Povežite se sa nama

MONITORING

SAVJETI, KOMISIJE, ODBORI: Nezavisni DPS-ovci

Objavljeno prije

na

Vladajuća partija doakala je demokratiji i kad su u pitanju izbori za komisije, savjete,  odbore i ustanove, a ne samo za parlament i Vladu. Ako konkurs predviđa da član mora biti nezavistan, depeesovac lijepo, koji dan prije konkursa, vrati knjižicu i eto ti ga u tijelu. A partija ga, razumije se – ne zaboravlja

 

Na zasjedanju Administrativnog odbora Skupštine krajem protekle nedjelje odigravao se igrokaz u nušićevskom stilu. Naime, DPS je za predsjednika Državne izborne komisije (DIK) predložio svog ,,bivšeg” člana Đorđija Vukčevića, koji za manje od godinu dana treba da ide u penziju.

Jedini predstavnik opozicije na sjednici Raško Konjević zapitao je DPS kolege kako mogu da na četvorogodišnji mandat biraju čovjeka koji u januaru 2020. stiče uslov za starosnu penziju, i dodao da je kandidat za ovu ,,nezavisnu” funkciju bio dugogodišnji funkcioner DPS-a, iako sada na stranačkom sajtu nema podataka o tome.

Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja obrusio je da ne zna da li je Vukčević član partije, a Marta Šćepanović pojasnila: ,,Tačno je da u poslednje vrijeme mnoga imena koja ukucamo na Google, da pokušamo da ih vežemo sa nekom partijom, izlazi error 404”.

Eto i Gugl griješi, ali DPS kad su izbori i imenovanja u pitanju nikad – Vukčević je glasovima DPS-a dobio zeleno svjetlo za novu funkciju.

Slična imenovanja u DIK-u imaju za rezultat da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo krivični predmet protiv bivšeg predsjednika Državne izborne komisije Budimira Šaranovića, te članova DIK-a Nataše Pešić, Aleksandara Jovićevića i Mersudina Dautovića, svi iz DPS-a, zbog nesavjesnog rada u službi. Oni su na sjednici na kojoj nije bilo kvoruma proglasili Mila Đukanovića za predsjednika države.

U isto vrijeme iz Upravnog suda stigla je odluka da reditelj Nikola Vukčević nije bio u sukobu interesa, iako je zbog toga smjenjen iz Savjeta RTCG. Ni raniju odluku Osnovnog suda o vraćanju Vukčevića u Savjet institucije nijesu ispoštovale. Savjet je adekvatno popunjen pa u njemu sada sjede Slobo Pajović – odbornik DPS-a u Baru, Ivan Jovetić – Savjet DPS-a za međunarodne odnose, Goran Sekulović – autor biografske knjige Mila Đukanovića… Plate članovima su 500 eura, a predsjedniku Savjeta Jovetiću 751 euro. Rezultat – na ,,javnom servisu’’ mladi DPS poslanik Miloš Nikolić drvi o tome kako su afera Koverat, odluka ASK-a i sve drugo dokazi kako u Crnoj Gori institucije perfektno funkcionišu, a izborni proces je najdemokratskiji u Evropi i šire…

Početkom ove nedjelje za umjetničkog direktora Dječjeg pozorišta većinski DPS savjet ovog teatra izabrao je glumca i odbornika DPS-a Dušana Kovačevića. Narečeni glumac nije baš poznat po ulogama u predstavama za djecu, ali jeste kao voditelj DPS izbornih kampanja. To mu je toliko pomoglo u karijeri da je i član Odbora za planiranje i uređenje prostora, komunalno-stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine Glavnog grada.

Izbor Kovačevića nije prošao baš glatko jer je glumački ansambal imao određene nedoumice, pa se imenovanje nije desilo krajem prošle godine kada je za direktoricu ovog pozorišta izabrana Nela Savković-Vukčević. Ona je do tada bila sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada, a mediji bliski vlasti su objasnili da su je preporučile  ,,naučne i stručne reference, snažan angažman u identitetskim pitanjima, poput zalaganja za vraćanje spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću”. Članstvo u DPS-u nije pominjano, podrazumijeva se.

Odbori Glavnog grada su osvježeni mladim DPS snagama pa je pomenuti DPS poslanik Miloš Nikolić predsjednik Odbora za statut i propise, njegov partijski kolega, poslanik Nikola Rakočević predsjednik Odbora za finansije privredu i razvoj, i tako sve redom do novinara Darka Šukovića, potpredsjednika Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.

DPS toliko ne preza da je nedavno na Cetinju  njihov odbornik Marjan Stojanović, napustio odbornički klub vladajuće stranke, a istog dana je izabran u Odbor za finansije umjesto nezavisnog odbornika Ivana Ivanovića. Po sistemu napustiš DPS i postaješ nezavisan, a minuli partijski rad će se već izbrisati sa interneta.

S vremena na vrijeme reaguje čak i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pa je krajem prošle godine donijela rješenje da su članovi Odbora direktora Rudnika uglja Nataša Marković i Zoran Gospić prekršili Zakon o sprečavanju sukoba interesa jer su u isto vrijeme obavljali funkciju odbornika i bili članovi Odbora direktora najveće pljevaljske kompanije. U isto vrijeme mediji su pisali da šef pljevaljskog Odbora DPS-a Vlado Milinković još nije podnio ostavku na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu, iako je Agencija za konflikt interesa utvrdila da je u sukobu interesa jer istovremeno obavlja javnu funkciju i dužnost člana Odbora direktora Rudnika uglja u Pljevljima.

I opozicija u opštinama u kojima je na vlasti često primjenjuje DPS metode pa u savjetima često biraju ,,nezavisne” članove partije, tek da se puno ne odskače od republičkog prosjeka.

I takve su regule od najnižeg nivoa – predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih je nedavno imenovao odbore povjerenika u 39 mjesnih zajednica. Opozicija se pobunila jer bi sami građani trebalo da biraju rukovodstva mjesnih zajednica, ali lakše je nastaviti praksu bivših gradonačelnika Miomira Mugoše i Slavoljuba Stijepovića.

I na najvišem nivou u Vladi – slično. Ministri su tako kvalitetan kadar da brojne komisije, savjeti i odbori bez njih ne bi mogli da funkcionišu. Na primjer Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte. Njegovi članovi su, između ostalih, i ministri Milutin Simović, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Dragica Sekulić, Pavle Radulović, Kemal Purišić, Zoran Pažin… i svi oni za tu dodatnu funkciju i opterećenje mjesečno primaju dodatnih 380 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je toliko svestran da je član i Savjeta za konkurentnost, Savjeta za turizam, Koordinacionog tima za upravljanje u vandrednim situacijama, Savjeta za vladavinu prava, Državnog savjet za sprječavanje zloupotrebe droga… Ili na primjer ministar finansija Darko Radunović  koji stiže da bude i član Nacionalne investicione komisije, Koordinacionog tijela za praćenje primjene Zakona o strancima, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, pa u CBCG Savjeta za finansijsku stabilnost. Ima i skromnijih kao Damir Šehović koji toga što je ministar prosvjete kao saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu zaradi 293 eura, i još 450 kao član Komisije za polaganje stručnog ispita. I tako redom, ako je vjerovati imovinskim kartonima koje su popunjavali sami funkcioneri.

Za razliku od ministara poslanici DPS-a su se više okrenuli kulturi i prosvjeti. Poslanik Petar Ivanović zarađuje i kao vanredni profesor na UDG-u (208 eura), uzgaja i vinograd (1.500 eura), a prijavio je primanja i od članstva u žiriju za dodjelu Nagrade 19. decembar (200 eura). Poslanici predavači su i Predrag Sekulić, Miodrag Vuković, Aleksandra Vuković… Vukovićeva ne samo da predaje na Fakultetu umjetnosti UDG-a, već skoro da nema kulturne institucije sa kojom ona honorarno ne sarađuje: Narodna biblioteka Radosav Ljumovič, JU Njegoš, KIC Budo Tomović, JU Muzeji i galerije Podgorica, Matica crnogorska, Međunarodni sajam knjiga, DEUS…

Direktori državnih preduzeća su klasa za sebe. Prema imovinskom kartonu izvršna direktorka Plantaža 13. jul Verica Maraš mjesečno prima 3.733 eura, uz 735 eura kao članica Odbora direktora Societe generale group. Izvršni direktor Željezničkog prevoza CG Predrag Popović prima platu od 1.451 euro ali i penziju od 478 eura. Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove CG Elvir Klica ima platu od 1.050 eura, a kao član Odbora direktora Pošte CG prima dodatnih 330 eura…

Bez premca, bar prema imovinskom kartonu, je profesor Veselin Vukotić predsjednik Borda direktora Plantaža 13. jul, on za tu funkciju prima 606 eura mjesečno. Druga primanja su dokaz da se obrazovanje i u Crnoj Gori  isplati: vanredni član CANU (1.020 mjesečno), predsjednik Instituta za strateške studije i projekcije (1.041 eura), rektor UDG (1.500), profesor Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (2.900), profesor Politehnika (850), profesor Primijenjene nauke (200). Sve ukupno preko 8.000 mjesečno.

I tako redom. Biti u partiji, ili uz nju, je što se tiče prihoda siguran izbor.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

MONITORING

CARSTVO DUŠKA KNEŽEVIĆA U BUDVI: HOĆE LI EKSKLUZIVNE LOKACIJE PROMIJENITI VLASNIKA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će Duško Knežević biti u prilici da rukovodi svojim projektima od Bara do Herceg Novog ili će, kako već danima tvrdi, neke druge snage, banke i povjerioci, bivši partneri i drugovi, preuzeti sve njegove brige na sebe

 

Jedna od najvećih afera da sada koja potresa crnogorsku političku scenu izbila je, po riječima odbjeglog biznismena Duška Kneževića, između ostalog i zbog toga „što su djelovi vlasti koji su u sprezi sa kriminalnim klanovima krenuli u napad na poslovni sistem Atlas grupe, iza kojeg stoji prva familija“.

Predsjednik Atlas grupe, Duško Knežević, čije poslove istražuje Specijalno državno tužilaštvo zbog sumnje za finansijske malverzacije i pranje novca preko  Atlas banke u iznosima od više stotina miliona eura, iz Londona optužuje premijera Mila Đukanovića za pokušaj preuzimanja poslova njegove bogate poslovne imperije, imovine i projekata od ogromne vrijednosti.

Knežević slovi za jednog od najbogatijih crnogorskih tajkuna čije je poslovno carstvo prisutno u bankarstvu, finansijskim uslugama, osiguranju, medijima, obrazovanju, ali posebno na polju nekretnina, na kojem zauzima jednu od vodećih pozicija u Crnoj Gori. Preko razgranataih kompanija registrovanih na of šor destinacijama širom svijeta, Knežević, odnosno njegova kompanija Atlas Invest, posjeduje vrijedne nekretnine na Crnogorskom primorju. Neke od ekskluzivnih neizgrađenih  zemljišnih parcela na prvoj liniji do mora, od Herceg Novog do Bara, u vlasništvu su Kneževića, koji je za relativno kratko vrijeme postao značajan zemljoposjednik.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 15. MARTA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

VLADA PROTIV PENZIONERA-INŽENJERA SA LICENCOM ZA REVIZIJU I NADZOR: U službi građevinskih monopola

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu

 

Da li penzioneri u Crnog Gori imaju pravo na rad?

Svako od nas poznaje makar nekoliko pripadnika armije penzionera koji skroman kućni budžet dopunjuju radeći kao građevinski radnici, vozači, kuvari, službenici privatnih firmi za obezbjeđenje imovine i lica ili arhitekte, ljekari, farmaceuti, advokati, inženjeri.

Možemo i da personalizujemo priču. Da pomenemo  trenutno najzanimljivije radne angažmane osoba koji su na državne funkcije došli kao penzioneri: direktora Agencije za borbu protiv korupcije Sretena Radonjića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića.

Ipak, Vlada Duška Markovića koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu.

„Potrebno je da umjesto zaposlenih ovlašćenih inženjera sa licencom revizora–penzionera, kojima mora prestati radni odnos po sili zakona, zaposlite ovlašćenog inženjera sa licencom revizora u roku od 30 dana od dana dobijanja ovog akta“, stoji u pismu koje je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) stiglo na nekoliko desetina adresa ovdašnjih preduzeća koja imaju licencu za reviziju projekata i stručni nadzor nad izgradnjom objekata. Uz opomenu da će im, „ukoliko ne postupe u skladu sa navedenim“ licenca biti oduzeta.

Razumljivo, primaoci obavještenja iz MORT-a nijesu bili oduševljeni njegovom sadržinom. Pokazalo se, kažu neki od njih za Monitor uz molbu da  još neko vrijeme ostanu anonimni, da Ministarstvo pokušava obesmisliti sav posao koji su ta preduzeća uradila nakon usvajanja novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, krajem 2017. godine. Naime, u novi Zakon je, na prijedlog resornog Ministarstva, unijeta odredba prema kojoj su sve firme koje žele obavljati poslove revizije projekata i nadzora izgradnje objekata dužne među zaposlenima imati makar po jednog inženjera sa licencama arhitektonske, građevinske, mašinske i elektro struke. Taj uslov je, do danas, ispunilo nešto više od 30 preduzeća registrovanih u Crnoj Gori. Nikome od njih ni na kraj pameti nije bila mogućnost da im pravo na rad može biti osporeno zbog toga što neki od zaposlenih inženjera imaju i status penzionera.

Zapošljavanje penzionera nije samo uobičajena praksa u Crnoj Gori, već je i pravno utemeljeno u važećim propisima. Počev od Ustava u kome (član 62) stoji da „svako ima pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja…“. Preko Zakona o radu (član 5) gdje je eksplicitno zabranjena „neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost…“, a zatim i propisano (član 16) da je „opšti uslov“ za zasnivanje radnog odnosa da zaposleni ima više od 15 godina života. Što takođe znači da gornja starosna granica za zaposlenog nije definisana.

Konačno, i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (član 112) govori o novostečenim pravima „korisnika starosne penzije koji se zaposli, odnosno ima samostalnu djelatnost…“.

Da li je ovo  dovoljno da na pitanje s početka teksta, da li penzioneri imaju pravo na zvaničan i zakonit radni angažman, damo pozitivan odgovor?

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja ne misle tako. Zato na upit iz kompanija koje su smatrale da su diskriminisane i oštećene najavom MORT-a o zabrani angažmana zapošljenih penzionera,bogatih licenciranim  znanjem i iskustvom, odgovaraju Mišljenjem: „Lice starije od 67 godina života i navršenih 15 godina staža osiguranja ne može zasnovati radni odnos u skladu sa propisima o radu“!?

Svoj ovogodišnji stav i MORT ministra Pavla Radulovića i Ministarstvo rada pod vodstvom ministra Kemala Purišića baziraju na presudi Ustavnog suda koja je u Službenom listu objavljena krajem januara prošle godine (vidjeti antrfile).

Zanimljivo, prema interpretacijama iz Vlade, izgleda kako se odluka Ustavnog suda, kojom su van snage stavljeni jedan član (140) i jedna polurečenica („ako se poslodavac i zaposleni drugačije ne sporazumiju“) Zakona o radu odnosi samo na penzionere radno angažovane u preduzećima koja su dobila licence za reviziju, nakon usvajanja novog Zakona o planiranju prostora.

Šta je sa hiljadama drugih radno angažovanih penzionera? I šta je sa odgovornošću onih koji su u ime MORT-a tokom prošle godine izdavali licence preduzećima koja zapošljavaju visokostručne penzionere, iako je pomenuta odluka Ustavnog suda već bila na snazi?

Ili je, sve to, manje važno u odnosu na mogućnost da se nekom oduzme a nekome pridoda parče obećavajućeg posla sa, očekuje se, rastućeg tržišta izgradnje nekretnina. Sagovornici Monitora nemaju dileme da je to stvarni cilj cijelog poduhvata.

„Nakon zabrane penzionisanim inženjerima da rade, broj firmi sa pravom revizije projekata i stručnim nadzorom nad gradnjom objekata bio bi toliko mali da ne bi ni izbliza mogao pokriti sve objekte koji se grade ili će se uskoro graditi na području Crne Gore. To bi uticalo na kvalitet gradnje, smanjilo bi budžetske prihode i povećalo sivu ekonomiju“, cijene naši sagovornici. A onda se dotiču i ličnih problema: „Mi penzioneri koji sada radom obezbjeđujemo sredstva za pristojan život, prešli bi iz zone srednje klase u red građana koji žive na ivici siromaštva, predstavljajući opterećenje i svojim nasljednicima i državi. Istovremeno, oduzimanjem licenci našim firmama one bi pretrpjele velike materijalne štete i pravne posljedice zbog nemogućnosti da ispune ugovorene obaveze sa investitorima objekata čija je gradnja u toku.“

Neki od oštećenih su se u svojim obraćanjima nadležnima dotakli i, po njihovom sudu, suštine ovog slučaja. Prema njihovom mišljenju u MORT-u nijesu očekivali da će se čak 32 firme (prema podacima sa sajta Ministarstva) organizovati i ispuniti novopropisane uslove za obavljanje poslova revizije i nadzora. Naprotiv, računalo se na mnogo manji broj licenciranih kompanija, a samim tim i njihov monopolski položaj i veće prihode. Pošto se prvobitni plan izjalovio, pribjeglo se alternativnim rješenjima. Po cijenu da se van zakona stave svi oni koji su željni i sposobni da rade a stariji su od 67 godina.

„Vi nama oduzimate pravo na rad“, navodi se u jednom od brojnih prigovora inženjera-penzionera pristiglih na adrese resornih Ministarstava, „a oduzeti čovjeku pravo na rad, isto je što i oduzeti mu pravo na život“.

 

Čitati kako je napisano

,,Ustavni sud je, nakon razmatranja sadžine osporenih odredaba Zakona o radu, utvrdio da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i da su se stekli uslovi za njihovo ukidanje”, piše u odluci na koju se pozivaju MORT i Ministarstvo rada.

Međutim, u obrazloženju odluke jasno je navedeno da se sporni dio člana 139 stavlja van zakona „radi pružanja zaštite od arbitrarnog odlučivanja…“. Slično, zaključuje se da ni odredbama člana 140 Zakona o radu „nije obezbijeđena zaštita od arbitrarnog postupanja poslodavca u postupku procjene neophodnih poslova na kojima zaposleni nastavlja da radi, kao i koji zaposleni će nastaviti da radi…“.

Dakle, Odluka Ustavnog suda može se čitati i na način da njome nije zabranjeno pravo penzionera na ponovno zapošljavanje, već su ukinute odredbe koje su poslodavcu omogućavale da se sa zaposlenim dogovori o nastavku radnog angažmana bez njegovog prethodnog (i obaveznog) odlaska u penziju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

MINISTAR PAVLE RADULOVIĆ – BANALIZACIJA INSTITUTA GLAVNOG ARHITEKTE: Glavni samo za fasade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Upozorenje ministra Radulovića glavnim arhitektama da se drže isključivo spoljašnjeg izgleda objekata, boja i materijala njihovih fasada, kompromituje njihovu ulogu u procesu pribavljanja dokumentacije za izgradnju

 

Nakon nepunih godinu i po dana od usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata po hitnom postupku na specijalom zasijedanju Skupštine Crne Gore, neke njegove odrednice pokazale su se kao barijera za mnoge  investitore, navikle da rade i grade mimo planova i propisa.

Jedna od važnijih inovacija novog zakona, institut glavnog državnog  i njemu podređenih glavnih gradskih arhitekata, postao je neka vrsta smetnje starim navikama, ovjeravanju projekata koji nisu usklađeni sa odrednicama detaljnih urbanističkih planova. Taman kad se učinilo da bezakonju u građevinskoj zoni dolazi kraj, pojavio se inicijator  novih zakonskih regula, da ih  ospori i dovede u pitanje njihovu primjenu u praksi, ukoliko se kose sa željama uticajnih investitora.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 8. MARTA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo