,dobro obaviješteni izvori” optuživali direktora državnog Skijališta za ,,ugrožavanje ski-turizma na sjeveru, manipulacije i politikanstvo”. Takođe, i da je ,,na prevaru pokušao da uzme šestosjed ne obavještavajući o tome direktoricu Bećirovićevog skijališta”. Ukratko, sagovornici portala zagovraju i argumentuju tezu  da je žičaru trebalo postaviti kao vezu kolašinskih skijališta sa Beranama i Andrijevicom.

Državno preduzeće nije moglo do žičare stići ni nakon što se Milošević  dopisom obratio Ski-centru Kolašin 1450. On menadžment komšijskog skijališta podsjeća da je transport šestosjeda počeo 18. septembra, nakon što je o tome usmeno obavijestio jednog od zaposlenih u Bećirovićevom skijalištu. ,,Preuzimanje predmetnih stvari je nesmetano teklo tri dana, nakon čega je iz nepoznatih razloga obustavljeno sa vaše strane. Pošto je pravo ostavodavca po ugovoru 577/21 iz 3. 12. 2021. godine da preuzme stvari iz ostave nesporno, vjerujemo da ćete po prijemu ovog dopisa, bez odlaganja, omogućiti nesmetan nastavak preuzimanja predmetnih stvari”, navodi se u dopisu koji je Milošević dostavio skijalištu Kolašin 1450.

To je, pak, prema portalu Aktuelno bilo ,,priznanje direktora Skijališta da iza leđa Kolašinaca, želi da odveze šestosjed da ‘trune’ u skladištima u Mojkovcu i Bijelom Polju”. Oni navode i kako je spajanje Bećirovićeg i državnog skijališta sa beranskim i andrijevačkim dijelom Bjelasice logično, ,,jer su staze na planini već odavno pripremljene i šuma je posječena”. Tvrde čak da bi takav projekat ,,ubrzao  ponovno otvaranje aerodroma u Beranama”. ,,Neimenovani sagovornici” portala Aktuelno nijesu, međutim, kazali da bi veliku korist od toga imao prije svega Bećirović, koji bi  besplatno dobio povezivanje infrastrukture svojeg skijališta sa ostatkom Bjelasice, zahvaljujući žičari koja je kupljena novcem građana.

Član  borda direktora preduzeća Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin  tvrdi da je ,,slučaj  šestosjed razotkrio kako se to radilo u stara, za neke, dobra vremena,  od 90-ih prošlog vijeka,  pa do skoro“. Kako je kazao Monitoru ,,sve to liči na pokušaj da se prisvoji žičara namijenjena, Zaključkom Vlade Crne Gore br.07-5014 od 06. novembra . 2020,  za spajanje budućih skijališta Žarski i Cmiljača”

,,Iz privatnog skijališta su htjeli da je upotrijebe kako bi ‘navrnuli vodu na svoju vodenicu’. Na taj način bi bila duplirana vrijednost tog privatnog skijališta. A žičara je vlasništvo države i vrijedna je šest milona eura”, kazao je Ašanin Monitoru. On podsjeća  da su desetine miliona eura do sada uložene u mojkovačko i bjelopoljsko skijalište, te da Bjelasicu treba posmatrati kao jedinstvem prostor. ,,Bjelasica  nije samo  Ski-centar Kolašin 1450”, insistira naš sagovornik.

,,Ako je neko mislio, da to što je šestosjed privremno skladišten u  magacinu  skijališta Kolašin 1450,  znači da će je prisvojiti, u zabludi je. Odluka Vlade je jasna, a u Odboru direktora smo donijeli odluku da žičaru adekvatno skladištimo. Ona u Ski-centru Kolašin 1450 nije adekvatno skladištena, jer su korpe bile nezaštićene.  Sada će u magacinu u Bijelom Polju biti u zatvorenom, kao i na platou u Mojkovcu, gdje će biti smješteni elementi koji nijesu podložni propadanju”, objašnjava Ašanin.

On kaže da se u Skijalištima nadaju da ,,tokom kratkog boravka žičare u Kolašinu ništa nije oštećeno i da ništa na žičari ne nedostaje”. Kako bi to utvrdili, najavljuje, biće formirana komisija prije premještanja šestosjeda. Ašanin objašnjava da su ,,besmislene opštužbe sa kvazi portala” i da se time ,,pokušavaju zataškati neke radnje, koje su se u međuvremeno desile”.

,,Ne bismo voljeli da susjedske odnose skijališta 1450 i 1600  opterećuje nečija  percepcija da  je državna žičara već privatizovana. Očito  da je neko pomislio da  je, skladištenjem  tokom jedne sezone na placu u Bakovićima, žičara promijenila vlasnika. To se nije, niti će se desiti”, zaključuje Ašanin.

Iz Skijališta, međutim, nijesu objasnili koji su ih razlozi opredijelili da dio skijaške infrastrukture vrijedan šest milona eura povjere na čuvanje Bećiroviću. Takođe, ni zbog čega je, kako tvrde, neadekvatno skladištenje žičare do sada tolerisano.

Fizičko spajanje infrastrukture privatnog i državnog skijališta na Bjelasici, omogućeno je u februaru ove godine, zahvaljujući žičari . Ta žičara šestosjed, čija je dužina 1,5km, a kapacitet 2.600 skijaša na sat povezala je preko 45 kilometara skijaških staza na Bjelasici. Za korišćenje objedinjene ponude oba skijališta ljubitelji skijanja  su plaćali jedinstveni ski pas tokom prošle zimske sezone.

Dražavno skijalište Kolašin 1600 otvoreno je 2019. godine i posluje u okviru preduzeća Skijališta Crne Gore. Ski-centar Kolašin 1450 nastao je, nakon što je  Bećirovićeva firma Bepler i Džejkobson 2007. godine kupila  Ski-centar Bjelasica. Za nešto više od pola milona eura Bećirović je dobio 147.000 m2  zemljišta,  žičaru, tri ski-lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do. Predstavnici manjinskih akcionara bivšeg Ski-centra Bjelasica više puta su ponavljali da je, u trenutku kada je Privredni sud pokrenuo stečaj u tom preduzeću, dug bio manje od pet procenata od ukupne imovine kojom je firma raspolagala.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo