OKO NAS
SLUČAJ RTCG: Puštili smo, gledamo

Za naše pare plaše nas Rusima, Srbima, odbjeglim bankarima i ostalim neprijateljima koji pokušavaju da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To su rezultati akcije DPS-a i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG
Rusi, Srbi, odbjegli bankari i ostali državni neprijatelji ne odustaju od pokušaja da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To nam poručuje svaki prilog, Dnevnik, emisija, pa i predah na RTCG. Ništa čudno, rekli bi neki, tako izgleda televizija okupirana od strane vlasti. To su, u stvari, rezultati akcije DPS i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG. Puštili smo, gledamo.
Ipak, ovonedjeljna emisija Argumenti, od koje se i nije očekivalo ništa drugo do da brani vlast da slučajno ne padne, uspjela je da iznenadi dio javnosti. Valjda je i za RTCG to bilo mnogo. Od trenutka, kada je na samom početku emisije novinarka Nataša Mitrović pojasnila da će ona i njeni gosti pokušati da odgovore – ko ima interesa da destabilizuje Crnu Goru, bilo je jasno kakvo se objektivno novinarstvo sprema u narednih sat i po vremena. No, malo ko je očekivao da će uslijediti uradak koji baš tako miriše na devedesete. Politički analitičar Ranko Đonović, Zorica Kalezić, članica Savjeta Centralne banke (CBCG) i Nikola Samardžić, profesor istorije iz Beograda pojasnili su nam da je u zemlji sve besprekorno i da zato Rusi i ostali neprijatelji hoće da nam pokvare idilu, uz pomoć Duška Kneževića i domaćih medija koji ne praktikuju novinarstvo RTCG. Pitanja voditeljke i prilozi koji su puštani tokom emisije, bili su jasni – Milo Đukanović je nevin. Dokaz: saopštenja Mila Đukanovića.
Nakon emisije uslijedile su i reakcije. Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk ocijenio je da je zastrašivanje građana nastavljeno u emisiji Argumenti na kako je poručio, tzv. javnom servisu RTCG, okupiranom 2018. od DPS.
,,Jedan od crnjih u nizu crnih dana za javni servis. Desetine pitanja koja liče na odgovore, i odgovora koji objašnjenje svega vide u Rusiji, a bez Mila i DPS ne mogu da zamisle ni Crnu Goru ni građane Crne Gore, žive i zdrave”, napisao je na svom Fejsbuk profilu. U emisiji se, primijetio je Muk, išlo dotle da se kao jedina alternativa postojećem stanju stvari, predstave Bosna, Sirija, rat i kolone izbjeglica iz Crne Gore: ,,Samo zato što demokratska javnost traži istragu nezakonitog finansiranja vladajuće stranke, istinu o prvom milionu Predsjednika Crne Gore i oslobađanje državnih institucija iz okova jedne partije i jednog čovjeka. Emisija koju treba prikazivati studentima novinarstva”. Nažalost, te lekcije ovdašnji studenti novinarstva neće moći još neko vrijeme da slušaju na podgoričkoj katedri, umajući u vidu tamošnje predavače, među kojima su uzdanice Đukanovićeve propagande.
Da program RTCG podsjeća na devedesete za Monitor kaže i Goran Đurović, bivši član Savjeta RTCG, koji je prošle jeseni i uklonjen iz tog tijela, kako bi Bastilja mogla neometano da nas zastrašuje.
,,Poštovanje profesionalnih standarda u RTCG je na nivou ratnih 90-ih”, kaže on. ,,Dnevnik 2 je ponovo prostor za obračun sa kritičarima vlasti a kroz specijalizovane emisije se uz učešće gostiju iz zemlje i inostranstva prenose isključivo stavovi vladajuće političke stranke. Prostor za iznošenje drugačijeg mišljenja je sveden na minimum dok se iz dana u dan umnožavaju afere koje se tiču rada institucija i najmoćnijih političkih figura u državi”.
Prema Đuroviću, razlika je što su se, kako kaže, na sreću, u međuvremenu u Crnoj Gori registrovali privatni mediji koji, uz svemoćni internet, uspijevaju da nadomjeste ulogu javnog servisa. ,,Ponavljanje istog propagandističkog pristupa RTCG, koje je uvježbano u ratnim 90-im, danas ne daje očekivane rezultate. U 90-im su građani dominantno vjerovali RTCG a danas je nivo povjerenja, prema zvaničnim istraživanjima, gori od onog u 2012. godini. Pad povjerenja u RTCG je iz dana u dan sve izvjesniji i prirodna je reakcija na brutalno kršenje profesionanih standarda”.
Po njemu za ovakvo stanje na javnom servisu ,,formalno su najodgovorniji Savjet RTCG i generalni direktor.”
,,Građani treba da znaju da plaćaju ovakav tkz. javni servis koji predvodi Savjet u kojem su: Ivan Jovetić, Dragana Tripković, Slobo Pajović, Igor Tomić, Goran Sekulović, Mimo Drašković, Vladimir Pavićević, Perko Vukotić i Milan Radović. Ovi ljudi ne rade ništa da zaustave posrnuće RTCG. Ovih 9 ljudi dozvoljava generalnom direktoru Božidaru Šundiću da sprovede ono što je u 2016. godini tražio od urednika u informativnom programu – da isključivo pozitivno izvještavaju o radu Vlade Crne Gore i nosiocima vlasti”.
Đurović posebno optužuje članove tog tijela iz civilnog sektora. ,,Nažalost, nema javne reakcije iz Savjeta RTCG, makar od jednog člana ovog tijela. Svi članovi Savjeta ćute a neki, kao npr. Milan Radović, prikupljaju podršku NVO za novi mandat u ovom tijelu. Novi mandate za novo ćutanje”, kaže.
Član Savjeta Milan Radović (Građanska alijansa) nije želio za Monitor da odgovori na optužbe Đurovića, odnosno na pitanja u vezi sa onim što to tijelo radi, a posebno predstavnici civilnog sektora, kada je u pitanju program RTCG.
Radović je u nedavno otvorenoj javnoj polemici o tome da li bi predstavnici civilnog sektora trebalo da učestvuju u predstojećem ,,već unaprijed namještenom procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, sa poznatim ishodom”, zastupao stav da je ,,jako bitno da predstavnici civilnog društva budu članovi Savjeta i da budu dio procesa, pa i u situaciji kada oni koji žele demokratski napredak nemaju većinu za odlučivanje”. Koja je trenutna dobrobit za građane od njihovog prisustva tamo, nijesmo međutim od Radovića uspjeli da saznamo.
Kakav će njihov doprinos biti ako bude usvojen trenutni Nacrt izmjena zakona o RTCG u dijelu koji se odnosi na način odabira članova Savjeta iz civilnog sektora, posebno je pitanje. Prema relevantnim ocjenama, ovo rješenje je korak unazad kada je u pitanju autonomija članova tog tijela.
Ovo mišljenje dijele i eksperti Savjeta Evrope koji su dali mišljenje na Nacrt zakona o javnom servisu: ,,Novi Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (,,Zakon”) rezultirao bi ozbiljnim pogoršaljem nezavisnosti nacionalnog javnog emitera i može se reći da je pogrešno shvaćen; sadašnji zakon je mnogo bolje usklađen sa evropskim standardima. Autori stoga preporučuju da se Zakon odbaci i da sadašnji zakon ostane na snazi dok se ograničeni broj manjih izmjena ne predstavi, u skladu sa ovom Analizom”.
Teško je zamisliti da od aktuelnog programa RTCG može gore, ali bi bar zakone trebalo sačuvati.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti, osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina
Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka. Kako su saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano. Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za zaštitu životne sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.
Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.
“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.
Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.
Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim, cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.
Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje. Za to bi bile neophodne cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.
Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani, ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta. Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima, kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati sistemom za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.
Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi, 110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg i kada.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada
Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.
Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane. „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.
On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .
Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.
„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.
Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“
Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.
Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.
Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.
Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.
Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.
Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.
Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.
Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično