Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA LIDER, ALI PO CRNOJ STATISTICI: Uzrok bolesti – disanje

Objavljeno prije

na

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da šest odsto svih smrti u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 odsto u Pljevljima mogu da se pripišu zagađenju vazduha. Vlasti i zagađivači stalno odlažu mjere koje bi trebalo da promijene stanje

 

Zbog dramatično zagađenog vazduha, 10 puta više od dozvoljenog,produžen je školski raspust, uveden besplatan gradski prevoz, udvostručene cijene parkinga, kako bi se manje koristili automobili, a preporučeno je da na posao ne idu stariji i ljudi s hroničnim bolestima.

Zabrinuta za zdravlje stanovništva, krajem januar aVlada u Skoplju preuzela je pomenute mjere.

Crnogorska Vlada nije posegla za ovakvim mjerama, niti za bilo kojim, iako je u Podgorici tokom decembra vazduh bio zagađen 18, a u Pljevljima čak 29 dana. Krajem novembra instrumenti Ekotoksikološkog zavoda izmjerili su u Pljevljima rekord – 23 puta veće zagađenje od dozvoljenog.

Vlada i najveći zagadjivači, uz prebacivanje odgovornosti jednihna druge i nalaženje novih proceduralnih i drugih razloga, nikako da počnu sa strateškim projektima smanjenja zagađenosti vazduha, dok se zdravlje stanovništva dramatično pogoršava. Pljevljasu zato rekorder i po iseljavanju. Zagađenost vazduha ozbiljan je problem i u Podgorici i Nikšiću– pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore  (CIN-CG) i Monitora.

Proračuni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da šest odsto svih smrti u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 odsto u Pljevljima mogu da se pripišu posljedicama zagađenja vazduha iznad vrijednosti koje propisuje  ova institucija. „Podaci iz studije za ova tri grada ukazuju na to da je više od 250 prijevremenih smrtnih slučajeva, 140 hospitalizacija godišnje, kao i niz drugih zdravstvenih posljedica povezano sa izlaganjem česticama čiji nivo koncentracija prelazi vrijednosti date u Vodiču SZO za kvalitet vazduha”, kazali su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

U ovoj ustanovi navode da je godišnja stopa prijevremene smrtnosti povezana sa izlaganjem zagađujućim česticama u Crnoj Gori i do 60 puta veća od tragičnih posljedica saobraćajnih nezgoda. Veća je i do 20 puta od smrtnosti usljed bolesti digestivnog sistema.

U odgovorima na pitanja CIN-CG/ Monitor, Institut se poziva na podatke iz studije Uticaj zagađenja vazduha na zdravlje u Crnoj Gori, koja je objavljena 2016. godine, a sačinio ju je ekspert SZOdr Michal Krzyzanowski, gostujući profesor Kings koledža u Londonu.

Vrijednosti visoko kancerogene materije benzo(a)pirena u PM 10 česticama (prečnika manjeg od 10 mikrometara) prelaze dozvoljene granice do 15 puta. Ovaj policiklični aromatični ugljovodonik koji se nalazi u katranu Međunarodna agencija za istraživanje raka uvrstila je u prvu grupu kancerogenih materija.Izaziva tumore ovarijuma, limfnih čvorova, dojke, jetre, probavnog trakta, pluća i leukemiju.

Rekordna zagađenja vazduha Pljevlja, već godinama, stavljaju, na listu SZO, u deset najzagađenijih gradova u Evropi.Pljevljaci  tokomjeseni i zime šetaju na sopstveni rizik. Preporuke Instituta za javno zdravlje su da se ne izlazi na otvoreno, naročito djeci i mladima ,,pratikovati aktivnosti u zatvorenim prostorima u kućnim uslovima”, a u školama i vrtićima fizičko vaspitanje u zatvorenom prostoru.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine za CIN- CG/Monitor kažu da vazduh u Crnoj Gori dominantno zagađuju ,,produkti sagorijevanja čvrstih goriva za grijanje prostorija, uz emisije iz saobraćaja, jer ima gotovo 200.000 registrovanih motornih vozila čija je prosječna starost preko 14 godina, kao i emisije iz industrije i pratećih grana, u prvom redu TE Pljevlja, Rudnika uglja Pljevlja i Željezare Toščelik iz Nikšića”. Ističu i da meteorološkiuslovi, u velikojmjeriutičunakvalitetvazduha“.

„Problem sa vazduhom imaju i Tetovo, Prilep, Skoplje, Zenica, Tuzla, Sarajevo, Užice… Možemo ih staviti u istu ravan kada je riječ o PM 10 i PM 2,5 česticama. Ali, ako pričamo o drugim hemijskim elementima, o azotu, sumpor–dioksidu, torijumu, uranu, i ostalome u tim nalazima, onda se Pljevlja ne mogu porediti ni sa jednim gradom”, kaže Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO Breznica.

Pozivajući se na podatke lokalnih zdravstvenih ustanova,on je krajem aprila prošle godine upozorio da je za četiri mjeseca 35 žena iz Pljevalja starosti između 35 i 50 godina operisalo karcinom dojke. ,,Samo u aprilu 11 žena je operisano“.

Mediji su prije nekoliko godina objavili priču o 11 članova šire porodice iz Pljevalja koji su za godinu dana umrli od kancera, uglavnom pluća.Doktorka pedijatrije Vesa Ječmenica, koja je preminula 2015.godine, tvrdila je još 2012. godine da u Pljevljima dolazi do mutacije genskog materijala, pa je kroz generacije, osim rasta malignih oboljenja, povećan i broj urođenih anomalija,

U 2017.godini,  prema Izvještaju epidemiološke službe u Pljevljima je registrovano 395 prvih posjeta ljekaru zbog maligniteta. U Institutu nemaju preciznu statistiku. Objasnili su da Nacionalni registar malignih neoplazmi raspolaže podacima o broju novoregistrovanih slučajeva kao i o broju umrlih od raka. Prema timpodacima, u Pljevljima je tokom 2013. godinenovoregistrovanihslučajevaobolijevanjaodrakabiloukupno175 – međumuškarcima 93 i 82 kod žena. ,,Zbog metodoloških zahtjeva podaci za 2014. godinu su u fazi obrade’’, kazali su iz Instituta.

,,Prema evidenciji Centra za razvoj zdravstvenog sistema Instituta u 2017. godini u Opštoj bolnici Pljevlja je bilo 197 bolničkih otpusta zbog tumorskih oboljenja, a godinu ranije 162.  U 2009.godini je bilo 154 bolničkih otpusta sa dijagnozom iz ove grupe bolesti. Broj otpusta nužno ne mora da se poklapa sa brojem liječenih, jer se isti pacijent može bolničkiliječitivišeputatokomgodinezbogistedijagnoze/stanja’’, odgovorilisuizInstituta.Objašnjavajui da bi registrovaneslučajevepogradovima trebalo posmatrati uz niz ograničenja, jer adrese pacijenata u bazi Fonda zdravstva često nijesu ažurirane, papostojiodređenihbrojpacijenatakojionkološkuterapiju  prima u nekojdrugojzdravstvenojustanoviili van Crne Gore.

I najnovijimrefrenomiz vlasti, naglašava se da ,,Vlada i nadležne institucije ulažu napore u unaprijeđenjestanjakvalitetavazduha u cijelojCrnojGorisaposebnimosvrtomnaPljevlja.“

„Prije svega, misli se na izgradnju mini toplane i toplifikacije Pljevalja, kao i na unaprjeđenje državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, koju nadograđujemo u okviru projekta Jačanje kapaciteta za upravljanje kvalitetom vazduha u Crnoj Gori, koji se finansira kroz predpristupnu podršku Evropske unije (IPA)”, kažu za CIN-CG/Monitor iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Iz EPCG najavljuju da će u poboljšanje zaštite životne sredine uložiti 60 miliona eura, dok iz Rudnika uglja tvrde da godišnje troševiše od 10 miliona eura.

U Agenciji navode da se toplifikacija Pljevalja smatra trajnim rješenjem problema u urbanom gradskom jezgru, pod uslovom da većina postojećijh individualnih ložišta bude uključena u toplovodnu mrežu. O ovom projektu koji bi koštao najmanje 20 miliona eura, govori se godinama. Predsjednik Opštine Mirko Đačić obustavio je u februaru prošle godinetender za gradnju toplane, jer nije bilo ispravnih ponuda.Uoči proljećnih lokalnih izbora 2018.opštinski čelnici i Vladini funkcioneri govorili su da će benefite kratkoročnih i dugoročnih mjera smanjenja zagađenja Pljevljaci osjetiti već tokom izborne godine. Nakon što su osvojili vlast, izgradnja toplane nije počela, iako je Direkcija javnih radova u julu potpisala ugovor s izvođačem radova, pljevaljskom firmom Tim company, ali još nije dobila dozvolu za gradnju od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

,,Očekujemo da nam MORT tokom ove nedjelje izda dozvodu’’, kazao nam je Mervan Avdović, potpredsjednik Opštine Pljevlja. Ne precizirajući rokove, on ocjenjuje, da ćenakon toga radovi teći brzo.

Čak iako tokom ove godine bude otvorena nova toplana, problem neće biti potpuno riješen.,,Napori Opštine i države da se smanji zagađenje vazduha u Pljevljima postoje u određenoj mjeri, ali druga je priča što nijesu pogodili metu”, kaže Vaso Knežević, inženjer pejzažne arhitekture i ekološki aktivista iz Pljevalja.

On smatra da Pljevljima nedostaje strategija energetske efikasnosti: ,,To je isto kao da osobi sa slabim plućima i lošim imunitetom dajete da puši, konzumira alkohol i nezdravu hranu. Svi oni koji zagađuju vazduh moraju da budu svjesni da je pljevaljska kotlina ta osoba, i da bi trebalo da što manje vrše pritisak na ovu sredinu”.

Knežević objašnjava da bi za svakog od zagađivača trebalo da postoje mjere za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu. „ Za Rudnik, to je rekultivacija jalovišta Jagnjilo i smanjenje negativnihuticajaradarudarskihmašinazbogčegaprašinaizkopaprekrivapljevaljskukotlinu.U Termoelektrani je to ugradnja filtera za odsumporavanje i sanacija šljakišta Maljevac.Sagorijevanjeuglja u individualnimložištimamože da se riješipostepenomzamjenomenergenatado totalne zabrane korišćenja uglja. Toplifikacija je kao rješenje prepoznata prije 30 godina, ali do danas nije realizovana”, ističe Knežević.

Mitrovićpodsjeća da nadležničestoističu i nepovoljnuklimatsku i geografskupoziciju,jer je grad okruženbrdima i nema provjetravanja. „To je tačno, ali ko je zatvorio grad u kotlinu. Ljudi iz Rudnika su više od 120 miliona tona materijala iznijeli iznad grada i poremetili ružu vjetrova. Nema više sjevernog vjetra koji je čistio grad”, objašnjava Mitrović.

On navodi da deponija Čulina guka, ide obodom grada i i sprečava strujanje vazduha. Mala i velika Pliješ, takođe sa južne strane zatvaraju grad.„Rudnik uglja mijenja reljef i naše uslove života.Ostalisunapuštenikopovi u Šumanama i Borovici, stvarajuvještačkajezera, ostavljajuizasebepustoš koja izgleda kao površina Marsa. A oni o tome pričaju kao o nekom brzom napretku”, navodi Mitrović.

Ugalj je jeftin, kaže on, kada u cijenu ne ulazi saniranje uništene životne sredine. ,,Alije preskup, kada to preračunate u prijevremenesmrti, izgubljeneradne satei novaczaliječenjestanovnikaPljevalja“.

U izvještaju o poglavlju EU o životnoj sredini, Koalicija 27, koja okuplja najznačajnije NVO koje se bave ekologijom, se navodi: „Planovi lokalnog kvaliteta vazduha za opštine Bar, Cetinje, Berane i Bijelo Polje nijesu pripremljeni, iako je trend povećanja zagađenja evidentan. ImplementacijaLokalnogplanazaPljevljanijenazadovoljavajućemnivou, zbogčinjenice dakonkretnirezultatinijesuevidentni i nivo zagađenja je ostao isti kao i prethodnih godina. Zdravlje građana nije postavljeno kao prioritet…”

Pljevljaci odavno ne vjeruju obećanjima pa se sele, bježeći i od zdravstvenih rizika. Monstat, posljednju deceniju, bilježi negativan migracioni saldo iz ovog grada.I po negativnom prirodnom priraštaju Pljevlja su na prvom mjestu u Crnoj Gori – broj preminulih je za 144 veći od rođenih.

Prve sedmice februara, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja većina, koju čine odbornici DPS, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke, odbila je predlog cjelokupne opozicije o hitnim mjerama za rješavanje problema zagađenosti vazduha. Bilo je predloženo da Opština tuži Vladu zbog izostanka saglasnosti na odluku o utvrđivanju naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, te da se traži od nje, EPCG i Rudnika uglja da do 30. marta potpišu memorandum kojim će se precizno definisati dinamika uspostavljanja kvaliteta vazduha, vode i zemljišta u skladu sa standardima EU.

Većina je usvojila je svoje zaključke, kojima se daje podrška započetim aktivnostima Vlade. Opozicija je naglasila da bi bilo tačnije da su ih nazvali – Zaključci o ohrabrivanju zagađivača da nastave sa trovanjem.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo