Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I EVROPSKA BORBA SA INFLACIJOM: Drugi rade, mi raspravljamo

Objavljeno prije

na

Dok zemlje regiona i EU uvode ili pripremaju antiinflacione mjere, Crna Gora strpljivo čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti Pa neka košta

 

Na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda, sirovina i energenata cijene nastavljaju da rastu a nestašice prijete. Ukrajinska kriza dodatno će pogoršati situaciju. Poput početka pandemije korona virusa, države se, svaka za sebe, staraju o načinu na koji će obezbijediti normalnu snabdjevenost tržišta i obuzdati sve izraženiju inflaciju (rast cijena).

Gdje je Crna Gora u toj priči?

Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapić je, nakon prošlonedjeljne sjednice (18. februara), na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, na javnu raspravu dala Nacrt zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

Predviđeno je da rasprava traje 20 dana, a zainteresovani svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona mogu dostaviti Ministarstvu u pisanoj formi.

Predloženi Nacrt zakona ima deset tačaka i njima nije definisano koji su to proizvodi ,,od posebnog značaja za život i zdravlje”, kako bi se ograničavala njihova cijena i koliko bi to ograničenje moglo trajatu (,,najduže dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu“, navodi se u Nacrtu). Zato su predložene visoke novčane kazne kojima se prijeti onima koji bi se oglušili o eventualna Vladina ograničanja, i njima su obuhvaćeni i proizvođači i prodavci.

Ovog četvrtka na dnevnom redu redovne sjednice Vlade najavljena su dva prijedloga iz istog paketa. Vlada bi trebalo da usvoji Prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji je pripremilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Krajem prošle godine, tokom rasprave o budžetu i pratećim propisima, Skupština nije usvojila izmjene Zakona o akcizama koje je MFSS tada predložilo. Nijesu, objašnjeno je, željeli da svojim glasom pomognu poskupljenje sladolada, čokolade i sokova.

Sada se, izgleda, ide u drugom pravcu. Težište najavljenih izmjena MFSS stavljeno je na mogućnost Vlade da privremeno smanji propisane iznose (procente) akciza u maloprodajnoj cijeni dizel goriva i benzina kako bi se umanjio njihov rast i njima izazvan pritisak na ostale cijene.

Predlaže se da Vlada dobije mogućnost smanjenja akciza na naftne derivate „do 20 odsto“ što bi, u ovom trenutku, donijelo pojeftinjenje dizel goriva za devet a benzina za 11 euro centi. Pošto cijene sirove nafte nastavljaju da rastu, ud utorka se očekuju nova poskupljenja u crnogorskoj maloprodaji, za očekivati je da bi predloženo pojeftinjenje moglo biti i veće. Pod uslovom da Vlada završi svoj posao a Skupština prihvati predloženo. Mada, prethodno treba zakazati sjednicu parlamenta a to, ovih dana u Crnoj Gori, nije sasvim izvjesno.

Drugi prijedlog koji će se naći na sjednici Vlade tiče se mogućnosti države da ponovo formira robne rezerve strateški važnih proizvoda (osnovne životne namirnice, gorivo, lijekovi i medicinski material…). Prema najavama, razmatra se mogućnost da se robne reserve formiraju u inostranstvu, na domaćem terenu ili da se kombinaju ta dva modela.

Prvi je jeftin ali nas iskustvo korona lokdauna uči da ta roba, u momentima velike međunardone krize, može postati nedostupna. Zbog problema u transportu ili odluke zemlje domaćina da zabrani izvoz tih proizvoda. Drugi je skup, pošto bi dražava morala platiti transport, pronaći (zakupiti) mjesto za skladištenje tih proizvoda i zaposliti ljude koji bi se o njima starali.    

Crna Gora je, inače, do kraja 2003. imala robne rezerve i Direkciju koja se o njima starala. Tada je jedna od Vlada Mila Đukanovića  zaključila kako je sve to nepotrebno i skupo. Zato su robne rezerve ukinute a umjesto njih je usvojen Zakon o interventnim nabavkama u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

Prema dostupnim podacima, inflacija u Crnoj Gori je tokom prošle 2021. godine bila između 4,6 i pet odsto što je, zapravo, manje od godišnjeg prosjeka zemalja euro zone (pet, odnosno 5,1 odsto između dva januara). Poređenja radi, najniže stope inflacije su u januaru, na godišnjem nivou, zabilježene u Francuskoj (3,3) i  Portugaliji (3,4)  a najviše u Litvaniji (12,3), Estoniji (11) i Češkoj (8,8 odsto).

Ono što Crnu Goru odvaja od tih zemalja je da su energenti, sa izuzetkom naftnih derivate, malo ili nimalo uticali na ukupan rast cijena. Dok su u Evropi registrovana ekstremna poskupljenja, cijena struje je u Crnoj Gori ostala na približno istom nivou, za neke kategorije je čak i pojeftinila, dok se plin (zemni gas) ne koristi ni približno onoliko koliko je to slučaj sa drugim zemljama okruženja, EU, ili euro zone.

Trend velikih poskupljenja ipak je nastavljen. Hljeb je poskupio za, u prosjeku, 30 odsto, neke usluge (frizerske) još više a biilježi se ozbiljno poskupljenje mesa. Tako su iz Mesoprometa saopštili da su, zbog poskupljenja stočne hrane, od početka godine povećali cijene junećeg, telećeg, goveđeg i jagnjećeg mesa za 35 odsto, dok je piletina skuplja za četvrtinu (25 odsto).

Dok je Vlada Crne Gore bila fokusirana na najavljeno povećanje zarada kroz projekat Evropa sad (što bi tek trebalo da doprinese rastu cijena) i ponavljala priču o „uvezenoj inflaciji“, zemlje iz regiona preduzimale su i neke konkretnije mjere kako bi zaštitile standard svojih građana i privrede.

Vlada Srbije je, početkom decembra prošle godine, cijenu brašna, šećera, ulja, svinjskog mesa i mlijeka „zamrzla“ na nivou od 15. oktobra prošle godine.

Mađarska je, još u novembru, ograničila cijene goriva. Potom je, sredinom januara, vlada Viktora Orbana odlučila da po srpskom receptu, od 1. februara ograniči cijene brašna, ulja, šećera, svnjskog mesa, mlijeka i pilećih prsa, vraćajući ih na nivo od sredine oktobra. Dodatno, Orban je ograničio i kamatne stope na kredite a njegovi oponenti tvrde da sve to radi zbog predstojećih izbora. Inače, i u Srbiji i u Mađarskoj na glasanje se izlazi početkom ovog proljeća.

I Poljska vlada je, početkom januara, smanjila PDV na gorivo, struju i plin, dok je PDV za osnovne životne namirnice i vještačko đubrivo privremeno ukinut (stopa oporezivanja nula odsto) u naredna četiri mjeseca. Objašnjavajući program mjera nazvan Antiinflacijski štiti 2.0, poljski premijer Mateuš Moravjecki imenovao je i krivce za rastuću inflaciju. Istočno i zapadno od Poljske.

,,Inflacija je došla zajedno sa kovidom i Gaspromovim manipulacijama sa cijenama gasa i neodgovornom klimatskom politikom Evropske unije. Porast cijena gasa od 500 do 600 odsto prenosi se na cijene raznih proizvoda. U cijeni struje najmanje polovina su tršokovi klimatske politike EU…”, ustvrdio je Moravjecki.

Početkom februara mjerama se oglasila i hrvatska Vlada.

,,Vlada napada podivljalu inflaciju PDV-om”, izvještava RTL. ,,Na plin će se stopa PDV-a trajno spustiti sa 25 na 13 posto, ali u ovoj godini još više, na pet posto. Na 13 posto spušta se i PDV na materijal za ogrijev, a na pet posto osnovne prehrambene namirnice poput svježeg mesa i ribe, voća, povrća, jestivih ulja, dječje hrane… PDV na kruh i mlijeko već je na toj razini”. Dodatno, po najnižoj stopi PDV-a će se obračunavati porez na maslac i margarin, te na sportske i kulturne ulaznice, a niži će biti i porez na higijenske potrepštine. Sve skupa, država se odrekla nekih 300 miliona eura.

Uz to, Vlada Hrvatske je odlučila da domaćinstvima subvencionira dio računa za grijanje i struju. ,,Uz smanjenu stopu PDV-a, te subvenciju računa, domaćinstvima kućanstvima bi se računi za plin trebali povećati 17 umjesto 76 posto, koliko se procjenjuje da bi rasli bez mjera. Ograničavanjem naknada Hrvastke elektroprivrede, prosječan račun za struju bi umjesto 23 posto porastao manje od 10 posto, čime će građani u prosjeku uštedjeti 457 kuna za godinu (oko 60 eura – prim. Monitora)”, navodi RTL.

Dok su i druge zemlje uvele ili pripremaju slične mjere, Crna Gora čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti. Neće nama izdajnici suzbijati inflaciju. Pa neka košta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo