Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ RTCG: Puštili smo, gledamo

Objavljeno prije

na

Za naše pare plaše nas Rusima, Srbima, odbjeglim bankarima i ostalim neprijateljima koji pokušavaju da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To su rezultati akcije DPS-a i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG

 

Rusi, Srbi, odbjegli bankari i ostali državni neprijatelji ne odustaju od pokušaja da destabilizuju demokratsku, malu zemlju, pod vođstvom preispravnog Mila Đukanovića. To nam poručuje svaki prilog, Dnevnik,  emisija, pa i predah na RTCG. Ništa čudno, rekli bi neki, tako izgleda televizija okupirana od strane vlasti. To su, u stvari,  rezultati akcije DPS i dijela institucija od prošle jeseni, kada su počistili nepodobne iz Savjeta RTCG. Puštili smo, gledamo.

Ipak, ovonedjeljna emisija Argumenti, od koje se i nije očekivalo ništa drugo  do da brani vlast da slučajno ne padne, uspjela je da iznenadi dio javnosti. Valjda je i za RTCG to bilo mnogo. Od trenutka, kada je na samom početku emisije novinarka Nataša Mitrović pojasnila da će ona i njeni gosti pokušati da odgovore –  ko ima interesa da destabilizuje Crnu Goru, bilo je jasno kakvo se objektivno novinarstvo sprema u narednih sat i po vremena. No, malo ko je očekivao da će  uslijediti uradak koji baš tako miriše na devedesete. Politički analitičar Ranko Đonović, Zorica Kalezić, članica Savjeta Centralne banke (CBCG) i Nikola Samardžić, profesor istorije iz Beograda pojasnili su nam da je u zemlji sve besprekorno i da zato Rusi i ostali neprijatelji hoće da nam pokvare idilu, uz pomoć Duška Kneževića i domaćih medija koji ne praktikuju novinarstvo RTCG.  Pitanja voditeljke i prilozi koji su puštani tokom emisije, bili su jasni –  Milo Đukanović je nevin.  Dokaz: saopštenja Mila Đukanovića.

Nakon emisije uslijedile su i reakcije. Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk ocijenio je da je zastrašivanje građana  nastavljeno u emisiji Argumenti na kako je poručio, tzv. javnom servisu RTCG,  okupiranom 2018. od DPS.

,,Jedan od crnjih u nizu crnih dana za javni servis. Desetine pitanja koja liče na odgovore, i odgovora koji objašnjenje svega vide u Rusiji, a bez Mila i DPS ne mogu da zamisle ni Crnu Goru ni građane Crne Gore, žive i zdrave”, napisao je na svom Fejsbuk profilu. U  emisiji se, primijetio je Muk, išlo dotle da se kao jedina alternativa postojećem stanju stvari, predstave Bosna, Sirija, rat i kolone izbjeglica iz Crne Gore: ,,Samo zato što demokratska javnost traži istragu nezakonitog finansiranja vladajuće stranke, istinu o prvom milionu Predsjednika Crne Gore i oslobađanje državnih institucija iz okova jedne partije i jednog čovjeka. Emisija koju treba prikazivati studentima novinarstva”. Nažalost, te lekcije ovdašnji studenti novinarstva neće moći još neko vrijeme da slušaju na podgoričkoj katedri, umajući u vidu tamošnje predavače, među kojima su uzdanice Đukanovićeve propagande.

Da program RTCG podsjeća na devedesete za Monitor kaže i Goran Đurović, bivši član Savjeta RTCG, koji je prošle jeseni i uklonjen iz tog tijela, kako bi Bastilja mogla neometano da nas zastrašuje.

,,Poštovanje profesionalnih standarda u RTCG je na nivou ratnih 90-ih”, kaže on. ,,Dnevnik 2 je ponovo prostor za obračun sa kritičarima vlasti a kroz specijalizovane emisije se uz učešće gostiju iz zemlje i inostranstva prenose isključivo stavovi vladajuće političke stranke. Prostor za iznošenje drugačijeg mišljenja je sveden na minimum dok se iz dana u dan umnožavaju afere koje se tiču rada institucija i najmoćnijih političkih figura u državi”.

Prema Đuroviću, razlika je što su se, kako kaže, na sreću, u međuvremenu u Crnoj Gori registrovali privatni mediji koji, uz svemoćni internet, uspijevaju da nadomjeste ulogu javnog servisa. ,,Ponavljanje istog propagandističkog pristupa RTCG, koje je uvježbano u ratnim 90-im, danas ne daje očekivane rezultate. U 90-im su građani dominantno vjerovali RTCG a danas je nivo povjerenja, prema zvaničnim istraživanjima, gori od onog u 2012. godini. Pad povjerenja u RTCG je iz dana u dan sve izvjesniji i prirodna je reakcija na brutalno kršenje profesionanih standarda”.

Po njemu za ovakvo stanje na javnom servisu ,,formalno su najodgovorniji Savjet RTCG i generalni direktor.”

,,Građani treba da znaju da plaćaju ovakav tkz. javni servis koji predvodi Savjet u kojem su: Ivan Jovetić, Dragana Tripković, Slobo Pajović, Igor Tomić, Goran Sekulović, Mimo Drašković, Vladimir Pavićević, Perko Vukotić i Milan Radović. Ovi ljudi ne rade ništa da zaustave posrnuće RTCG. Ovih 9 ljudi dozvoljava generalnom direktoru Božidaru Šundiću da sprovede ono što je  u 2016. godini tražio od urednika u  informativnom programu –  da isključivo pozitivno izvještavaju o radu Vlade Crne Gore i nosiocima vlasti”.

Đurović posebno optužuje članove tog tijela iz civilnog sektora. ,,Nažalost, nema javne reakcije iz Savjeta RTCG, makar od jednog člana ovog tijela. Svi članovi Savjeta ćute a neki, kao npr. Milan Radović, prikupljaju podršku NVO za novi mandat u ovom tijelu. Novi mandate za novo ćutanje”, kaže.

Član Savjeta Milan Radović (Građanska alijansa)  nije želio za Monitor da odgovori na optužbe Đurovića, odnosno na pitanja u vezi sa onim što to tijelo radi, a posebno predstavnici civilnog sektora, kada je u pitanju program RTCG.

Radović je u nedavno otvorenoj javnoj polemici o tome da li bi predstavnici civilnog sektora trebalo da učestvuju u predstojećem ,,već unaprijed namještenom procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, sa poznatim ishodom”, zastupao stav da  je ,,jako bitno da predstavnici civilnog društva budu članovi Savjeta i da budu dio procesa, pa i u situaciji kada oni koji žele demokratski napredak nemaju većinu za odlučivanje”. Koja je trenutna dobrobit za građane od njihovog prisustva tamo, nijesmo međutim od Radovića  uspjeli da saznamo.

Kakav će njihov doprinos biti ako bude usvojen trenutni Nacrt izmjena zakona o RTCG u dijelu koji se odnosi na način odabira članova Savjeta  iz civilnog sektora, posebno je pitanje. Prema   relevantnim ocjenama, ovo rješenje je korak unazad kada je u pitanju autonomija članova tog tijela.

Ovo mišljenje dijele i eksperti Savjeta Evrope koji su dali mišljenje na Nacrt zakona o javnom servisu: ,,Novi Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (,,Zakon”) rezultirao bi ozbiljnim pogoršaljem nezavisnosti nacionalnog javnog emitera i može se reći da je pogrešno shvaćen; sadašnji zakon je mnogo bolje usklađen sa evropskim standardima. Autori stoga preporučuju da se Zakon odbaci i da sadašnji zakon ostane na snazi dok se ograničeni broj manjih izmjena ne predstavi, u skladu sa ovom Analizom”.

Teško je zamisliti da od aktuelnog programa RTCG može gore, ali bi bar zakone trebalo sačuvati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ 

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo