Povežite se sa nama

MONITORING

SAVJETI, KOMISIJE, ODBORI: Nezavisni DPS-ovci

Objavljeno prije

na

Vladajuća partija doakala je demokratiji i kad su u pitanju izbori za komisije, savjete,  odbore i ustanove, a ne samo za parlament i Vladu. Ako konkurs predviđa da član mora biti nezavistan, depeesovac lijepo, koji dan prije konkursa, vrati knjižicu i eto ti ga u tijelu. A partija ga, razumije se – ne zaboravlja

 

Na zasjedanju Administrativnog odbora Skupštine krajem protekle nedjelje odigravao se igrokaz u nušićevskom stilu. Naime, DPS je za predsjednika Državne izborne komisije (DIK) predložio svog ,,bivšeg” člana Đorđija Vukčevića, koji za manje od godinu dana treba da ide u penziju.

Jedini predstavnik opozicije na sjednici Raško Konjević zapitao je DPS kolege kako mogu da na četvorogodišnji mandat biraju čovjeka koji u januaru 2020. stiče uslov za starosnu penziju, i dodao da je kandidat za ovu ,,nezavisnu” funkciju bio dugogodišnji funkcioner DPS-a, iako sada na stranačkom sajtu nema podataka o tome.

Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja obrusio je da ne zna da li je Vukčević član partije, a Marta Šćepanović pojasnila: ,,Tačno je da u poslednje vrijeme mnoga imena koja ukucamo na Google, da pokušamo da ih vežemo sa nekom partijom, izlazi error 404”.

Eto i Gugl griješi, ali DPS kad su izbori i imenovanja u pitanju nikad – Vukčević je glasovima DPS-a dobio zeleno svjetlo za novu funkciju.

Slična imenovanja u DIK-u imaju za rezultat da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo krivični predmet protiv bivšeg predsjednika Državne izborne komisije Budimira Šaranovića, te članova DIK-a Nataše Pešić, Aleksandara Jovićevića i Mersudina Dautovića, svi iz DPS-a, zbog nesavjesnog rada u službi. Oni su na sjednici na kojoj nije bilo kvoruma proglasili Mila Đukanovića za predsjednika države.

U isto vrijeme iz Upravnog suda stigla je odluka da reditelj Nikola Vukčević nije bio u sukobu interesa, iako je zbog toga smjenjen iz Savjeta RTCG. Ni raniju odluku Osnovnog suda o vraćanju Vukčevića u Savjet institucije nijesu ispoštovale. Savjet je adekvatno popunjen pa u njemu sada sjede Slobo Pajović – odbornik DPS-a u Baru, Ivan Jovetić – Savjet DPS-a za međunarodne odnose, Goran Sekulović – autor biografske knjige Mila Đukanovića… Plate članovima su 500 eura, a predsjedniku Savjeta Jovetiću 751 euro. Rezultat – na ,,javnom servisu’’ mladi DPS poslanik Miloš Nikolić drvi o tome kako su afera Koverat, odluka ASK-a i sve drugo dokazi kako u Crnoj Gori institucije perfektno funkcionišu, a izborni proces je najdemokratskiji u Evropi i šire…

Početkom ove nedjelje za umjetničkog direktora Dječjeg pozorišta većinski DPS savjet ovog teatra izabrao je glumca i odbornika DPS-a Dušana Kovačevića. Narečeni glumac nije baš poznat po ulogama u predstavama za djecu, ali jeste kao voditelj DPS izbornih kampanja. To mu je toliko pomoglo u karijeri da je i član Odbora za planiranje i uređenje prostora, komunalno-stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine Glavnog grada.

Izbor Kovačevića nije prošao baš glatko jer je glumački ansambal imao određene nedoumice, pa se imenovanje nije desilo krajem prošle godine kada je za direktoricu ovog pozorišta izabrana Nela Savković-Vukčević. Ona je do tada bila sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada, a mediji bliski vlasti su objasnili da su je preporučile  ,,naučne i stručne reference, snažan angažman u identitetskim pitanjima, poput zalaganja za vraćanje spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću”. Članstvo u DPS-u nije pominjano, podrazumijeva se.

Odbori Glavnog grada su osvježeni mladim DPS snagama pa je pomenuti DPS poslanik Miloš Nikolić predsjednik Odbora za statut i propise, njegov partijski kolega, poslanik Nikola Rakočević predsjednik Odbora za finansije privredu i razvoj, i tako sve redom do novinara Darka Šukovića, potpredsjednika Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.

DPS toliko ne preza da je nedavno na Cetinju  njihov odbornik Marjan Stojanović, napustio odbornički klub vladajuće stranke, a istog dana je izabran u Odbor za finansije umjesto nezavisnog odbornika Ivana Ivanovića. Po sistemu napustiš DPS i postaješ nezavisan, a minuli partijski rad će se već izbrisati sa interneta.

S vremena na vrijeme reaguje čak i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pa je krajem prošle godine donijela rješenje da su članovi Odbora direktora Rudnika uglja Nataša Marković i Zoran Gospić prekršili Zakon o sprečavanju sukoba interesa jer su u isto vrijeme obavljali funkciju odbornika i bili članovi Odbora direktora najveće pljevaljske kompanije. U isto vrijeme mediji su pisali da šef pljevaljskog Odbora DPS-a Vlado Milinković još nije podnio ostavku na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu, iako je Agencija za konflikt interesa utvrdila da je u sukobu interesa jer istovremeno obavlja javnu funkciju i dužnost člana Odbora direktora Rudnika uglja u Pljevljima.

I opozicija u opštinama u kojima je na vlasti često primjenjuje DPS metode pa u savjetima često biraju ,,nezavisne” članove partije, tek da se puno ne odskače od republičkog prosjeka.

I takve su regule od najnižeg nivoa – predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih je nedavno imenovao odbore povjerenika u 39 mjesnih zajednica. Opozicija se pobunila jer bi sami građani trebalo da biraju rukovodstva mjesnih zajednica, ali lakše je nastaviti praksu bivših gradonačelnika Miomira Mugoše i Slavoljuba Stijepovića.

I na najvišem nivou u Vladi – slično. Ministri su tako kvalitetan kadar da brojne komisije, savjeti i odbori bez njih ne bi mogli da funkcionišu. Na primjer Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte. Njegovi članovi su, između ostalih, i ministri Milutin Simović, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Dragica Sekulić, Pavle Radulović, Kemal Purišić, Zoran Pažin… i svi oni za tu dodatnu funkciju i opterećenje mjesečno primaju dodatnih 380 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je toliko svestran da je član i Savjeta za konkurentnost, Savjeta za turizam, Koordinacionog tima za upravljanje u vandrednim situacijama, Savjeta za vladavinu prava, Državnog savjet za sprječavanje zloupotrebe droga… Ili na primjer ministar finansija Darko Radunović  koji stiže da bude i član Nacionalne investicione komisije, Koordinacionog tijela za praćenje primjene Zakona o strancima, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, pa u CBCG Savjeta za finansijsku stabilnost. Ima i skromnijih kao Damir Šehović koji toga što je ministar prosvjete kao saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu zaradi 293 eura, i još 450 kao član Komisije za polaganje stručnog ispita. I tako redom, ako je vjerovati imovinskim kartonima koje su popunjavali sami funkcioneri.

Za razliku od ministara poslanici DPS-a su se više okrenuli kulturi i prosvjeti. Poslanik Petar Ivanović zarađuje i kao vanredni profesor na UDG-u (208 eura), uzgaja i vinograd (1.500 eura), a prijavio je primanja i od članstva u žiriju za dodjelu Nagrade 19. decembar (200 eura). Poslanici predavači su i Predrag Sekulić, Miodrag Vuković, Aleksandra Vuković… Vukovićeva ne samo da predaje na Fakultetu umjetnosti UDG-a, već skoro da nema kulturne institucije sa kojom ona honorarno ne sarađuje: Narodna biblioteka Radosav Ljumovič, JU Njegoš, KIC Budo Tomović, JU Muzeji i galerije Podgorica, Matica crnogorska, Međunarodni sajam knjiga, DEUS…

Direktori državnih preduzeća su klasa za sebe. Prema imovinskom kartonu izvršna direktorka Plantaža 13. jul Verica Maraš mjesečno prima 3.733 eura, uz 735 eura kao članica Odbora direktora Societe generale group. Izvršni direktor Željezničkog prevoza CG Predrag Popović prima platu od 1.451 euro ali i penziju od 478 eura. Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove CG Elvir Klica ima platu od 1.050 eura, a kao član Odbora direktora Pošte CG prima dodatnih 330 eura…

Bez premca, bar prema imovinskom kartonu, je profesor Veselin Vukotić predsjednik Borda direktora Plantaža 13. jul, on za tu funkciju prima 606 eura mjesečno. Druga primanja su dokaz da se obrazovanje i u Crnoj Gori  isplati: vanredni član CANU (1.020 mjesečno), predsjednik Instituta za strateške studije i projekcije (1.041 eura), rektor UDG (1.500), profesor Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (2.900), profesor Politehnika (850), profesor Primijenjene nauke (200). Sve ukupno preko 8.000 mjesečno.

I tako redom. Biti u partiji, ili uz nju, je što se tiče prihoda siguran izbor.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo