Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORSKI GRAĐANI NA SIRIJSKOM RATIŠTU: Ljudi ginu, vlast ćuti

Objavljeno prije

na

Prošlog mjeseca na sirijskom ratištu poginuo je još jedan građanin Crne Gore. Četvrti u posljednje dvije godine. Boreći se na strani tzv. Islamske države život je izgubio osamnaestogodišnji Ernad Huseinović iz Plava. Ranije su poginuli Mirza Haklaj iz Podgorice, Adis Salihović iz Rožaja i Damir Slaković iz Bara.

,,Huseinović je poginuo 20. januara u bombaškom napadu u Siriji. Porodici je javljeno da je stradao, a posmrtne ostatke nijesu mogli da preuzmu zbog načina na koji je stradao. On je u Siriju otišao preko Njemačke, gdje je jedno vrijeme živio. Više detalja ne možemo saopštiti”, potvrđeno je Danu u policiji.

Vijest o pogibiji Huseinovića prvo su objavili prištinski mediji na albanskom jeziku.

,,Još jedan mladi život, još jedan osmijeh sa plavskih ulica je otišao, a vjerovatno ne znajući za šta ide. Ti momci zavedeni otišli su u nepovrat. Neko drugi ko ih šalje tamo sjedi u hladu i krije se od svega, ali ipak će i njega stići ruka pravde”, izjavio je tim povodom za TV Vijesti poslanik Džavid Šabović.

Nezvanično, nedavno je grupa od 20 crnogorskih državljana pokušala da se preko Portugalije prebaci u Siriju. Osujećeni su na aerodromu u Lisabonu i svi vraćeni u Crnu Goru.

O pogibiji Huseinovića zvanično nije ništa saopšteno. Zvanično se ne zna ni ko i gdje regrutuje crnogorske mladiće za odlazak na strana ratišta. Zvaničnih informacija nije bilo ni kada je polovinom maja prije tri godine u Siriji poginuo Rožajac Adis Salihović, koji se u Siriji borio pod imenom Ebu Merdija. Adis je, moglo se čuti u Rožajama, boravio u Austriji, čiji se glavni grad Beč u medijima označava kao evropski centar vehabizma. Prema izvoru sajta sandzakhaber.net, Salihović je sahranjen u Siriji. Ni rožajska policija, kako je tada pisao Monitor, nije zvanično obaviještena o smrti Salihovića, niti je saopštavala detalje o tome.

Na ministarskom forumu u Bečićima, održanom u decembru 2013. godine, bilo je riječi i o odlasku nekih sljedbenika vehabijskog pokreta sa ovih područja u Siriju, ali nisu saopšteni detaljniji podaci o tome. Kada je Monitor prije dvije godine pisao o tome, obratili smo se Upravi policije da nam dostavi podatke koliko je osoba iz Crne Gore otišlo da ratuje u Siriju i šta nadležni organi preduzimaju povodom toga. Nikad nismo dobili odgovor.

Kao i ranije, spekuliše se da naši građani idu na strana ratišta organizovano i za novac. Navodno, obećava im se dnevnica od po petsto eura! Nešto kao u Legiji stranaca. Stradali, čija tijela porodice nikada ne vide, sahranjuju se u zemlji u kojoj su ratovali, a novčana nadoknada, kako nezvanično saznajemo, ne isplaćuje im se. U gradovima iz kojih potiču poginuli o tome se nerado priča. I u crnogorskim medijima rijetko se o tome piše.

Na inicijativu poslanika Demosa Zorana Miljanića u Skupštini su prije godinu usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se predviđa zatvor za crnogorske državljane koji ratuju u stranim zemljama. Do danas, kako kaže Miljanić, ništa nije urađeno.

,,Imamo zabrinjavajući podatak da ginu ljudi iz cijele zemlje – iz Bara, Podgorice, Rožaja i Plava, imamo ljude koji su ostavili svoje živote za ciljeve koji su njihovi ciljevi, a kontra interesima Crne Gore, a država nije uradila ništa”, izjavio je prije nekoliko dana Miljanić.

Usvajanjem izmjena Krivičnog zakona očekivala se reakcija države, bezbjednosnih službi, tužilaštva… Osim odlučne akcije države u borbi protiv regrutacije mladih ljudi za potrebe ratovanja u inostranstvu važnu ulogu, tvrde upućeni, imaju porodica i vjerske institucije koji bi mlade ljude trebalo da odvrate od opasnog puta na strana ratišta.

Blagoje Grahovac, analitičar geopolitike, povodom ubistva Huseinovića objašnjava za Monitor zašto mladi ljudi odlaze na sirijsko ratište: ,,U muslimanskom svijetu, koji je bio primjer napredne civilizacije, došlo je, nažalost, do kulturološkog i civilizacijskog sloma. I to ne samo u muslimanskom svijetu nego i kod nas u Evropi. Država i vjerske zajednice ne rade svoj posao kako treba ili bolje reći vjerske zajednice to zlo generišu, a država im se udvara”.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je u nekoliko navrata kritikovao djelovanje radikalnog islamskog pokreta u Crnoj Gori.

Podgoričanin Mirza Haklaj na svom Tvit i Fejsbuk profilu često je komentarisao objave Islamske države i veličao njihove zločine.

Bio je označen kao pripadnik vehabijskog pokreta u Crnoj Gori, a u maju 2010. godine privođen je zbog incidenta u džamiji u podgoričkoj Staroj varoši. On je jedan od aktera snimka ISIL-a na kojem su sredinom prošle godine upućene prijetnje balkanskim državama.

Lider Bošnjačke stranke Rafet Husović pozvao je tada građane Crne Gore, posebno islamske vjere, da ne nasijedaju na provokacije Islamske države, ističući da pojedinci pokušavaju da unesu nemir u državu. Husović je Radiju Slobodna Evropa rekao da pojedinci sa Balkana i iz Crne Gore pokušavaju izjavama i prijetećim porukama da unesu nemire na Balkan i u Crnu Goru.

Snimak koji je objavila Islamska država bio je dio rasprave na To be secure Forumu, koji je održan prošle godine u Budvi. Potpredsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je da poziv džihadista treba shvatiti ozbiljno, ali ga ne treba precjenjivati, jer je ,,propaganda snažan instrument koji koristi ID”. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević poručio je da nadležni organi treba ozbiljno da shvate objavljeni video, dodajući da tako treba da ga shvate i mediji.

Ipak, još nema zvaničnih podataka o broju crnogorskih državljana koji se bore na stranim ratištima. Posljednji podaci iz prošle godine govore da je njih 13 ratovalo u Siriji i dvojica u Ukrajini od kojih se većina vratila. Spekuliše se da je taj broj veći.

,,Od oktobra 2012. do danas u Siriji je bilo 13 državljana Crne Gore, deset ih se vratilo, jedan je poginuo, a dvojica su i dalje na ratištu”, saopštio je tada Mevludin Nuhodžić, predsjednik parlamentarnog Odbora za odbranu i bezbjednost.

Tada je Odbor zaključio da se što prije pristupi izmjenama krivičnog zakonika, sa ciljem sankcionisanja svih onih koji učestvuju u ratu ili oružanim sukobima van Crne Gore.

To što prije još traje.

Medina Džanbegović-Mohammed, glavna urednica portala Ex- Yu Voice, Kairo
Od Sirije više nema ništa

,,Od Sirije faktički više nema ništa”, kaže za Monitor Medina Džanbegović-Mohammed. ,,Dovoljno je pogledati kako sada izgleda Homs, treći grad po veličini, u kome ni kamen nije čitav ostao”. Prema njenim riječima Sirija nije samo zanimljiva po svojoj geostrateškoj poziciji i nafti, već i po razlikama unutar islamskog svijeta: sunniti i šiiti, kojima pripada i alavitska porodica Bašar. Asad je njegovao sekularno uređenje, kao i njegov otac, što sunnitskim velesilama nije nikako odgovaralo. Uz njega su kršćani, kao i iransko-šiitska politika. Egipat se drži sa strane, jer Sisi ima sa Saudijcima jedan sporazum, a drugi ga veže za historijsko prijateljstvo, kada su Sirija, Sudan i Egipat bili jedna država. Zato i jeste (to je najveći razlog!) prethodnik Morsi (Muslimansko bratstvo) skinut sa vlasti u trenutku kada je javno pozvao na vojno uništenje Sirije prije svega Asada. U Egiptu ISIL više nije primarna tema, barem ne na državnoj TV. Zna se da im se pridružio veći broj stranaca, a pominjale su se BiH, Srbija i Crna Gora. Sada su uglavnom preseljeni u Libiju”, kaže Medina Džanbegović-Mohammed.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo