Povežite se sa nama

FOKUS

Crna Gora u krug kreće

Objavljeno prije

na

spomenik-u-bajicama

Četiri su godine od kako je 21. maja 2006. godine Crna Gora vratila državnu samostalnost. Eto povoda za slavlje ili, makar, praznovanje. Neki će, opet, Dan državnosti provesti na radnom mjestu. Natjeralo ih da, pod izgovorom radne obaveze, budu dio dekora u kome će uvažene zvanice vladajuće koalicije presijecati crvene vrpce. Šta je državni praznik spram potrebe da se pobijedi na nedjeljnim lokalnim izborima? Grijeh je, ipak, ne pomenuti: prema službenim rezultatima Referendumske komisije na glasanje je izašlo 419.240 birača ili 86,5 odsto upisanih u birački spisak. Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 glasača ili 55,5 odsto. Protiv je bilo 185.002 glasova ili 44,5 odsto.

Praznični dani dobra su prilika da se nanovo zapitamo da li su referendum i njegov ishod označili kraj ili početak puta ka osvajanju vrijednosti kojima, treba vjerovati, teži većina članova crnogorskog društva.

,,Izglasavanje nezavisnosti Crnoj Gori daje mogućnost da proširi granice slobode svojih građana i poboljša njihov život”, stoji u uvodniku dr Miodraga Perovića u prvom postreferendumskom broju Monitora. ,,U kojoj mjeri će se to ostvariti zavisiće od toga koliko će crnogorsko društvo biti u stanju da prevaziđe podjele oko državnog pitanja i zamijeni ih borbom za demokratizaciju i ekonomski razvoj…”.

Svjedoci smo da, i nakon četiri godine, u Crnoj Gori postoje snage – na žalost vladajuće – koje nastoje da zaustave vrijeme i našu prošlost, sadašnjost i budućnost trajno zarobe u noći u kojoj su se prebrojavali referendumski glasovi. Kad nedavni predizborni nastup premijera Mila Đukanovića u Pljevljima pročistite od prijetnji, psovki i uvreda, ostaje poruka biračima da priča o nezavisnosti još nije završena. Zalud zastava na Ist riveru, zalud Sporazum o pridruživanju EU… Jeste, tvrdi vlast, Crna Gora «faktor mira i stabilnosti» u regionu (i na Tajlandu), ali država se može sačuvati samo glasanjem za aktuelnu vlast. Oponenti vlasti će, ko god da su, ostati prijetnja državi makar narednih 50 godina.

,,Iako to danas ne kažu, cilj im je da dovedu do preispitivanja nezavisnosti Crne Gore”, predskazuje premijer upirući prstom u lidere opozicionog saveza. ,,Bolju Crnu Gora ne mogu stvarati oni koji su sve uradili da Crne Gore ne bude”, objasnio je Đukanović u Pljevljima, ubjeđujući okupljene kako su oni koji su 2006. glasali za zajedničku državu i danas veća prijetnja od kontroverznih biznismena, dokazanih kriminalaca sa državnom potporom i korumpiranih vlasti.

Zato su koji dan kasnije mladi Pljevljaci, sa sve crvenim majicama na kojima je pisalo Mat kompani, došli na Gradski stadion u Podgorici i klicali Darku Šariću. Koji, za razliku od Mandića, Milića i Medojevića, nije prijetnja za Crnu Goru. Makar ne dok je u bjekstvu.

Ali, da se vratimo državi i njenom prazniku nezavisnosti. Ubrzo nakon referendumske pobjede, vlast je odlučila da iskoristi talas većinskog oduševljena pa je raspisala parlamentarne izbore. Neposredno nakon referenduma, novinar britanskog Ekonomista Tim Džud je upozoravao: ,,Pred Đukanovićem su ozbiljni zadaci i izazovi. Nema više isprika, pitanje statusa je riješeno, morala bi da počnu da se ispunjavaju obećanja, na što građani Crne Gore dugo čekaju”. A premijer je obećavao i obećavao.

,,Za četiri godine u Crnoj Gori neće biti nezaposlenih”, obznanio je uoči izbora 2006. Đukanović na sastanku sa privrednicima u rodnom Nikšiću. ,,Kako god to nekome sada zvučalo, to je ozbiljna i realna procjena Vlade”. Od građana se, zauzvrat, tražilo da koaliciji DPS-SDP povjere još jedan mandat. ,,Crnoj Gori danas ne fali para jer Vlada dnevno obrće i po 10 miliona eura. Treba samo napraviti strategije i prioritete i organizovati se na realizaciji tih ulaganja, kako ni jedan cent ne bi bio potrošen uludo i neracionalno”, govorio je premijer. Svjedoci smo šta se desilo. Od svega obećanog raste samo broj nezaposlenih. Dok Milo Đukanović i dalje predskazuje budućnost. Pitanje je samo kako sada zvuče ,,ozbiljne i realne procjene Vlade”.

,,Crna Gora je, i dalje, podijeljeno društvo, a razlike se ne smanjuju, već uvećavaju”, piše na prvu godišnjicu referenduma, 2007. godine, Branko Lukovac, bivši koordinator Pokreta za nezavisnost. Predsjednik Filip Vujanović je na Cetinju, u isto vrijeme, organizovao prvi prijem u čast praznika nezavisnosti. ,,Demokratsko društvo i institucije nezamislivi su bez vladavine prava”, glasila je njegova poruka. Prijem je organizovan samo nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša na obali Skadarskog jezera otvorio ugostiteljski kompleks Plavnica, podignut bez građevinske dozvole u srcu nacionalnog parka. Toliko o institucijama i vladavini prava.

Vujanović zato više nije bio organizator proslava Dana nezavisnosti. Te se obaveze prihvatio premijer Đukanović pa su, umjesto teških priča o demokratskom društvu, sa Cetinja stizale prigodnije vijesti. Poput one, iz prazničkog izdanja prošlogodišnje Pobjede, u kojoj se kaže da je prijem u Plavom dvorcu protekao u opuštenoj atmosferi – ,,uz koktele i muziku”.

U međuvremenu, Crna Gora je na Dan nezavisnosti 2008. godine dobila spomenik učesnicima bitke na Grahovcu iz 1858. godine. Otkrio ga je ministar odbrane Boro Vučinić. Prošle godine, na treću godišnjicu nezavisnosti, Milo Đukanović je u Bajicama otkrio Obelisk Božićnom ustanku. Slutimo, a čitaoci Monitora će biti u prilici da provjere, kako će centralna proslava Dana nezavisnosti sjutra (u petak 21. maja) biti održana u svim opštinama u kojima će se u nedjelju glasati. I svuda će se, umjesto Crne Gore i njenih građana, slaviti vlast.

Do tada još malo podsjećanja. Nedjelju pred prošlogodišnji Dan nezavisnosti obilježili su radnički protesti i nagađanja o daljoj sudbini Kombinata aluminijuma. Ista priča aktuelna je i godinu kasnije. U maju prošle godine Džordž Bobvoš, tada novoimenovani izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke, uzburkao je javnost intervjuom u kome je rekao da se u Crnoj Gori, uz godišnju kamatnu stopu od 15 do 20 odsto, ,,često ne isplati davati kredite, a kamo li uzimati ih”. Ovog maja predočen nam je zahtjev CBCG vlasnicima CKB da se Bobvoš razriješi dužnosti.

Manje više svi koji su štrajkovali u maju prošle godine štrajkuju i danas. Samo je porastao broj neisplaćenih zarada koje im duguju poslodavci – a među njima je i država. Uz porast broja štrajkova i štrajkača, porastao je i broj nelikvidnih preduzeća. Samo su vladine priče i obećanja ista – autoput, hidrocentrale, vodovodi, ekskluzivni hoteli i novi gradovi samo što nijesu…

,,Ne volim da kvarim slavlje, ali nakon deset godina teškog rada da bi se postigao ovaj istorijski rezultat na referendumu, pravi posao je tek pred vama”, upozoravao je neposredno nakon referenduma Šon Burns, nekadašnji šef misije SAD u Crnoj Gori: ,,Ključno je da se nastave reforme. Mora se ojačati vladavina prava, mora se podstaći ekonomski razvoj i poboljšati životni standard svih građana. Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”.

Četiri godine kasnije premijer Đukanović ukazuje na prioritete ovdašnje vlasti: ,,Uradimo da što je moguće više birača iz protivničkog tabora prevedemo kod nas”.

Svako ko umije napraviti razliku između ,,poboljšanja životnog standarda svih građana” i ,,prevođenja iz protivničkog tabora” shvatiće zašto je crnogorski Dan nezavisnosti još uvijek više opomena – na sve ono što nas čeka jer ga do sada nijesmo uradili, nego prava prilika za radost i slavlje u nezavisnoj, demokratskoj, ekonomski prosperitetnoj, pravnoj i ekološkoj državi Crnoj Gori.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA VLAST TRAŽI PERSONALNA RJEŠENJA: I politika je nauka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da zaustavi sunovrat u koji je DPS tjerao cijelu državu. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati

 

Izbori su i zvanično završeni, nakon što je Državna izborna komisija u ponedjeljak proglasila konačne rezultate glasanja. Koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo preuzimanje vlasti počinju naredne nedjelje, konstitutivnom sjednicom parlamenta. Tada će, prema najavama, biti izabrani novi predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici. Istovremeno, počinje teći rok za formiranje nove vlade.

Nakon objave zvaničnih izbornih rezultata oglasili su se i euroatlantski partneri Crne Gore. ,,Američka vlada se raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“, saopštila je ambasadorka SAD-a Rajzing Rajnke uz najavu da će Sjedinjene Države „i dalje biti prijatelj, partner i saveznik građana Crne Gore”. Čestitkama se priključila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. ,,Radujemo se konstituisanju novog parlamenta i nove vlade koji će nastaviti stalan put Crne Gore prema Evropskoj uniji“.

Tako je stavljena tačka na, pokazalo se, neosnovane spekulacije po kojima će zapadni saveznici ignorisati ili čak spoticati nove vlasti zbog prosrpskih i proruskih stavova nekih partija članica buduće vladajuće koalicije. A sve sa navodnim ciljem da se olakša pozicija i ubrza povratak na vlast njihovom tradicionalnom partneru – Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

Pokazalo se da su u Berlinu, Briselu, Londonu i Vašingtonu bili spremni da prihvate promjene i, još važnije, pruže ruku saradnje izbornim pobjednicima. Zapravo ih prigrabe u naručje, na iznenađenje, čuđenje, pa i ljutnju onih koji su očekivali da će nacionalna i vjerska gravitacija uraditi svoje. Tako su na najavu Zdravka Krivokapića, predvodnika koalicije Za budućnost Crne Gore, da bi kao premijer za prvu zvaničnu posjetu izabrao Njemačku primjedbe stigle iz koalicije koju predvodi, ali i od zvaničnog Beograda.

„Ja ću da razgovaram sa Zdravkom Krivokapićem, da ga kao predsjednik najjače opozicione partije pozovem da preispita stav o svojoj prvoj posjeti kao budućeg premijera Crne Gore Njemačkoj“, najavio je predsjednik NOVE Andrija Mandić gostujući na TV Pink. „Neko ko treba da bude predsjednik vlade, posebno imajući u vidu kolike je napore srpski narod uložio da do ove pobjede dođe, prvo treba da posjeti Beograd“. I predsjednik Srbije se, po povratku iz Vašingtona, pozabavio činjenicom da nove vlasti u Crnoj Gori svoj mandat neće početi posjetom Beogradu. „To je njihov izbor. Kada budemo htjeli i jedni i drugi susrešćemo se, vjerujem češće nego ranije. Srbima poručujem da ćemo biti uz njih“, saopštio je Aleksandar Vučić, komnetarišući i prošlonedjeljni Sporazum lidera tri koalicije: „To je njihova stvar i oni vode svoju politiku. Nisam očekivao da povuku priznanje (Kosova-prim. Monitora). Ni da izađu iz NATO-a. Ništa od toga nisam očekivao. Što ih briga, ovako je lakše. Ovako će da ih potapšu u američkoj ambasadi, nemačkoj ambasadi i svakoj ambasadi”.

Nije isključeno kako je predsjednik Srbije, snažno infiltriran u izborna dešavanja u Crnoj Gori, u tom trenutku već znao da se postizborna komunikacija pobjedničke trojke sa zapadnim centrima moći ne završava samo tapšanjem po ramenu. Prvo su mediji bliski DPS-u objavili da Berlin, London i Vašington traže da u novim strukturama vlasti ne bude mjesta za radikalne političare. Pobjeda je, onda, kao takve prepoznala i imenovala Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića, a ne, recimo, Duška Markovića, Predraga Boškovića, Veselina Veljovića ili, glavom i bradom, Milivoja Katnića, glavnog specijalnog tužioca.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORACI KA NOVOJ VLADI: Ono što je Dritan izdržao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki su pohitali da, s dozom cinizma,  kažu kako će ovo biti vlada kontinuiteta. U zabludi su. Crna Gora,  bez organizovanog kriminala, korupcije i monpola, biće, ako trojka uspije, korjenito  drugačija država od Đukanovićeve

 

Ti, ti bitango. Skupština Crne Gore, novembar 2013.

Može se Milu Đukanoviću, s punim pravom i uz obilje dokaza, zamjeriti  mnogo toga, ali  se ne može reći kako nije imao izuzetno razvijene instinkte da prepozna šansu, ali i dolazeću opasnost. Svjedoči o tome i njegovo tadašnje obraćanje najmlađem poslaniku u crnogorskom parlamentu Dritanu Abazoviću, citirano na početku teksta.

Sedam godina kasnije, zahavaljujući i glasovima koalicije Crno na bijelo koju predvodi građanski pokret URA i njen predsjednik Dritan Abazović, Đukanovićev DPS gubi vlast. Prvi put. A Crna Gora ima priliku da iz predpolitičkog društva zakorači među one koji su sposobni da svoje probleme (a oni nijesu mali) rješavaju na demokratski način. Takođe, prvi put.

Taj korak je težak i, za mnoge, neočekivan. Znani i neznani, prijatelji i neprijatelji, intelektualci, kriminalci, političari, stvarni i lažni analitičari tražili su način da Dritana Abazovića obavijeste da se ne slažu  sa njegovim naumom da razvlasti DPS. „Abazović ulazi u vlast sa neprijateljima Crne Gore“, čitamo u novinama i na portalima pod kontrolom odlazećih vlasti. Za tim i sličnim naslovima slijedili bi citati iz Podgorice, Sarajeva, Beograda, Prištine, Zagreba, Beča… Ovdašnji političari i analitičari bliski režimu, ambasadori (Željko Perović i Ferhat Dinoša), intelektualci iz regiona (Azem Vlasi i Nataša Kandić), građani sa tzv. patriotskih mitinga na Cetinju i u Podgorici.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DPS IZGUBIO NA IZBORIMA: Dobre poruke pobjedničke trojke, još da ih teren prepozna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Lideri koalicija- pobjednica izbora obećavaju ekspertsku vladu, poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza. Odlazeća vlast poziva pristalice da brane državnost zemlje koju su oni tri decenije urnisali, a međunarodnu zajednicu da se ne miješa.  N.N. lica ponovo siju strah

 

Poslije trideset godina i 11 parlamentarnih izbora, stekli su se uslovi da bude prekinut decenijski monopol DPS vlasti u Crnoj Gori. Tri opozicione koalicije koje su tokom  kampanje najavljivale saradnju, ukoliko im se pruži prilika da razvlaste partiju Mila Đukanovića, imaće neophodnih 41 poslanika u parlamentu. Posao koga su se prihvatili neće biti jednostavan.

Koalicije koje predvode Zdravko Krivokapić (Za budućnost Crne Gore – osvojila 27 poslaničkih mandata),  Aleksa Bečić (Mir je naša nacija – 10 mandata) i Dritan Abazović (Crno na bijelo – četiri mandata) još su u  izbornoj noći najavili brzu formalizaciju saradnje.

Dan po izborima pobjednička trojka je usaglasila principe na kojima će počivati buduća vlast. Nova, demokratska vlast će biti ekspertska, konstituisana od stručnih kadrova „bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost“; Odgovorno sprovoditi sve međunarodno preuzete obaveze; Realizovati neophodne reforme kako bi Crna Gora „u najkraćem mogućem roku“ pristupila EU;  Poštovati važeći Ustav i zakone „uz izmjene, dopune i reviziju svih diskriminatorskih zakonskih i podzakonskih akata, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti“. Osim toga sa sastanka je ponovljen poziv predstavnicima manjinskih naroda da se priključe ekspertskoj vladi.

To nije bilo dovoljno da umiri one koji su nezadovoljni izbornim rezultatom krenuli da, u zemlji i inostranstvu, šire strah od eventualnih odluka budućih vlasti. Poništiće referendum, izaći će iz NATO-a, povući će priznanje Kosova, protjeraće manjine, posrbiće Crnogorce… Bile su neke od ideja koje su ponudili (mahom prorežimski) političari, analitičari i mediji.

Đavo se krije u detalju, upozoravali si najuporniji, otkrivajući kako je Krivokapić, nakon kratke proslave u izbornom štabu koalicije ZBCG, otišao u hram „da poljubi ruku Amfilohiju“. Tim su se čudom, čini se, ponajviše zgražavali oni koji su se, makar od druge polovine devedesetih pa sve do predsjedničkih izbora 2018, trudili da budu dio svakog postizbornog kafanskog slavlja Mila Đukanovića, njegove partije i interesne bratije. U prostoru i uz muziku po njegovom izboru.

„To je katastrofa“, objašnjava čitaocima hrvatskog portala index.hr izborni rasplet Andrej Nikolaidis, pisac, novinar, nekadašnji savjetnik nekadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića. „Mi smo gotovi, ova zemlja više ne postoji, samo ljudi nisu obaviješteni. Dosad smo imali kleptokratsku meku diktaturu koja je mila majka u odnosu na ovo”, komentariše Nikolaidis.

Legitimno je sumnjati u to da li će nova većina poštovati vlastita četiri principa vladanja kojima se ne diraju  strateška operedjeljejnja Crne Gore. Ali tu je  i matematika. Ona pokazuje da su partije koje se tradicionalno mogu nazvati procrnogorske i izvorno suverenističke  na izborima osvojile između natpolovične i dvotrećinske većine (zavisi kako ko procjenjuje državotvorne osjećaje Demokrata). Uspaničeni režimski suverenisti su, međutim, odbili da čuju kako je Milan Knežević, u prisustvu Andrije Mandića konstatovao da je nemoguće dovesti u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u. „Mi ćemo poštovati to stanje, ukazujući da smo bili za referendum i da smo bili protiv učlanjenja u NATO”, rekao je on. Za njih nema težinu ni to što je Dritan Abazović beogradskim medijima (Kurir) pojasnio da se povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova neće naći na dnevnom redu vlade u kojoj učestvuje URA.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 4. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo