Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORSKA VLAST IZMEĐU SNA I JAVE: Milo, Ranko i Filip u zemlji Nedođiji

Objavljeno prije

na

Eto šta je život protkan uzbuđenjem i jedinstvenim iskustvima: nepune dvije nedjelje nakon što se elitna ekipa DPSDP kadrova, predvođena predsjednikom Vlade, Skupštine i korisnikom kabineta predsjednika Crne Gore Milom Đukanovićem, Rankom Krivokapićem i Filipom Vujanovićem, provozala virtuelnom dionicom autoputa Smokovac – Mateševo, probrano društvo sprema se na novo – jednako imaginarno – putešestvije. Žičarom.

Radosna vijest krenula je iz parlamenta. Ministarstvo finansija prihvatilo je amandman DPS i u Zakon o budžetu za 2015. godinu uvrstilo trošak od 400 hiljada eura namijenjen za izgradnju žičare od Kotora do Cetinja. Paradržavni mediji, odnosno, oni najbolje informisani među njima, koliko sjutradan su saznali kako će tender za žičaru biti raspisan već u januaru 2015. Informacija stiže, kažu, iz kabineta Aleksandra Bogdanovića. Gradonačelnik Cetinja je, inače, još u julu 2009. godine najavio da će žičara od podnožja kotorske tvrđave San Đovani do cetinjske Ljetnje pozornice biti završena ,,do kraja sljedeće godine”.

Kada vam to kaže predsjednik Nacionalnog tima za projekte uspinjače i lifta morate ga shvatiti ozbiljno. Pa iako još uvijek nema žičare, a ono možete gledati kompjuterske animacije dok se sladite ekskluzivnim čokoladama iz one predizborne cetinjske fabrike. A da, ni ona nije izgrađena.

Ostaje, znači, računica Vlade iz marta odlazeće godine prema kojoj će žičara Kotor-Lovćen -Cetinje biti rađena po modelu privatno javnog partnerstva ili putem koncesije. Procijenjena vrijednost radova – 47 miliona eura. Kapacitet žičare -1000 putnika na sat. Cijena karte 20 – 30 eura. Žičara će, unaprijed su izračunali stručnjaci sa vlasti, već u prvoj godini rada prevesti 120 – 220 hiljada posjetilaca i donijeti prihod od makar 3,5 miliona eura.

Umalo da zaboravimo – vrijeme vožnje 45 minuta. Ovaj podatak sada ne izgleda kao pretjerano bitan, ali može pomoći da shvatimo kako je u Crnoj Gori i vrijeme podložno inflaciji. Naime, kada je u ljeto 2006. Filip Vujanović veličao svoju poslovnu seobu na Cetinje, govorio je i o žičari kojom bi se ,,za nekih 10-15 minuta sa prostora Kotora dolazilo do Lovćena”. Kako se vrijeme puta, u međuvremenu, utrostručilo, možete zamisliti šta će tek biti sa cijenom ovog zanimljivog projekta.

Decenijama staru ideju premošćavanja Bokokotorskog zaliva na lokalitetu Verige vaskrsao

je krajem prošlog vijeka Filip Vujanović. Ne čekajući da se eventualnom javnom raspravom razriješe makar neke nedoumice vezane za njegovu ideju (koliko je most Verige potreban, koliko štetan – narušava izgled Zaliva i ograničava visinu brodova koji mogu uploviti u Luku Kotor, zašto ne tunel nego most…) premijer Vujanović i njegovi su već početkom 1999. godine raspisali međunarodni konkurs za izbor lokacije i idejno rješenje mosta. Sredinom godine, Vujanović je kao član stručnog žirija proglasio pobjednika (cinici su naglašavali da je svo znanje vezano za mostogradnju premijer stekao čitajući Andrićevu Na Drini ćurpiju). Prvu nagradu i 90 hiljada maraka odnijeli su projektanti mariborskog Pontinga. Za drugu i treću nagradu plaćeno je još 80 hiljada. Potom je premijer obznanio: ,,Dobili smo kreditnu podršku od Volterbana, od države i poslovnih banaka Njemačke i izvjesno je da ćemo s tim projektom krenuti tokom ove godine”. I to je, otprilike, bilo to što se tiče mosta preko Veriga.

Ostale su i neke skice, crteži i tehnički podaci. Planirano je da betonski most bude dugačak 976 metara, sa dva pilona po 180 metara visine koji bi se nalazili u moru, po 50 metara od obale i međusobnog razmaka 450 metara. ,,Test je pokazao da most može da izdrži vjetar od 250 km na sat”, hvalili su se njegovi promoter, ,,visina nad morem je 55 metara, tako da će svaki brod moći da prođe”. Posljednje je već demantovano: prije nekoliko godina u Zaliv su uplovili kruzeri i jahte čija visina znatno prelazi projektovanu visinu mosta Veriga.

Na crnogorskoj obali nijesu bila problamatična samo previsoka jedra na modernim i (pre)skupim jahtama. Sjetite se hotela Jedro na budvanskoj Zavali. Kao i sve u ovom tekstu, izuzev protagonista gradnje potemkinovih sela po Crnoj Gori, i Jedro je svoje postojanje počelo i završilo u virtuelnom svijetu. Doduše, sa svrhom.

Izgovarajući se gradnjom elitnog hotela sa ,,najmanje” 25 spratova – replikom najskupljeg hotela na svijetu – Jedro u Dubaiju, grupa kontroverznih investitora predvođena ruskim milijarderom Sergejem Polonskim (u međuvremenu bankrotirao) i potpredsjednikom DPS-a Svetozarom Marovićem prekršila je sve postojeće zakone i krenuli u gradnju 40-ak vila na rtu koji dijeli Slovensku od bečićke plaže. Granja hotela počinje čim Miraks-Balkan završi gradnju započetih vila, bjesomučno je ponavljao direktor projekta Vječeslav Lejbman. Ni one nijesu završene, iako je dobar dio njih unaprijed prodat. Skupo. Naselje Zavala i njeni investitor su prošli kroz stečaj, danas na tom mjestu imamo Dukljanske vrtove dok hotel Jedro niko više ne pominje. Osim kao modernu verziju Klin čorbe – priče o snalažljivom vojniku i škrtoj babuskari.

Stižemo i do najveće investicije koja nam se – nije dogodila. Početkom 2003. Branko Vujović, tadašnji direktor Agencije za privatizaciju i strana ulaganja, otkriva senzacionalnu vijest: jedan američki investicioni fond kupuje Adu Bojanu i investira više od 500 miliona eura. ,,Najvažnije je to što je kupac spreman da u svakom momentu potpiše ugovor i počne investiciju”, uvjeravao nas je Vujović. Ipak, ili mi nijesmo htjeli da žurimo pa da neko pomisli da smo lakomi na pare (državni budžet za tu, 2003. godinu, iznosio je 431 milion eura) ili je nekome pola milijarde bilo malo – uglavnom od posla nije bilo ništa.

Druga epizoda stigla je u izbornoj 2009. Lično je premijer Đukanović obznanio plan po kome će na Adi Bojani i Velikoj plaži, na ukupno 1450 hektara, nići šest hotelskih naselja sa trideset hiljada najluksuznijih hotelskih ležaja, golf terenima, lovištima, zelenim površinama, restoranima, buticima, avionima i kamionima… ,,Za izgradnju Velike plaže i Ade tražimo investitore koji će biti spremni da ulože oko 26 milijardi eura. I u tome ćemo uspjeti”, odlučan je bio Đukanović. Doduše, obećano još nije realizovao. Što ne znači da neće. Uglavnom, a isključivo poređenja radi, u prvih 25 godina vladavine Đukanović i njegovi saradnici su (zvanično) rasprodali državnu imovinu vrijednu oko 850 miliona eura. Ili trideset puta manje od onoga što očekuju od investitora na Velikoj plaži. Do koje ni danas nema ni valjanog puta ni kvalitetnog vodovoda. Stigao je samo Veselin Barović (vlasnik Solane) da i u Ulcinju unovči veze sa vlastima, učvršćene u vrijeme duvanskog i ostalih tranzita.

Lažne nade podgrijavao je i Džordž Bobvoš, direktor mađarske kompanije Trigranit. ,,Spremni smo da u projekat Velike plaže uložimo sedam milijardi eura i izgradimo turistički grad od 100.000 stanovnika, evropski Dubai ili novi Monte Karlo”, obećavao je Bobvoš. Kao ,,napojnicu”, Mađari su i Podgoričanima obećavali investiciju od 250 miliona eura za izgradnju Siti centra. Sve se završilo na tome što su akcionari Trigranita, preko svoje OTP, kupili Crnogorsku komercijalnu banku za 100 miliona eura. Dvije godine kasnije, Bobvoš je, kao generalni director CKB, objašnjavao kako u Crnoj Gori nije isplativo i ni davati ni uzimati kredite.

Državni dug od tada je porastao za skoro dvije milijarde eura. I obećanja se dobro drže. Na DPSDP Nedođiji pozavidio bi i Petar Pan sa svojim Veselim dječacima. Ili je to društvo iz Granda spremno da na prvi kineski mig upali mašine i krene prema Mateševu.

U tunelu usred mraka

Pet godina pošto su se, u oktobru 2009. u selu Gornje Mrke premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković skupili da uveličaju početak radova na autoput Bar – Boljare, stvari nijesu kretale sa mrtve tačke. A onda se, u nekoliko nedjelje, sve izokrenulo i otvorilo. Pošto su svi ozbiljni problemi razriješeni, najavljuje se da će radovi na dionici Smokovac- Mateševo (do danas se, nažalost, ne zna zbog čega je ona dobila prefiks prioritetna) početi ubrzo nakon Nove godine. Naše ili kineske. U međuvremenu, zna se: Pošto od ideje o koncesionaru ili izgradnji po principima javno-privatnog partnerstva nema ništa, put će o trošku građana Crne Gore graditi Kinezi; Potreban novac će pozajmiti Kinezi; Prema potpisanim ugovorima, materijal i alat potreban za gradnju kupovaće se u Kini (izuzetak je kamen – nećemo ga uvoziti nego ćemo ga dati džabe); Iz video prezentacije koja je svečano promovisana sredinom decembra saznajemo da će dionica Smokovac – Mateševo imati mostove, tunele i petlje, dok će pokraj puta biti pumpe, restorani i hoteli. Samo se ne zna gdje će sve to biti, pošto Glavni projekat dionice još nije urađen. Za sada postoje Idejni projekat, lijepe želje, te nekoliko kompjuterskih programa koji su probranima omogućili da se uz pomoć ekrana provozaju Prvim crnogorskim autoputem. Djeca to zovu 5D bioskop.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo