Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASILJE U ZIKS-U: Kakva država, takav zatvor

Objavljeno prije

na

Prema anketi sprovedenoj među osuđenicima  2012. godine, 12.3 posto ispitanika trpjelo je zlostavljanje od strane drugih zatvorenika.  Uprava zatvora  tada je usvojila Strategiju o sprečavanju nasilja među zatvorenicima, ali je ona ostala tek prazno slovo.  To potvrđuje i posljednji slučaj nasilja u ZIKS-u

 

Snimak koji je krajem prošle sedmice objavljen na portalu Vijesti,  a na kom se vidi kako osuđenik Mašan Čogurić, koji služi trinaestogodišnju kaznu zbog dvostrukog ubistva,  zlostavlja cimera u zatvorskoj sobi, dok dvojica drugih osuđenika sve to posmatraju i snimaju – teško da ikoga može ostaviti ravnodušnim. Osim izgleda upravu zatvora. Oni za sada samo sliježu ramenima, i pišu saopštenja.

Na snimku se vidi kako Čogurić fizički zlostavlja bespomoćnog osuđenika , dok ga tjera  da se izvini nekom za koga se snimak očito i pravi. ,,Mile, izvini brate što sam te udario, nisam znao da si Mašanov drug”, govori osuđenik u kameru, dok   dobija šamare od Čogurića.

,,Spusti ruke, bre”, viče Čogurić, dok ga iznova i iznova  udara. Treći osuđenik, koji i ne pokušava da zaustavi zlostavljanje, takođe upozorava žrtvu da se ne brani: ,,Spusti ruke, druže, kad te bije”. Izvinjenja i udarci se potom još nekoliko puta smjenjuju.

Dok u ZIKS-u tvrde da nijesu znali da se zlostavljanje uopšte desilo, u pismu koje je Vijestima dostavila sestra žrtve, navodi se da ,,nije istina da uprava zatvora nije bila upoznata sa njegovim fizičkim i psihičkim zlostavljanjem”, koje je, kako se tvrdi u pismu, trajalo mjesecima. Iz Uprave ZIKS-a insistiraju da ovaj zatvorenik nikada od njih nije tražio zaštitu.

U saopštenju za javnost  uprava ZIKS-a je najavila da će preduzeti sve što je u njihovoj nadležnosti da se sankcioniše Čogurić. Kako su mediji objavili, iz te ustanove su obavijestili Upravu policije o snimku. Istragu o nasilju u zatvoru pokrenulo je i Osnovno državno tužilaštvo.

Ranije reakcije vrha ZIKS-a  kada je u pitanju nasilje u zatvoru,  ne obećava.  Kao ni sam tretman osuđenika oko  mnogih pitanja, od toga da nerijetko u sobama borave osuđenici za najteža krivična djela, i oni koji su tu zbog lakših djela, do toga da se vrlo rijetko sankcioniše i nasilje nad zatvorenicima  od strane zaposlenih.

Zatvorenik koji je  bio Čogurićeva žrtva, naveo je u pismu  i da je pri ulasku u ZIKS, tražio da ga smjeste u drugi paviljon, umjesto onog u koji je poslat.

,,Po samom dolasku u KP dom smješten sam u prijemno odjeljenje – karantin, gdje se vrši selekcija i procjena ličnosti zatvorenika. Pošto sam znao da u zatvoru borave neka osuđena lica sa kojima nisam u dobrim odnosima i od kojih se osjećam ugroženo, svoj problem i strahove sam iznio kriminologu i profesorici Slavici Ivanović, jer znam da po njenoj procjeni bivam smješten u određeni blok ili paviljon, u mom slučaju blok B, iako sam naglasio od samog početka da tamo borave neke osobe sa kojima nisam u dobrim odnosima”, navodi se  u pismu. On  tvrdi da je odmah nakon što je smješten u zatvorsku sobu tražio razgovor sa načelnikom Goranom Marašem, ali da ga on nije pozvao, zbog čega je bio prinuđen da traži usamljenje u disciplinskoj ćeliji: ,,Nisam mogao više da izdržim ponižavanje i torturu koju sam trpio u tom bloku”.

To se definiše kao jedan od problema u zatvorima u najnovijoj Startegiji za izvršenje krivičnih sankcija za period od 2017 – 2021, koju je uradila  Vlada, odnosno Ministarstvo pravde.

„Nedostatak odgovarajuće kategorizacije za osuđenike takođe predstavlja problem pa se preporučuje da Odsjek za ispitivanje ličnosti u ZIKS-u bude kadrovski ojačan kako bi pokrio i novi zatvor koji treba da se izgradi u Bijelom Polju, gdje će se vršiti procjena svakog zatvorenika, kao i procjena rizika na početku izdržavanja kazne zatvora. Osuđenici sa manjim rizikom i bezopasnim djelima treba da budu odvojeni od onih sa visokim rizikom“, konstatuje se u ovom dokumentu.

Prema anonimnoj anketi koja je 2012. godine sprovedena u zatvoru, 12,3 posto ispitanika reklo da je prema njima drugi zatvorenik primijenio silu.  Uprava ZIKS –a tada je usvojila Startegiju o sprečavanju nasilja među zatvorenicima, ali je  ona ostala uglavnom samo prazno slovo.

Da je tako navodi se i u izvještaju Akcije za ljudska prava (HRA) iz 2016. godine o stanju u crnogorskim zatvorima.

,,Na žalost, primjena Strategije nije zaživjela u praksi iz razloga na koje smo ukazali 2013. godine i predložili njenu dopunu: ,,iako predstavlja veoma važnu deklaraciju načela i standarda, osnovni nedostatak Strategije je što nije napravljen Akcioni plan”.

Kako se sprovodi Strategija govori i podatak sa posljednje sjednice parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode, održane krajem decembra prošle godine, kojoj je prisustvovao direktor ZIKS-a Milan Tomić.

Jedno od pitanja postavljenih na sjednici bilo je – koje  aktivnosti se preduzimaju u borbi protiv nasilja i zastrašivanja među zatvorenicima s obzirom da je ZIKS donio i Strategiju za sprečavanje zlostavljanja i nasilja među zatvorenicima, a nedavno se u medijima izvještavalo o nekoliko slučajeva nasilja među zatvorenicima?

Tomić je odgovorio da uprava  kroz preventivni rad i brigu o tome gdje koga od  zatvorenika smjestiti u značajnoj mjeri sprečava sukobe zatvorenika, što očito nijesu radili u posljednjem slučaju. Kazao je da imaju i tim za medijaciju. Taj tim je imao jedan slučaj pomirenja zatvorenika, i to tokom 2017. godine.

U dokumentu HRA podsjeća se i da je istraživanje iz 2012. godine pokazalo da skoro polovina ispitanika (48,6 posto)  tvrdi da u ZIKS-u  postoje skrivena mjesta u paviljonima za koja sumnjaju ili znaju da služe primjeni ili prikrivanju prekomjerne upotrebe sile. Upitani da navedu mjesta koja potencijalno služe za primjenu sile, ispitanici su najčešće navodili mjesta u paviljonu ,,A“ (pored prijemnog odjeljenja, posebne prostorije u paviljonu „A“, prostor iza komandirove kancelarije, wc u komandirovoj kancelariiji), šetalište u disciplinskom odjeljenju i samice.

Tokom tog monitoringa zatvorenici su se u velikom broju žalili na diskriminaciju koja vlada u zatvoru u odnosu na imovinski status i društvene veze. Tvrde da iako i među njima ima i onih sa dugogodišnjim kaznama , oni koji su slabijeg imovinskog stanja i „bez veza“ nikada ne bivaju smješteni u paviljon ,,D” ili ,,B” (gdje se, po pravilu smještaju zatvorenici sa dugogodišnjim kaznama), već su smješeni u neuslovnom paviljonu ,,A”, gdje se, po pravilu, kako kažu, smještaju ,,Romi i stranci”.

Iako se tokom narednog istraživanja, 2014. godine procenat onih koji su tvrdili da su izloženi nasilju u zatvoru smanjio, 2015. godine dogodio se brutalni incident – masovno prebijanje zatvorenika, koji nije godinama adekvatno procesurian.  U januaru  2015. godine, kao posljedica incidenta između zatvorenika i pripadnika zatvorske policije, u ZIKS-u se dogodilo zlostavljanje 13 zatvorenika, od kojih je Ombudsman našao da su troje i mučeni.

Teško da se  od tako senzibilisane ustanove  može očekivati ,,nulta tolerancija na nasilje i torturu”, kako to međunarodne adrese očekuju od Crne Gore. Kakva država, takav i zatvor.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo