Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I MIGRACIJE: Sjever se iseljava

Objavljeno prije

na

Crna Gora se nedavno našla na spisku zemalja njemačkog saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova kao zemlja koja se smatra politički ,,sigurnim”. Cilj je da se smanji broj crnogorskih državljana koji u Njemačkoj traže azil, kako i ostalih koji dolaze iz Srbije, BiH i Makedonije.

Prema najnovijem izvještaju Evropske službe za granice Frontex, početkom 2014. broj azilanata iz zapadnog Balkana u zemlje šengena je u ,,alarmantnom porastu”. U odnosu na januar 2013. ukupno je u januaru 2014. podneseno skoro dva puta više zahtjeva za azil, a u odnosu na decembar prošle godine taj broj je povećan za više od 22 odsto. Prema Frontex-u, 2013. godina je bila rekordna po broju ilegalnih prelazaka granica. Registrovano je čak 40 hiljada takvih prelazaka.

Prema posljednjim dostupnim podacima Frontex-a za 2012., najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.

Njemačke vlasti su, pišu njemački mediji, u obrazloženju naveli da smatraju da u tim zemljama ljudi nijesu progonjeni po političkoj osnovi, već da se radi o ekonomskim motivima za migraciju.

Da je crnogorska stvarnost drugačija, govori i činjenica da je bivši policajac Goran Stanković ove jeseni dobio politički azil u Luksemburgu. Monitor je detaljno pisao o slučaju hrabrog policajca koji je doveden na rub egzistencije nakon što je hrabro svjedočio o prebijanju pokojnog Aleksandra Pejanovića. Prethodno su azil u ovoj zemlji tražili I neki od policajaca sa sjevera Crne Gore koji su svjedočili o međugraničnom švercu.

Ipak, u „bogati Zapad” se i dalje najčešće odlazi trbuhom za kruhom. Posljednji dostupni podaci pokazuju da se u najvećoj mjeri iseljava iz sjevernog područja Crne Gore.

Jedno od pitanja koje je ponavljano tokom decembarskih protesta na sjeveru bilo je – kome je to cilj da nas sve iseli sa naših područja i iz naših domova. Bez odgovora. Funkcioner Bjelopoljske partije Rifat Zejnilović istakao je da je posljednjih mjeseci veliki broj porodica iz Bijelog Polja, a naročito iz Rožaja zatražilo azil u zemljama zapadne Evrope.

U Studiji o socijalnom uticaju emigracije iz 2012. zabilježeno je da su emigranti iz Crne Gore pretežno muškarci, mladi ili srednjih godina i većina njih je iz sjevernog regiona . Značajan broj migranata Crnogoraca je iz centralnog regiona, dok je većina emigranata Bošnjaka ili muslimana iz (određenih opština) sjevernog regiona, dok su migranti Albanci većinom iz južnog regiona. Pored tradicionalnih emigrantsih destinacija (SAD, Njemačka, Švajcarska) nove zemlje kako iz Evrope (na primjer Luksemburg, Švedska) ili iz drugih krajeva svijeta (Australija, Kanada) su postale interesantne emigrantima tokom devedesetih. SAD tradicionalno privlači najveći broj visokoškolovanih migranata dok je njihov udio u migracionoj populaciju u evropskim zemljama mnogo manji (izuzev u Ujedinjenom Kraljevstvu).

Novijih podataka ipak nema. Sem uopštene priče da u dijaspori živi još jedna Crna Gora, preko 600.000 ljudi koji su porijeklom odavde, državni organi nemaju svježih podataka o migracijama. Kažu da je za to potrebna sveobuhvatna analiza koja bi angažovala stručnjake iz različitih oblasti. Prema popisu iz 2011. 35.689 državljana Crne Gore boravi u inostranstvu duže od godinu dana.

Iseljavanje se pojačalo od početka krize 2008. godine. Posljednja studija koja je rađena uz pomoć Evropske komisije navodi da se Između 1991. i 2003. godine udio stanovnika Crne Gore koji žive u inostranstvu povećao sa 3,9 na 8,1 posto Taj procenat se smanjivao u periodu ekonomskog rasta između 2006. i 2008. godine, da bi se s novom krizom opet povećao.

Ministarstvo nauke je u maju raspisalo konkurs za izradu Analitičke studije o crnogorskoj dijaspori. U toku 2013. godine publikovana je knjiga Ko je ko u dijaspori Crne Gore – nauka. U okviru ove publikacije objavljeni su podaci o 90 doktora nauka i istraživača porijeklom iz Crne Gore.

,,Ako se zajednički ne kuje sreća Crne Gore, ni pojedinačna neće biti moguća i dešavaće se najgore, a to je da mladi odlaze”, kazao je tokom nedavnog zasjedanja Dječjeg parlamenta predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

On je kazao i da će ,,mjera dobre i srećne Crne Gore biti povratak mladih”. Po tom aršinu nije nam teško uzeti gorku mjeru. Kako Crna Gora na planu nauke, obrazovanja i zapošljavanja mladima sve manje nudi, teško je očekivati i da se zadrže mladi, a kamoli da se privuku oni koji su već u inostranstvu.

Pored odlaska u inostranstvo trbuhom za kruhom, sve je izraženija i migracija unutar Crne Gore. Stanovništvo sa opustošenog sjevera seli se u Podgoricu i na primorje. Stopa migracije na sjeveru je preko 10 odsto, a procenat stanovništva koji živi u inostranstvu preko 20 odsto. Iz opština na sjeveru svake godine se iseli više od hiljadu stanovnika. Podaci MONSTATA govore da je u kontinuitetu broj umrlih veći od broja rođenih. Pozitivni prirodni priraštaj na sjeveru je posljednji put zabilježen 2010. U septembru je na Žabljaku u školu krenulo svega 20 prvaka.

Neko u inostranstvo, neko put Podgorice i primorja, tek sjever se konstantno prazni. Crna Gora se vraća na mjeru od prije 100 godina – kada su kralj Nikola i njegova kamarila uživali sve privilegije, a raja bila prinuđena da ide trbuhom za kruhom iz Crne Gore. Najčešće u Ameriku. Samo što su nekima sada primorje i Podgorica kao Amerika.

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ SIRIJE
USPUTNA STANICA

Gotovo svakidašnja slika ispred MUP-a u Podgorici – desetak izbjeglica iz Sirije i Eritreje čekaju dobijanje azila. Crna Gora je tokom ove godine bila usputna stanica za mnoge nevoljnike koji su bježali iz svoje zemlje i uputili se ka obećanim zemljama EU. Ulazili su ilegalno u Crnu Goru, isto tako izlazili iz nje. Tokom 2014. je, prema podacima MUP-a, preko 2.000 osoba tražilo azil, što je manje nego 2013, kada je 3.554 osoba htjelo u Crnu Goru. U 2012. bilo je 1.529 zahtjeva, 2011. – 239, a 2010. bilo je samo devet tražioca azila. Nekada su u strukturi tražilaca azila na prvom mjestu bile osobe iz Avganistana, Pakistana i Alžira, dok ih je ove godine najviše iz Sirije i Eritreje. Nevoljnici se u Crnu Goru zadržavaju od tri do pet dana i zatim produžavaju svoj put prema Zapadu. Brojne direkcije i institucije spremaju se, uz pomoć EU, i za neko buduće vrijeme kada će izbjeglice željeti u većem broju da ostanu u Crnoj Gori. Usvajaju se brojni propisi i priprema novi Zakon o azilu. No, toga se još uvijek ne treba puno pribojavati jer Crna Gora je zemlja iz koje u mnogo većem broju odlaze njeni građani.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo