Povežite se sa nama

INTERVJU

OLGA NIKČEVIĆ,  PREDSJEDNICA CENTRA ZA ZAŠTITU  POTROŠAČA, PODGORICA: Dug spisak žalbi i prevara

Objavljeno prije

na

Građani se najčešće žale na visoke račune za struju i vodu i njihovo nezakonito gašenje, na loš kvalitet usluga kablovskih operatera, kraće garantne rokove od  zakonom  regulisanih, na kršenje prava potrošača kod ugovora zaključenih na daljinu (online trgovina)

 

MONITOR: Od koga su i zbog čega su najviše ugroženi potrošači u Crnoj Gori?

NIKĆEVIĆ: Položaj potrošača u Crnoj Gori je bolji u odnosu na period prije dvadeset godina, kada je CEZAP započeo svoj rad. Svakako i dalje je potrebno raditi na poboljšanju položaja potrošača i podizanju svijesti o značaju zaštite potrošača, jer su njihova prava i dalje ugrožena što kada je u pitanju sektor pružanja javnih usluga, što i kada su u pitanju privatni trgovci.

MONITOR: Koji su  to najkarakterističniji slučajevi  zbog kojih vam se obraćaju  građani?

NIKČEVIĆ: CEZAP-u se svakodnevno obrati za pravnu pomoć veliki broj građana. Na godišnjem nivou imamo preko 2.000 prigovora, koje rješavamo u našem informativno konsultativnom centru. Najčešće se žale na visoke račune za struju, nezakonito gašenje struje i vode, na loš kvalitet usluga kablovskih operatera, nemogućnost raskida ugovora sa njima, na neispravnost tehničkih uređaja, telefonskih uređaja, na visoke račune za vodu , koja se obračunava preko zajedničkih brojila, na kršenja prava potrošača kod ugovora zaključenih na daljinu (online trgovina) i slično.

MONITOR: Poznato je da potrošače na razne načine varaju  u prodavnicama. Možete li iz vašeg iskustva navesti  neke primjere? 

NIKČEVIĆ:Najčešći slučajevi prevara potrošača u prodavnicama se odnose na situaciju kada je na polici istaknuta jedna cijena, a za kasom se obračunava druga, veća cijena. Potrošač treba da insistira da se obračun vrši po onoj cijeni koja je označena na policama, a takođe da slučaj prijavi bez odgađanjaTržišnoj inspekciji, kako bi trgovacbio kažnjen. Potrošači se žale i na kvalitet hrane kao i na to što se često na policama nalazi roba kojoj je istekao rok trajanja.

MONITOR: Žale li se potrošači na kvalitet robe, nepoštovanje prava u vezi sa rokom za reklamacije i ispunjenje obaveza trgovaca na osnovu prava iz garancije kada je u pitanju tehnička roba, odjeća, obuća ili namještaj?

NIKČEVIĆ: Žalbe potrošača se često odnose u vezi garancije proizvoda. Trgovci obično daju garantni rok kraći od onog koji je zakonom regulisan i iznosi dvije godine, što je nezakonito. Neki i naplaćuju garanciju što je takođe nezakonito. Po Zakonu  o zaštiti potrošača, trgovac odgovara za nesaobraznost robe ugovoru u roku od dvije godine od dana kupovine proizvoda, a ako se nesaobraznost javi u prvih šest mjeseci od kupovine proizvoda pretpostavlja se da je nesaobraznost postojala u momentu predaje robe kupcu. Ako se nesaobraznost robe javi u roku od tri mjeseca od dana kupovine proizvoda potrošač po svom izboru može da zahtijeva opravku , zamjenu proizvoda ili raskid ugovora uz povraćaj plaćenog iznosa.

MONITOR:  I deklaracije proizvoda su često nejasne i nisu prevedene na crnogorski jezik, što je po Zakonu o zaštiti potrošača obavezno. Može li se to sankcionisati?    

NIKČEVIĆ: Zakonom o zaštiti potrošača predviđeno je da podaci u obavještenju o robi moraju biti odštampani i napisani čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo. Obavještenje o robi i prateća dokumenta (upustvo za upotrebu, montažu , garantni list i slično) moraju biti ispisani na crnogorskom jeziku, što ne isključuje mogućnost istovremene upotrebe drugih jezika. Za kršenje ovih odredbi Zakona o zaštiti potrošača zaprijećena je kazna za trgovca u iznosu između 1.500 eura do 20.000 eura. Ovu kaznu izriče nadležna inspekcija.

MONITOR:   Kakvo je  crnogorsko zakonodavstvo kad  se radi o zaštiti  potrošača?

NIKČEVIĆ: Uglavnom je usaglašeno sa evropskim zakonodavstvom. U toku je postupak usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona, koji će donijeti brojne novine, kojima se poboljšava položaj potrošača. Jedna od novina je mogućnost nezavisnog vještačenja u toku inspekcijskog nadzora, za šta do sada nije postojala takva mogućnost. Na primjer, u praksi se često dešava da se kupci žale na neispravnost telefonskih uređaja, a ovlašćeni servis obično donosi odluke kojima se prigovori potrošača odbijaju jer je u pitanju fizičko oštećenje proizvoda (telefon skvašen, nagnječen i slično). Izmjenama zakona će biti uvedena mogućnost da potrošači traže nezavisno vještačenje uzroka kvara mobilnog telefona. Takođe od velikog značaja za potrošače je i nova odredba u zakonu kojom je predviđeno da se nastavak isporuke javnih usluga (vode i struje) ne može uslovljavati plaćanjem zastarjelih dugova.

MONITOR: Kakve su vaše mogućnosti da potrošačima zbog svega toga pomognete?

NIKČEVIĆ: Naše mogućnosti su velike, ali kapaciteti usljed nedostatka adekvatnih finansijskih sredstava, nažalost, nisu. CEZAP je od svog osnivanja 1999. godine, pa do dana današnjeg jedan od ključnih faktora u zaštiti potrošača. Naša misija je rad na zastupanju interesa potrošača na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.

MONITOR: Vi ste reagovali povodom problema vezanih  za kredite koje su klijenti uzimali u švajcarskim francima kod Addiko banke. Je li to riješeno?

NIKČEVIĆ: Oko 120 potrošača u tom postupku je potpisalo aneks ugovora sa bankom, što znači da su pod povoljnim uslovima pretvorili kredit u eure, po kursu koji je važio na dan zaključenja ugovora o kreditu.Za ostale potrošače postupak je još u toku. Na prvostepenu presudu Osnovnog suda, kojom je ovaj sud odbacio tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa, izjavljena je žalba u ime potrošača koju je Viši sud usvojio i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Advokati Hipo Alpe Adria banke, sada Adidiko banke, podnijeli su inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziiji kredita u švajcarskim francima u eure, koju je Ustavni sud odbio. Ustavni sud je ocijenio da Crna Gora, u periodu kada su odobravani krediti sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima (2006-2008), nije imala adekvatno zakonsko rješenje koje bi potrošače , koji su uzimali te kredite zaštitilo od posljedica enormnog rasta švajcarskog franka i neutralisalo rizik koji je, ugovaranjem valutne klauzule, u potpunosti prevaljen na dužnike.

 

Neplaćena struja uslov  za kredit

MONITOR: Prije nekoliko dana reagovali ste na odluku Centralne banke da će neizmiren račun za struju do kraja godine biti još jedan od uslova za dobijanje kredita kod te banke.  Može li to biti uslov za dobijanje kredita?

NIKČEVIĆ: Zakonom o Centralnoj banci data je mogućnost  da Centralna banka, za potrebe vođenja kreditnog registra, pribavlja podatke o zaduženjima pojedinih korisnika od banaka , drugih finansijskih institucija kao i od drugih subjekata (Elektroprivreda, Vodovod i slično). Mi smatramo da je ovo zakonsko rješenje sporno i sa aspekta zaštite podataka o ličnosti i sa stanovišta zaštite potrošača. Brojna potraživanja potrošača su osporena u različitim upravnim i sudskim postupcima, a mnoga od njih su zastarjela u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Takođe je sporno i to što se u većini slučajeva brojila vode na imena osoba koje nisu među živima, a nasljednici ne žele u tim slučajevima brojila da prebacuju na svoja imena, te se na taj način i banke dovode u zabludu po pitanju stvarnog dugovanja pojedinih korisnika. Nama se redovno javljaju potrošači koji su prinuđeni da uzimaju kredite radi podmirivanja dugova za struju. Iz ovih razloga smatramo da rješenje predviđeno Zakonom o Centralnoj banci nije dobro.

  Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo