Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I MIGRACIJE: Sjever se iseljava

Objavljeno prije

na

Crna Gora se nedavno našla na spisku zemalja njemačkog saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova kao zemlja koja se smatra politički ,,sigurnim”. Cilj je da se smanji broj crnogorskih državljana koji u Njemačkoj traže azil, kako i ostalih koji dolaze iz Srbije, BiH i Makedonije.

Prema najnovijem izvještaju Evropske službe za granice Frontex, početkom 2014. broj azilanata iz zapadnog Balkana u zemlje šengena je u ,,alarmantnom porastu”. U odnosu na januar 2013. ukupno je u januaru 2014. podneseno skoro dva puta više zahtjeva za azil, a u odnosu na decembar prošle godine taj broj je povećan za više od 22 odsto. Prema Frontex-u, 2013. godina je bila rekordna po broju ilegalnih prelazaka granica. Registrovano je čak 40 hiljada takvih prelazaka.

Prema posljednjim dostupnim podacima Frontex-a za 2012., najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.

Njemačke vlasti su, pišu njemački mediji, u obrazloženju naveli da smatraju da u tim zemljama ljudi nijesu progonjeni po političkoj osnovi, već da se radi o ekonomskim motivima za migraciju.

Da je crnogorska stvarnost drugačija, govori i činjenica da je bivši policajac Goran Stanković ove jeseni dobio politički azil u Luksemburgu. Monitor je detaljno pisao o slučaju hrabrog policajca koji je doveden na rub egzistencije nakon što je hrabro svjedočio o prebijanju pokojnog Aleksandra Pejanovića. Prethodno su azil u ovoj zemlji tražili I neki od policajaca sa sjevera Crne Gore koji su svjedočili o međugraničnom švercu.

Ipak, u „bogati Zapad” se i dalje najčešće odlazi trbuhom za kruhom. Posljednji dostupni podaci pokazuju da se u najvećoj mjeri iseljava iz sjevernog područja Crne Gore.

Jedno od pitanja koje je ponavljano tokom decembarskih protesta na sjeveru bilo je – kome je to cilj da nas sve iseli sa naših područja i iz naših domova. Bez odgovora. Funkcioner Bjelopoljske partije Rifat Zejnilović istakao je da je posljednjih mjeseci veliki broj porodica iz Bijelog Polja, a naročito iz Rožaja zatražilo azil u zemljama zapadne Evrope.

U Studiji o socijalnom uticaju emigracije iz 2012. zabilježeno je da su emigranti iz Crne Gore pretežno muškarci, mladi ili srednjih godina i većina njih je iz sjevernog regiona . Značajan broj migranata Crnogoraca je iz centralnog regiona, dok je većina emigranata Bošnjaka ili muslimana iz (određenih opština) sjevernog regiona, dok su migranti Albanci većinom iz južnog regiona. Pored tradicionalnih emigrantsih destinacija (SAD, Njemačka, Švajcarska) nove zemlje kako iz Evrope (na primjer Luksemburg, Švedska) ili iz drugih krajeva svijeta (Australija, Kanada) su postale interesantne emigrantima tokom devedesetih. SAD tradicionalno privlači najveći broj visokoškolovanih migranata dok je njihov udio u migracionoj populaciju u evropskim zemljama mnogo manji (izuzev u Ujedinjenom Kraljevstvu).

Novijih podataka ipak nema. Sem uopštene priče da u dijaspori živi još jedna Crna Gora, preko 600.000 ljudi koji su porijeklom odavde, državni organi nemaju svježih podataka o migracijama. Kažu da je za to potrebna sveobuhvatna analiza koja bi angažovala stručnjake iz različitih oblasti. Prema popisu iz 2011. 35.689 državljana Crne Gore boravi u inostranstvu duže od godinu dana.

Iseljavanje se pojačalo od početka krize 2008. godine. Posljednja studija koja je rađena uz pomoć Evropske komisije navodi da se Između 1991. i 2003. godine udio stanovnika Crne Gore koji žive u inostranstvu povećao sa 3,9 na 8,1 posto Taj procenat se smanjivao u periodu ekonomskog rasta između 2006. i 2008. godine, da bi se s novom krizom opet povećao.

Ministarstvo nauke je u maju raspisalo konkurs za izradu Analitičke studije o crnogorskoj dijaspori. U toku 2013. godine publikovana je knjiga Ko je ko u dijaspori Crne Gore – nauka. U okviru ove publikacije objavljeni su podaci o 90 doktora nauka i istraživača porijeklom iz Crne Gore.

,,Ako se zajednički ne kuje sreća Crne Gore, ni pojedinačna neće biti moguća i dešavaće se najgore, a to je da mladi odlaze”, kazao je tokom nedavnog zasjedanja Dječjeg parlamenta predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

On je kazao i da će ,,mjera dobre i srećne Crne Gore biti povratak mladih”. Po tom aršinu nije nam teško uzeti gorku mjeru. Kako Crna Gora na planu nauke, obrazovanja i zapošljavanja mladima sve manje nudi, teško je očekivati i da se zadrže mladi, a kamoli da se privuku oni koji su već u inostranstvu.

Pored odlaska u inostranstvo trbuhom za kruhom, sve je izraženija i migracija unutar Crne Gore. Stanovništvo sa opustošenog sjevera seli se u Podgoricu i na primorje. Stopa migracije na sjeveru je preko 10 odsto, a procenat stanovništva koji živi u inostranstvu preko 20 odsto. Iz opština na sjeveru svake godine se iseli više od hiljadu stanovnika. Podaci MONSTATA govore da je u kontinuitetu broj umrlih veći od broja rođenih. Pozitivni prirodni priraštaj na sjeveru je posljednji put zabilježen 2010. U septembru je na Žabljaku u školu krenulo svega 20 prvaka.

Neko u inostranstvo, neko put Podgorice i primorja, tek sjever se konstantno prazni. Crna Gora se vraća na mjeru od prije 100 godina – kada su kralj Nikola i njegova kamarila uživali sve privilegije, a raja bila prinuđena da ide trbuhom za kruhom iz Crne Gore. Najčešće u Ameriku. Samo što su nekima sada primorje i Podgorica kao Amerika.

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ SIRIJE
USPUTNA STANICA

Gotovo svakidašnja slika ispred MUP-a u Podgorici – desetak izbjeglica iz Sirije i Eritreje čekaju dobijanje azila. Crna Gora je tokom ove godine bila usputna stanica za mnoge nevoljnike koji su bježali iz svoje zemlje i uputili se ka obećanim zemljama EU. Ulazili su ilegalno u Crnu Goru, isto tako izlazili iz nje. Tokom 2014. je, prema podacima MUP-a, preko 2.000 osoba tražilo azil, što je manje nego 2013, kada je 3.554 osoba htjelo u Crnu Goru. U 2012. bilo je 1.529 zahtjeva, 2011. – 239, a 2010. bilo je samo devet tražioca azila. Nekada su u strukturi tražilaca azila na prvom mjestu bile osobe iz Avganistana, Pakistana i Alžira, dok ih je ove godine najviše iz Sirije i Eritreje. Nevoljnici se u Crnu Goru zadržavaju od tri do pet dana i zatim produžavaju svoj put prema Zapadu. Brojne direkcije i institucije spremaju se, uz pomoć EU, i za neko buduće vrijeme kada će izbjeglice željeti u većem broju da ostanu u Crnoj Gori. Usvajaju se brojni propisi i priprema novi Zakon o azilu. No, toga se još uvijek ne treba puno pribojavati jer Crna Gora je zemlja iz koje u mnogo većem broju odlaze njeni građani.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo