Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ RTCG: Puštili smo, gledamo

Objavljeno prije

na

Za naše pare plaše nas Rusima, Srbima, odbjeglim bankarima i ostalim neprijateljima koji pokušavaju da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To su rezultati akcije DPS-a i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG

 

Rusi, Srbi, odbjegli bankari i ostali državni neprijatelji ne odustaju od pokušaja da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To nam poručuje svaki prilog, Dnevnik,  emisija, pa i predah na RTCG. Ništa čudno, rekli bi neki, tako izgleda televizija okupirana od strane vlasti. To su, u stvari,  rezultati akcije DPS i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG. Puštili smo, gledamo.

Ipak, ovonedjeljna emisija Argumenti, od koje se i nije očekivalo ništa drugo  do da brani vlast da slučajno ne padne, uspjela je da iznenadi dio javnosti. Valjda je i za RTCG to bilo mnogo. Od trenutka, kada je na samom početku emisije novinarka Nataša Mitrović pojasnila da će ona i njeni gosti pokušati da odgovore –  ko ima interesa da destabilizuje Crnu Goru, bilo je jasno kakvo se objektivno novinarstvo sprema u narednih sat i po vremena. No, malo ko je očekivao da će  uslijediti uradak koji baš tako miriše na devedesete. Politički analitičar Ranko Đonović, Zorica Kalezić, članica Savjeta Centralne banke (CBCG) i Nikola Samardžić, profesor istorije iz Beograda pojasnili su nam da je u zemlji sve besprekorno i da zato Rusi i ostali neprijatelji hoće da nam pokvare idilu, uz pomoć Duška Kneževića i domaćih medija koji ne praktikuju novinarstvo RTCG.  Pitanja voditeljke i prilozi koji su puštani tokom emisije, bili su jasni –  Milo Đukanović je nevin.  Dokaz: saopštenja Mila Đukanovića.

Nakon emisije uslijedile su i reakcije. Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk ocijenio je da je zastrašivanje građana  nastavljeno u emisiji Argumenti na kako je poručio, tzv. javnom servisu RTCG,  okupiranom 2018. od DPS.

,,Jedan od crnjih u nizu crnih dana za javni servis. Desetine pitanja koja liče na odgovore, i odgovora koji objašnjenje svega vide u Rusiji, a bez Mila i DPS ne mogu da zamisle ni Crnu Goru ni građane Crne Gore, žive i zdrave”, napisao je na svom Fejsbuk profilu. U  emisiji se, primijetio je Muk, išlo dotle da se kao jedina alternativa postojećem stanju stvari, predstave Bosna, Sirija, rat i kolone izbjeglica iz Crne Gore: ,,Samo zato što demokratska javnost traži istragu nezakonitog finansiranja vladajuće stranke, istinu o prvom milionu Predsjednika Crne Gore i oslobađanje državnih institucija iz okova jedne partije i jednog čovjeka. Emisija koju treba prikazivati studentima novinarstva”. Nažalost, te lekcije ovdašnji studenti novinarstva neće moći još neko vrijeme da slušaju na podgoričkoj katedri, umajući u vidu tamošnje predavače, među kojima su uzdanice Đukanovićeve propagande.

Da program RTCG podsjeća na devedesete za Monitor kaže i Goran Đurović, bivši član Savjeta RTCG, koji je prošle jeseni i uklonjen iz tog tijela, kako bi Bastilja mogla neometano da nas zastrašuje.

,,Poštovanje profesionalnih standarda u RTCG je na nivou ratnih 90-ih”, kaže on. ,,Dnevnik 2 je ponovo prostor za obračun sa kritičarima vlasti a kroz specijalizovane emisije se uz učešće gostiju iz zemlje i inostranstva prenose isključivo stavovi vladajuće političke stranke. Prostor za iznošenje drugačijeg mišljenja je sveden na minimum dok se iz dana u dan umnožavaju afere koje se tiču rada institucija i najmoćnijih političkih figura u državi”.

Prema Đuroviću, razlika je što su se, kako kaže, na sreću, u međuvremenu u Crnoj Gori registrovali privatni mediji koji, uz svemoćni internet, uspijevaju da nadomjeste ulogu javnog servisa. ,,Ponavljanje istog propagandističkog pristupa RTCG, koje je uvježbano u ratnim 90-im, danas ne daje očekivane rezultate. U 90-im su građani dominantno vjerovali RTCG a danas je nivo povjerenja, prema zvaničnim istraživanjima, gori od onog u 2012. godini. Pad povjerenja u RTCG je iz dana u dan sve izvjesniji i prirodna je reakcija na brutalno kršenje profesionanih standarda”.

Po njemu za ovakvo stanje na javnom servisu ,,formalno su najodgovorniji Savjet RTCG i generalni direktor.”

,,Građani treba da znaju da plaćaju ovakav tkz. javni servis koji predvodi Savjet u kojem su: Ivan Jovetić, Dragana Tripković, Slobo Pajović, Igor Tomić, Goran Sekulović, Mimo Drašković, Vladimir Pavićević, Perko Vukotić i Milan Radović. Ovi ljudi ne rade ništa da zaustave posrnuće RTCG. Ovih 9 ljudi dozvoljava generalnom direktoru Božidaru Šundiću da sprovede ono što je  u 2016. godini tražio od urednika u  informativnom programu –  da isključivo pozitivno izvještavaju o radu Vlade Crne Gore i nosiocima vlasti”.

Đurović posebno optužuje članove tog tijela iz civilnog sektora. ,,Nažalost, nema javne reakcije iz Savjeta RTCG, makar od jednog člana ovog tijela. Svi članovi Savjeta ćute a neki, kao npr. Milan Radović, prikupljaju podršku NVO za novi mandat u ovom tijelu. Novi mandate za novo ćutanje”, kaže.

Član Savjeta Milan Radović (Građanska alijansa)  nije želio za Monitor da odgovori na optužbe Đurovića, odnosno na pitanja u vezi sa onim što to tijelo radi, a posebno predstavnici civilnog sektora, kada je u pitanju program RTCG.

Radović je u nedavno otvorenoj javnoj polemici o tome da li bi predstavnici civilnog sektora trebalo da učestvuju u predstojećem ,,već unaprijed namještenom procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, sa poznatim ishodom”, zastupao stav da  je ,,jako bitno da predstavnici civilnog društva budu članovi Savjeta i da budu dio procesa, pa i u situaciji kada oni koji žele demokratski napredak nemaju većinu za odlučivanje”. Koja je trenutna dobrobit za građane od njihovog prisustva tamo, nijesmo međutim od Radovića  uspjeli da saznamo.

Kakav će njihov doprinos biti ako bude usvojen trenutni Nacrt izmjena zakona o RTCG u dijelu koji se odnosi na način odabira članova Savjeta  iz civilnog sektora, posebno je pitanje. Prema   relevantnim ocjenama, ovo rješenje je korak unazad kada je u pitanju autonomija članova tog tijela.

Ovo mišljenje dijele i eksperti Savjeta Evrope koji su dali mišljenje na Nacrt zakona o javnom servisu: ,,Novi Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (,,Zakon”) rezultirao bi ozbiljnim pogoršaljem nezavisnosti nacionalnog javnog emitera i može se reći da je pogrešno shvaćen; sadašnji zakon je mnogo bolje usklađen sa evropskim standardima. Autori stoga preporučuju da se Zakon odbaci i da sadašnji zakon ostane na snazi dok se ograničeni broj manjih izmjena ne predstavi, u skladu sa ovom Analizom”.

Teško je zamisliti da od aktuelnog programa RTCG može gore, ali bi bar zakone trebalo sačuvati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ 

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo