Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I EVROPSKA BORBA SA INFLACIJOM: Drugi rade, mi raspravljamo

Objavljeno prije

na

Dok zemlje regiona i EU uvode ili pripremaju antiinflacione mjere, Crna Gora strpljivo čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti Pa neka košta

 

Na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda, sirovina i energenata cijene nastavljaju da rastu a nestašice prijete. Ukrajinska kriza dodatno će pogoršati situaciju. Poput početka pandemije korona virusa, države se, svaka za sebe, staraju o načinu na koji će obezbijediti normalnu snabdjevenost tržišta i obuzdati sve izraženiju inflaciju (rast cijena).

Gdje je Crna Gora u toj priči?

Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapić je, nakon prošlonedjeljne sjednice (18. februara), na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, na javnu raspravu dala Nacrt zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

Predviđeno je da rasprava traje 20 dana, a zainteresovani svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona mogu dostaviti Ministarstvu u pisanoj formi.

Predloženi Nacrt zakona ima deset tačaka i njima nije definisano koji su to proizvodi ,,od posebnog značaja za život i zdravlje”, kako bi se ograničavala njihova cijena i koliko bi to ograničenje moglo trajatu (,,najduže dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu“, navodi se u Nacrtu). Zato su predložene visoke novčane kazne kojima se prijeti onima koji bi se oglušili o eventualna Vladina ograničanja, i njima su obuhvaćeni i proizvođači i prodavci.

Ovog četvrtka na dnevnom redu redovne sjednice Vlade najavljena su dva prijedloga iz istog paketa. Vlada bi trebalo da usvoji Prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji je pripremilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Krajem prošle godine, tokom rasprave o budžetu i pratećim propisima, Skupština nije usvojila izmjene Zakona o akcizama koje je MFSS tada predložilo. Nijesu, objašnjeno je, željeli da svojim glasom pomognu poskupljenje sladolada, čokolade i sokova.

Sada se, izgleda, ide u drugom pravcu. Težište najavljenih izmjena MFSS stavljeno je na mogućnost Vlade da privremeno smanji propisane iznose (procente) akciza u maloprodajnoj cijeni dizel goriva i benzina kako bi se umanjio njihov rast i njima izazvan pritisak na ostale cijene.

Predlaže se da Vlada dobije mogućnost smanjenja akciza na naftne derivate „do 20 odsto“ što bi, u ovom trenutku, donijelo pojeftinjenje dizel goriva za devet a benzina za 11 euro centi. Pošto cijene sirove nafte nastavljaju da rastu, ud utorka se očekuju nova poskupljenja u crnogorskoj maloprodaji, za očekivati je da bi predloženo pojeftinjenje moglo biti i veće. Pod uslovom da Vlada završi svoj posao a Skupština prihvati predloženo. Mada, prethodno treba zakazati sjednicu parlamenta a to, ovih dana u Crnoj Gori, nije sasvim izvjesno.

Drugi prijedlog koji će se naći na sjednici Vlade tiče se mogućnosti države da ponovo formira robne rezerve strateški važnih proizvoda (osnovne životne namirnice, gorivo, lijekovi i medicinski material…). Prema najavama, razmatra se mogućnost da se robne reserve formiraju u inostranstvu, na domaćem terenu ili da se kombinaju ta dva modela.

Prvi je jeftin ali nas iskustvo korona lokdauna uči da ta roba, u momentima velike međunardone krize, može postati nedostupna. Zbog problema u transportu ili odluke zemlje domaćina da zabrani izvoz tih proizvoda. Drugi je skup, pošto bi dražava morala platiti transport, pronaći (zakupiti) mjesto za skladištenje tih proizvoda i zaposliti ljude koji bi se o njima starali.    

Crna Gora je, inače, do kraja 2003. imala robne rezerve i Direkciju koja se o njima starala. Tada je jedna od Vlada Mila Đukanovića  zaključila kako je sve to nepotrebno i skupo. Zato su robne rezerve ukinute a umjesto njih je usvojen Zakon o interventnim nabavkama u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

Prema dostupnim podacima, inflacija u Crnoj Gori je tokom prošle 2021. godine bila između 4,6 i pet odsto što je, zapravo, manje od godišnjeg prosjeka zemalja euro zone (pet, odnosno 5,1 odsto između dva januara). Poređenja radi, najniže stope inflacije su u januaru, na godišnjem nivou, zabilježene u Francuskoj (3,3) i  Portugaliji (3,4)  a najviše u Litvaniji (12,3), Estoniji (11) i Češkoj (8,8 odsto).

Ono što Crnu Goru odvaja od tih zemalja je da su energenti, sa izuzetkom naftnih derivate, malo ili nimalo uticali na ukupan rast cijena. Dok su u Evropi registrovana ekstremna poskupljenja, cijena struje je u Crnoj Gori ostala na približno istom nivou, za neke kategorije je čak i pojeftinila, dok se plin (zemni gas) ne koristi ni približno onoliko koliko je to slučaj sa drugim zemljama okruženja, EU, ili euro zone.

Trend velikih poskupljenja ipak je nastavljen. Hljeb je poskupio za, u prosjeku, 30 odsto, neke usluge (frizerske) još više a biilježi se ozbiljno poskupljenje mesa. Tako su iz Mesoprometa saopštili da su, zbog poskupljenja stočne hrane, od početka godine povećali cijene junećeg, telećeg, goveđeg i jagnjećeg mesa za 35 odsto, dok je piletina skuplja za četvrtinu (25 odsto).

Dok je Vlada Crne Gore bila fokusirana na najavljeno povećanje zarada kroz projekat Evropa sad (što bi tek trebalo da doprinese rastu cijena) i ponavljala priču o „uvezenoj inflaciji“, zemlje iz regiona preduzimale su i neke konkretnije mjere kako bi zaštitile standard svojih građana i privrede.

Vlada Srbije je, početkom decembra prošle godine, cijenu brašna, šećera, ulja, svinjskog mesa i mlijeka „zamrzla“ na nivou od 15. oktobra prošle godine.

Mađarska je, još u novembru, ograničila cijene goriva. Potom je, sredinom januara, vlada Viktora Orbana odlučila da po srpskom receptu, od 1. februara ograniči cijene brašna, ulja, šećera, svnjskog mesa, mlijeka i pilećih prsa, vraćajući ih na nivo od sredine oktobra. Dodatno, Orban je ograničio i kamatne stope na kredite a njegovi oponenti tvrde da sve to radi zbog predstojećih izbora. Inače, i u Srbiji i u Mađarskoj na glasanje se izlazi početkom ovog proljeća.

I Poljska vlada je, početkom januara, smanjila PDV na gorivo, struju i plin, dok je PDV za osnovne životne namirnice i vještačko đubrivo privremeno ukinut (stopa oporezivanja nula odsto) u naredna četiri mjeseca. Objašnjavajući program mjera nazvan Antiinflacijski štiti 2.0, poljski premijer Mateuš Moravjecki imenovao je i krivce za rastuću inflaciju. Istočno i zapadno od Poljske.

,,Inflacija je došla zajedno sa kovidom i Gaspromovim manipulacijama sa cijenama gasa i neodgovornom klimatskom politikom Evropske unije. Porast cijena gasa od 500 do 600 odsto prenosi se na cijene raznih proizvoda. U cijeni struje najmanje polovina su tršokovi klimatske politike EU…”, ustvrdio je Moravjecki.

Početkom februara mjerama se oglasila i hrvatska Vlada.

,,Vlada napada podivljalu inflaciju PDV-om”, izvještava RTL. ,,Na plin će se stopa PDV-a trajno spustiti sa 25 na 13 posto, ali u ovoj godini još više, na pet posto. Na 13 posto spušta se i PDV na materijal za ogrijev, a na pet posto osnovne prehrambene namirnice poput svježeg mesa i ribe, voća, povrća, jestivih ulja, dječje hrane… PDV na kruh i mlijeko već je na toj razini”. Dodatno, po najnižoj stopi PDV-a će se obračunavati porez na maslac i margarin, te na sportske i kulturne ulaznice, a niži će biti i porez na higijenske potrepštine. Sve skupa, država se odrekla nekih 300 miliona eura.

Uz to, Vlada Hrvatske je odlučila da domaćinstvima subvencionira dio računa za grijanje i struju. ,,Uz smanjenu stopu PDV-a, te subvenciju računa, domaćinstvima kućanstvima bi se računi za plin trebali povećati 17 umjesto 76 posto, koliko se procjenjuje da bi rasli bez mjera. Ograničavanjem naknada Hrvastke elektroprivrede, prosječan račun za struju bi umjesto 23 posto porastao manje od 10 posto, čime će građani u prosjeku uštedjeti 457 kuna za godinu (oko 60 eura – prim. Monitora)”, navodi RTL.

Dok su i druge zemlje uvele ili pripremaju slične mjere, Crna Gora čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti. Neće nama izdajnici suzbijati inflaciju. Pa neka košta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo