Žičara kupljena državnim novcem i, odlukom Vlade, namijenjena za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta, mjesecima je uskladištena u Bećirovićevom magacinu u Kolašinu. Pokušaj državnog Skijališta Crne Gore da je premjeste sprječavaju iz privatnog Ski-centra Kolašin 1450

Doskora,  gotovo idilične odnose između državnog preduzeća Skijališta Crne Gore (Ski-centar Kolašin 1600) i skijališta Kolašin 1450,  čiji je vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović, čini se nepovratno je pokvario slučaj žičara.

,,Šestosjed” kupljen državnim novcem, prvobitno namijenjen za Savin kuk na Durmitoru,  mjescima je uskladišten na prostoru koji pripada Bećiroviću. Od montiranja žičare na Durmitoru odustalo se 6. novembra 2020. godine  kada je Vlada  Duška Markovića usvojila informaciju o raskidu ugovora  između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT),  Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šesotsjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza  na Savinom kuku. Projekat nije bilo moguće realizovati , kako su tada objasnili iz Vlade, ,,zbog izričitih zaključaka Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u”.

Istovremeno, sa odustajanjem od postavljanja žičare na Savinom kuku, Vlada je donijela odluku da se ona iskoristi za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopljskog skijališta, Žarski i  Cmiljača. Poslije toga žičara je određeno vrijeme bila u jednom podgoričkom, a onda je, bez zvaničnih objašnjenja Skijališta CG, premještena u Bećirovićevo skladište u Bakovićima kod Kolašina. Navodno besplatno i na osnovu ugovora između Ski-centra Kolašin 1450 i Skijališta Crne Gore.

Do konflikta između njih došlo je kad je direktor Skijališta Đuro Milošević, na osnovu odluke Odbora direktora tog preduzeća, sredinom  septembra,  pokušao  da ,,šestosjed” premjesti  u skladišta u Mojkovacu i Bijelom Polju. Iz Bećirovićevog skijališta su to spriječili, jer im se, kako su objasnili, direktor državnog preduzeća nije obratio dopisom i nije ispoštova obaveze iz ugovora.

,,Ne želimo da radimo ništa na divlje, samo želimo da se poštuju ugovor i zakoni. Potrebno je da se obrate pismeno Ski-centru, i to direktor Skijališta  Milošević koji je i potpisao ugovor o besplatnom skladištenju. Naravno, odvoženje treba da se najavi u roku od 30 dana, kako i piše u ugovoru. Nakon toga može da se vozi gdje hoće”, prenosi portal Akteulno nezvaničan stav svog osnivača – Ski centra  Kolašin 1450.

Nakon toga, na istom portalu, u seriji  tekstova su neimenovani ,,dobro obaviješteni izvori” optuživali direktora državnog Skijališta za ,,ugrožavanje ski-turizma na sjeveru, manipulacije i politikanstvo”. Takođe, i da je ,,na prevaru pokušao da uzme šestosjed ne obavještavajući o tome direktoricu Bećirovićevog skijališta”. Ukratko, sagovornici portala zagovraju i argumentuju tezu  da je žičaru trebalo postaviti kao vezu kolašinskih skijališta sa Beranama i Andrijevicom.

Državno preduzeće nije moglo do žičare stići ni nakon što se Milošević  dopisom obratio Ski-centru Kolašin 1450. On menadžment komšijskog skijališta podsjeća da je transport šestosjeda počeo 18. septembra, nakon što je o tome usmeno obavijestio jednog od zaposlenih u Bećirovićevom skijalištu. ,,Preuzimanje predmetnih stvari je nesmetano teklo tri dana, nakon čega je iz nepoznatih razloga obustavljeno sa vaše strane. Pošto je pravo ostavodavca po ugovoru 577/21 iz 3. 12. 2021. godine da preuzme stvari iz ostave nesporno, vjerujemo da ćete po prijemu ovog dopisa, bez odlaganja, omogućiti nesmetan nastavak preuzimanja predmetnih stvari”, navodi se u dopisu koji je Milošević dostavio skijalištu Kolašin 1450.

To je, pak, prema portalu Aktuelno bilo ,,priznanje direktora Skijališta da iza leđa Kolašinaca, želi da odveze šestosjed da ‘trune’ u skladištima u Mojkovcu i Bijelom Polju”. Oni navode i kako je spajanje Bećirovićeg i državnog skijališta sa beranskim i andrijevačkim dijelom Bjelasice logično, ,,jer su staze na planini već odavno pripremljene i šuma je posječena”. Tvrde čak da bi takav projekat ,,ubrzao  ponovno otvaranje aerodroma u Beranama”. ,,Neimenovani sagovornici” portala Aktuelno nijesu, međutim, kazali da bi veliku korist od toga imao prije svega Bećirović, koji bi  besplatno dobio povezivanje infrastrukture svojeg skijališta sa ostatkom Bjelasice, zahvaljujući žičari koja je kupljena novcem građana.

Član  borda direktora preduzeća Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin  tvrdi da je ,,slučaj  šestosjed razotkrio kako se to radilo u stara, za neke, dobra vremena,  od 90-ih prošlog vijeka,  pa do skoro“. Kako je kazao Monitoru ,,sve to liči na pokušaj da se prisvoji žičara namijenjena, Zaključkom Vlade Crne Gore br.07-5014 od 06. novembra . 2020,  za spajanje budućih skijališta Žarski i Cmiljača”

,,Iz privatnog skijališta su htjeli da je upotrijebe kako bi ‘navrnuli vodu na svoju vodenicu’. Na taj način bi bila duplirana vrijednost tog privatnog skijališta. A žičara je vlasništvo države i vrijedna je šest milona eura”, kazao je Ašanin Monitoru. On podsjeća  da su desetine miliona eura do sada uložene u mojkovačko i bjelopoljsko skijalište, te da Bjelasicu treba posmatrati kao jedinstvem prostor. ,,Bjelasica  nije samo  Ski-centar Kolašin 1450”, insistira naš sagovornik.

,,Ako je neko mislio, da to što je šestosjed privremno skladišten u  magacinu  skijališta Kolašin 1450,  znači da će je prisvojiti, u zabludi je. Odluka Vlade je jasna, a u Odboru direktora smo donijeli odluku da žičaru adekvatno skladištimo. Ona u Ski-centru Kolašin 1450 nije adekvatno skladištena, jer su korpe bile nezaštićene.  Sada će u magacinu u Bijelom Polju biti u zatvorenom, kao i na platou u Mojkovcu, gdje će biti smješteni elementi koji nijesu podložni propadanju”, objašnjava Ašanin.

On kaže da se u Skijalištima nadaju da ,,tokom kratkog boravka žičare u Kolašinu ništa nije oštećeno i da ništa na žičari ne nedostaje”. Kako bi to utvrdili, najavljuje, biće formirana komisija prije premještanja šestosjeda. Ašanin objašnjava da su ,,besmislene opštužbe sa kvazi portala” i da se time ,,pokušavaju zataškati neke radnje, koje su se u međuvremeno desile”.

,,Ne bismo voljeli da susjedske odnose skijališta 1450 i 1600  opterećuje nečija  percepcija da  je državna žičara već privatizovana. Očito  da je neko pomislio da  je, skladištenjem  tokom jedne sezone na placu u Bakovićima, žičara promijenila vlasnika. To se nije, niti će se desiti”, zaključuje Ašanin.

Iz Skijališta, međutim, nijesu objasnili koji su ih razlozi opredijelili da dio skijaške infrastrukture vrijedan šest milona eura povjere na čuvanje Bećiroviću. Takođe, ni zbog čega je, kako tvrde, neadekvatno skladištenje žičare do sada tolerisano.

Fizičko spajanje infrastrukture privatnog i državnog skijališta na Bjelasici, omogućeno je u februaru ove godine, zahvaljujući žičari . Ta žičara šestosjed, čija je dužina 1,5km, a kapacitet 2.600 skijaša na sat povezala je preko 45 kilometara skijaških staza na Bjelasici. Za korišćenje objedinjene ponude oba skijališta ljubitelji skijanja  su plaćali jedinstveni ski pas tokom prošle zimske sezone.

Dražavno skijalište Kolašin 1600 otvoreno je 2019. godine i posluje u okviru preduzeća Skijališta Crne Gore. Ski-centar Kolašin 1450 nastao je, nakon što je  Bećirovićeva firma Bepler i Džejkobson 2007. godine kupila  Ski-centar Bjelasica. Za nešto više od pola milona eura Bećirović je dobio 147.000 m2  zemljišta,  žičaru, tri ski-lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do. Predstavnici manjinskih akcionara bivšeg Ski-centra Bjelasica više puta su ponavljali da je, u trenutku kada je Privredni sud pokrenuo stečaj u tom preduzeću, dug bio manje od pet procenata od ukupne imovine kojom je firma raspolagala.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ