Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MOBING NAD SLUŽBENICOM LEPOSAVOM FABRIS: Manjak u banci zataškali CBCG i tužilaštvo

Objavljeno prije

na

Umjesto da dobije pohvalu što je otkrila manjak u banci, Leposava Fabris je pozvana na disciplinsku odgovornost. Ponadala se da će državne institucije ispraviti stvari, ali se to nije desilo

 

Leposava Fabris, sada penzionerka, jedna je od prvih osoba u Crnoj Gori koja je prijavila mobing na poslu. Nije uspjela da ga dokaže na sudu. I danas sa žarom priča kako je u skladu sa profesionalnom etikom nakon uočenog manjka u banci u kojoj je radila, kao ,,nagradu” dobila pokretanje disciplinskog postupka, premještanje i smanjenje plate, da bi na kraju bila prinuđena da se penzioniše.

Ona je preko dvije decenije radila u Lutriji Crne Gore, bila je upravnica svih objekata ovog preduzeća u Budvi, sve do privatizacije 2004. godine. Te godine zapošljava se u Komercijalnoj banci AD Budva, kao stručna saradnica u platnom prometu sa inostranstvom. Kaže da je to bio zahtjevan posao jer je organizovala i pratila uplate pomoraca, te da je bilo dana kada je stizalo i više hiljada takvih uplata. Njen trud ubrzo primjećuju osnivači banke u Beogradu,  pa postaje šefica sektora disoponibiliteta, akreditiva i garancija.

Zbog lošeg zdravstevnog stanje, i neophodnosti da u Brezoviku obavi pretrage,  sredinom 2007. odlazi na bolovanje. ,, Kad sam se vratila, par mejseci kasnije, zatekla sam haos. Nedostaju predmeti, dokumentacija složena u kesama za smeće”, priča Fabris.

Postavljaju je za šeficu platnog prometa sa inostranstvom.   ,,Utvrdila sam da je neusaglašenost računa oko pola miliona eura. Znala sam da sve to ne mora biti manjak, već što je dijelom i bilo, pogrešno knjiženje”. Nakon mjeseci provjere dokumenata utvrdila je da manjak ipak postoji: ,,Došla sam do toga da je manjak 41.553 eura na računima fizičkih lica”, kaže Fabris. Obavjestila je direktore o tome. Pojedini  od njih su bili ljuti zbog tog saznanja pa su je istjerali iz kancelarije.

,,Nikoga nisam optuživala, samo sam ih uporno podsjećala na taj minus. I to više direktora koji su se mijenjali”, naglašava Fabris. Kaže da njima to možda i nije izgledalo tako strašno, s obzirom na to da su članovi upravnog odbora banke mjesečno primali više od 5.000 eura, a predsjednik do 10.000.

Internoj reviziji u banci, koja je obavljena 2009. godine, promiče manjak, pa ih Fabris upozorava na njega: ,,Tada se desi čudo – proglašena sam krivom što sam revizoru kazala za manjak. Onda kreće šikaniranje – odakle meni pravo da ja to kažem, iako ja vodim tu službu, kako sam smjela, kako sam mogla…”, prisjeća se Fabris.

Krajem te godine zovu je direktori na razgovor, tačnije dogovor oko zatvaranja minusa. ,,Začuđeno sam ih pitala kako. Predložili su da minus zatvorimo na teret klijenata i od prihoda banke provizije od prinudne naplate. Nijesam pristala na to. Pitali su me kako smijem da odbijem i upozorili me da je to teža povreda radne obaveze. Ja sam im kazala da ako oni hoće to da urade da sami i potpišu jer ja to neću potpisati”, priča Fabris.

U jednom od kasnijih obraćanja direktorima navodi: ,,Riješili ste, 41.552 eura negativnog salda fizičkih lica naložili ste mi i potpisali da se nadoknadi od prihoda od provizije, loro i nostro doznaka, i provizije prinudne naplate, a što je najgore, sa računa klijenata: Uriona, Ribarstva, Prevoz komerca, Bambis stolarije, Min investa, Savic company…”.

Od tada počinje mobing, kaže, instruiranje zapošljenih protiv nje i bodrenje na neposlušnost.

,,Kako sam ja vršila autorizaciju, donijeli su odredbu da više ne kontrolišem uplate. Tako mi je podmetnuto da potpišem predmet od 138.000 eura, bez gledanja i provjere. Srećom provjerim to i kažu mi da tog plaćanja nema. Napišem prijavu da se to provjeri. Iz centrale u Beogradu su rekli da je to nečuveno da se bez provjere traži potpisivanje. Još jednom je drugo lice to pokušalo. I to sam otkrila i nakon toga su ta lica dobila samo opomenu”, kaže Fabris.

Ona tvrdi da je uprava banke instruirala dvoje zaposlenih koji su podnijeli prijavu protiv nje za mobing. Uslijedio je disiplinski postupak koji nikada nije završen.

Pokazuje brojne pohvale njoj lično od strane kompanija sa kojima je preko banke sarađivala. I mišljenja kolega: ,,izuzetan radnik i pravi profesionalac u svom poslu’’, ,,veliki čovjek, dobar drug i himanista’’, ,,sve što sam naučila mogu da zahvalim njoj’’, ,,saradnja i rad je besprekoran’’…

Nakon toga Fabris dobija premještaj u Petrovac i smanjenje plate od 300 eura. ,,Morala sam taj premještaj potpisati jer bi u suprotnom dobila otkaz. Tada sam otvorila bolovanje i pokrenula tužbu za mobing”, kaže.

Osnovni sud u Podgorici, sudija Zoran Šćepanović, u februaru 2014. odbija tužbu za mobing protiv Komercijalne banke.  Kako su pojedini bivši direktori Komercijalne u međuvremenu prešli u Prvu banku, nevladina organizacija Vladavina prava komentarisala je ovaj slučaj ovako: ,,Nejasno nam je da li je Fabris radila u Prvoj banci ili Komecijalnoj banci AD Budva, jer su svjedoci koji su je optužili za GNIBOM (neprijateljska akcija prema nadređenim rukovodiocima pr.a.) zaposleni u Prvoj banci, i njima ona nije bila pretpostavljena, a njihovo svjedočenje je sudiji Šćepanoviću bio krunski dokaz”.

Iz ove organizacije su naveli da sudija nije uzeo u obzir nalaz vještaka medicinske struke da je zdravstveno stanje tužilje posljedica mobinga, kao ni izjavu svjedoka da je nepravedno optužio Fabris na nagovor pretpostavljenih, kao ni tvrdnju da je uprava banke ,,zaprijetila da će ostati bez posla svako ko stane na njenu stranu jer ona nema šta više da traži u banci”.

S druge strane, Komercijalna banka se oglasila saopštenjem: ,,Kroz iskaze svjedoka i dokazni materijal pokazalo se da prije ima mjesta GNIBOM-u kao opozitu MOBING-a, jer je po ocjeni suda, preovlađujući broj saslušanih nepristrasnih svjedoka u svojim iskazima potencirao ne samo da nije bilo mobinga prema tužilji, već naprotiv da su oni – svjedoci bili žrtve mobinga i zlostavljanja od strane tužilje”.

Fabris je uspjela da, nakon ovoga, preko Osnovnog suda u Kotoru od banke naplati neisplaćene prekovremene sate, praznike i godišnje odmore.

Uporedo sa tužbom za mobing, Fabris je guverneru Centralne banke CG Radoju Žugiću i viceguverneru Veliboru Miloševiću uputila dokumentaciju i zamolila da izvše kontrolu Komercijalne banke. Upozorila je kako je zatvoren manjak od 41.553 eura i na ostale probleme u radu banke.

,,Kada sam Miloševiću, koji je vršio kontrolu sve ispričala, on mi je rekao – Ovdje će neko u zatvor da pođe”, priča Fabris.

Ali nije bilo tako, na kraju je i CBCG konstatovala da nepravilnosti, kao što su greške u knjiženjima i nepoštovanje internih procedura, nijesu imale materijalni značaj, te da klijenti nijesu pretrpjeli nikakvu štetu.

Fabris je podnijela krivičnu prijavu i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Tadašnji tužilac Boris Savić je početkom 2013. prijavu arhivirao. Kao razlog naveo je Izveštaj o kontorli CBCG iz kojeg proizilazi da u radu banke nije bilo nezakonitosti, niti je bilo kome pričinjena materijalna šteta ili korist, a vezano za greške u poslovanju u sektoru platnog prometa sa inostranstvom.

Na presudu o mobingu žalila se Višem sudu. U međuvremenu je tužilac Savić postao predsjednik ovog  suda. Žalba je odbijena.

Fabris je nakon ovakvog odgovora institucija, a kako je stekla uslov, 2013. godine, otišla u penziju.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NERADNA NEDJELJA U TRGOVINAMA NE RJEŠAVA KLJUČNE POVREDE RADNIH PRAVA ŽENA: Gore je šest dana stajanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko, trebalo bi da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena

 

,,Kakva crna neđelja, nijesmo u Titovo vrijeme, nego radimo kod kapitalista’’, komentariše jedna od radnica u trgovini pitanje novinara Monitora o tome da li očekuje da će se poštovati Vladina uredba o neradnoj nedjelji.

Poslanici u Skupštini Crne Gore jednoglasno su 20. juna usvojili izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se, između ostalog, propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko. Propisane su i kazne za poslodavce koji prekrše zakon  –  od 1.000 do 10.000 eura, a postoji i mogućnost zatvaranja objekta. Zakon koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena.

Brigu o radnicima podržala je i Privredna komora Crne Gore, odnosno poslodavci kroz Odbor za trgovinu, čiji članovi su, između ostalih, predstavnici najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

Bezuspješno, za sada, bunili su se veliki trgovački centri, prije svega Delta siti. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) najavila je da će uputiti  Ustavnom sudu inicijativu za ispitivanje ovog zakona. Oni su naveli da se crnogorska privreda sastoji od 95 odsto malih i srednjih preduzeća, pa su pitali: ,,Da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”. Realnost izrabljivanja radnika odavno smo prihvatili.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROCJENE SEZONE: Turista manje nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoteli su poluprazni, tvrde mnogi poznavaoci prilika, ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema je povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana

 

Po isteku višednevnog praznovanja državnog praznika, Budva je osvanula tiha i poluprazna, nalik prvim danima septembra, kada su popularni gradski kafei, terase i restorani gotovo prazni a na plažama ima dovoljno slobodnih ležaljki. Budva je centar crnogorskog turizma, na njenoj teritoriji ostvaruje se više od polovine ukupnog turističkog prometa Crne Gore, pa kao takva služi kao validan reper uspješnosti tekuće turističke sezone.

Protekli praznici spojeni sa vikendom pokazali su kako veliki broj posjetilaca Budve i nisu stranci, odnosno turisti koji se željno iščekuju, nego naš narod koji se iz Podgorice i ostalih crnogorskih gradova spušti na more. Većina njih ima i svoje stanove u Budvi, pa ne predstavljaju nikakvu brojku u bilansu turističke posjete, ali itekako prave privid velike posjećenosti i gužve na plažama i po restoranima. Tako je i sa većinom posjetilaca drugih nacionalnosti, iz Srbije na primjer ili ruskih državljana koji imaju kuće, stanove i apartmane na području budvanske opštine. Pretjerana stanogradnja u Budvi i okolini, kao uostalom i u drugim turističkim mjestima na primorju, ubira ove godine svoj danak crnogorskom turizmu, koji bilježi sve manju posjetu stranaca, pogotovu onih iz evropskih zemalja.

Uoči ovogodišnje sezone brojni mediji imali su obećavajuće naslove o nezapamćenom interesovanju stranaca za Crnu Goru, sa prognozama o najboljoj turističkoj sezoni koja se očekuje. To se, do sada, nije ostvarilo. Turistička sezona nije počela najbolje, izgubljena je predsezona zbog loših vremenskih uslova u maju i junu i teško da će gubitak biti nadoknađen u preostala dva mjeseca. Hoteli su poluprazni tvrde mnogi poznavaoci prilika ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema jeste povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo