Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SRĐAN PUHALO, PSIHOLOG I POLITIČKI ANALITIČAR: Opozicija nije uspjela da animira nezadovoljne birače

Objavljeno prije

na

Obraćanje Bećirevića je bilo kulturno i pomirujuće, ali moram naglasiti da Dodik sebe opaža takođe kao socijaldemokratu, Željko Komšić kao ljevičara. Dodamo li tome da je i Željka Cvijanović socijaldemokratkinja, barem joj se tako zove partija, ispada da prvi put imamo ljevičarsko Predsjedništvo. Očekujem renesansu radničkih prva u BiH i povratak socijalističkog samoupravljanja, a možda i kloniranje Tita. Ako u ovome prepoznajete sarkazam, potpuno ste u pravu, ali to vam je BiH

 

MONITOR: Na izborima u BiH desilo se nekoliko promjena. Izlaznost je, međutim, bila manja nego na izborima 2018. godine. Da li to znači da su građani i građanke koji su izašli na izbore imali čvrsta opredjeljenja?

PUHALO: Mala izlaznost je znak da opozicija, šta god to bili u Bosni i Hercegovini, nije uspjela da animira sve nezadovoljne i apatične i uvjeri ih da su oni ti koji će donijeti promjene, ako dobiju njihove glasove. Stiče se utisak da su partije bile usmjerene na svoje članove i simpatizere tj. na sigurne glasove, a tu spadaju svi oni koje je partija zadužila na način da im je dala radno mjesto, poziciju u upravnom odboru, da su zaradili nešto u poslovanju sa partijom i sl. Nezadovoljni u BiH lagano napuštaju ovu zemlju i sve ih je manje, tako da i to utiče na manju izlaznost. Predizborna kampanja nije donijela nešto novo. Isti lideri, isti kanali komunikacije, bezlične poruke i nedostatak programa je nešto što je obilježilo ovu kampanju, kao i ubjeđivanje da su ovi drugi mnogo veći lopovi ili izdajnici od nas.

MONITOR: Prvi put je jedan socijaldemokrata, kako je rekao i sam Denis Bećirović, postao član Predsjedništva BiH, a za glavnog protivkanidata je imao Bakira Izetbegovića koji je pokazao da je moćan i kad nije na nekoj najvišoj funkciji izvršne vlasti. Kako Vi ocjenjujete Bećirevićevo obraćanje javnosti poslije Izetbegovićevog priznanja da je poražen?

PUHALO: Što se tiče obraćanja Bećirevića, to je bilo jedno kulturno pomirujuće obraćanje, ali moram naglasiti da Milorad Dodik sebe opaža takođe kao socijaldemokratu i bio je prije njega na ovoj poziciji. Željko Komšić sebe opisuje kao ljevičara, tako da nisam baš sigran da je ovo što je Bećirević kazao tačno. Dodamo li tome da je i Željka Cvijanović socijaldemokratkinja, barem joj se tako zove partija iz koje dolazi, onda ispada da po prvi put imamo ljevičarsko Predsjedništvo BiH. Očekujem renesansu radničkih prva u BiH i povratak socijalističkog samoupravljanja, a možda i kloniranje Tita. Ako u ovome prepoznajete sarkazam, potpuno ste u pravu, ali to vam je BiH. Razlika u glasovima između Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirevića je bila tolika, da Izetbegoviću ništa drugo nije ni preostalo nego da priza poraz.

MONITOR: Interesantno je da je SDA, kako je rekao i Bakir Izetbegović, bolje prošla ne ovim nego na nekim ranijim izborima, a on je izbore za člana Predsjedništva izgubio. Izetbegovići su neka vrsta političke dinastije. Kako se na taj fenomen gleda u BiH?

PUHALO: SDA svoj ugled i uticaj crpi još uvijek iz 90-ih i ona se ne opaža samo kao politička partija, već kao pokret koji je spasio bošnjački narod od nestajanja, državu od raspada, a da je Bošnjacima dala identitet o kojem su godinama maštali. To je kapital koji se teško kruni i koji ovoj partiji daje stabilno biračko tijelo i čini je nezaobilaznim faktorom na skoro svim nivoima vlasti u BiH.

MONITOR: Željko Komšić će opet biti član Predsjedništva BiH. Neki njegovu pobjedu, kao i one ranije, smatraju kontroverznom jer je, kako se tvrdi, izabran bošnjačkim a ne hrvatskim glasovima. On se, međutim, politički stilizuje kao „građanski“ kandidat.

PUHALO: Željko Komšić jeste izabran glasovima Bošnjaka, ali i Bosanaca i Hercegovaca – koliko je ovih drugih teško je reći. Njegova borba za građansku BiH je kontroverzna, ako znamo da im nisu mrske koalicije sa SDA, a s druge strane se ogleda u stalnom verbalnom ratu sa srpskim i hrvatskim političarima, koji otvoreno navijaju za raspad države. Ipak, postoji teza da upravo izbor Željka Komšića daje argumente HDZ BiH kada govori da su Hrvati majorizirani od strane Bošnjaka i da ne odlučuju o svojoj sudbini u BiH.

MONITOR: Da se nekako nosi sa ovim BiH partijsko-izbornim rašomonom pokazao je baš usred izborne noći visoki predstavnik Kristijan Šmit. Kako ocjenjujete njegov potez da baš tu noć izabere za donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i izmena Izbornog zakona BiH?

PUHALO: Federacija BiH nije dobila premijera ni novu vladu četiri godine, znači da izborna volja građana nije provedena od 2018. do 2022. godine. Ovo vam je najbolji primjer, a ima ih još, o kakvoj se političkoj blokadi radilo. Naravno, postoje i oni koji tvrde da Šmit navija za Hrvate i da je ovaj potez njima vjetar u leđa i uvođenje aparthejda u Federaciji BiH. Važno je znati da Šmit ima potporu međunarodne zajednice i da ništa ne radi na svoju ruku, a vidjećemo vrlo brzo da li će ove njegove odluke odblokirati Federaciju BiH.

MONITOR: U Republici Srpskoj su postizborna iščekivanja bila najintenzivnija jer su oba glavna protivkandidata za predsjednički položaj u tom entitetu Jelena Trivić i Milorad Dodik, proglasili pobjede prije zvaničnih rezultata. Ukoliko predsjednički izbori U RS budu ponovljeni u cjelini ili delimično i pobijedi Trivić, koliko bi to učinilo BiH funkcionalnijom državom?

PUHALO: Uh, u Republici Srpskoj je trenutno neko čudno stanje i svi čekamo da vidimo ko je u stvari njen Predsjednik jer i vlast i opozicija su proglasili pobjede, uz međusobne optužbe za krađu na izborima. Odnos prema BiH se neće mnogo promijeniti jer imamo Dodikovu partijsku koleginicu na čelu Predsjedništva BiH, a vrlo je izvjesno da će vlast formirati SNSD i njegovi koalicioni partneri. Predsjednik Republike Srpske je više protokolarna funkcija i nema veliku težinu, ali je on taj koji daje saglasnost za mandatara Vlade RS. Poraz Dodika bi bila najava njegovog pada, ali za radikalno mijenjanje politike treba vremena. Ni gospođa Trivić nije veliki ljubitelj Bosne i Hercegovine, mislim da je za nju ova država nužno zlo.

MONITOR: Jelena Trivić je, proglašavajući da je pobijedila, u obraćanju pomenula i Srbe kao „nebeski narod“, žrtve za stvaranje RS, obećala da će (kao Srpkinja) bila predsjednica svih u RS i boriti se protiv korupcije i kriminala. Šta je nju, po Vama, učinilo tako uvjerljivom protivnicom Miloradu Dodiku?

PUHALO: Njena kampanja se zasnivala na kriminalu, korupciji, ekonomskim problemima u Republici Srpskoj i to je ono što je potencirano. Da bi uopšte mogla da parira Dodiku morala se prikazati i dokazati kao velika Srpkinja kao on, ako ne i veća. Ona je to i uspjela i pored ludačkih optužbi da je britanski čovjek i špijun. Čak mislim da je ona ovo izgovorila iskreno i mnogo iskrenije nego što bi to uradio Dodik.

MONITOR: Koliko je na ovim izborima ubjedljivosti kandidata za najviše položaje u entitetima i državi doprinosila otvorena ili „podrazumijevana“ podrška koju su neki od njih dobijali ne samo iz zemalja „garanata Dejtonskog sporazuma“ Srbije i Hrvatske, već i od drugih „bliskih“, „bratskih“ država i njhovih lidera?

PUHALO: Podrška Putina Dodiku je bila otvorena i jasna i to se desilo po prvi put tako. I ranije se Dodik pred izbore sastajao sa Putinom, ali nije dobijao ovako otvorenu podršku. Vučić nije stao na stranu ni Dodika ni opozicije, ali već nekoliko dana traje „rat“ između Informera i porodice Dodik, tako da se izgleda nešto „iza brda valja“. Šta, teško je reći. Hrvati u BiH imaju otvorenu podršku predsjednika i premijera Hrvatske i to se ne krije, a u cilju poboljšanja položaja ovog naroda u BiH. Naravno, tu podršku uvijek kapitalizuje HDZ BiH.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo