Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORSKI GRAĐANI NA SIRIJSKOM RATIŠTU: Ljudi ginu, vlast ćuti

Objavljeno prije

na

Prošlog mjeseca na sirijskom ratištu poginuo je još jedan građanin Crne Gore. Četvrti u posljednje dvije godine. Boreći se na strani tzv. Islamske države život je izgubio osamnaestogodišnji Ernad Huseinović iz Plava. Ranije su poginuli Mirza Haklaj iz Podgorice, Adis Salihović iz Rožaja i Damir Slaković iz Bara.

,,Huseinović je poginuo 20. januara u bombaškom napadu u Siriji. Porodici je javljeno da je stradao, a posmrtne ostatke nijesu mogli da preuzmu zbog načina na koji je stradao. On je u Siriju otišao preko Njemačke, gdje je jedno vrijeme živio. Više detalja ne možemo saopštiti”, potvrđeno je Danu u policiji.

Vijest o pogibiji Huseinovića prvo su objavili prištinski mediji na albanskom jeziku.

,,Još jedan mladi život, još jedan osmijeh sa plavskih ulica je otišao, a vjerovatno ne znajući za šta ide. Ti momci zavedeni otišli su u nepovrat. Neko drugi ko ih šalje tamo sjedi u hladu i krije se od svega, ali ipak će i njega stići ruka pravde”, izjavio je tim povodom za TV Vijesti poslanik Džavid Šabović.

Nezvanično, nedavno je grupa od 20 crnogorskih državljana pokušala da se preko Portugalije prebaci u Siriju. Osujećeni su na aerodromu u Lisabonu i svi vraćeni u Crnu Goru.

O pogibiji Huseinovića zvanično nije ništa saopšteno. Zvanično se ne zna ni ko i gdje regrutuje crnogorske mladiće za odlazak na strana ratišta. Zvaničnih informacija nije bilo ni kada je polovinom maja prije tri godine u Siriji poginuo Rožajac Adis Salihović, koji se u Siriji borio pod imenom Ebu Merdija. Adis je, moglo se čuti u Rožajama, boravio u Austriji, čiji se glavni grad Beč u medijima označava kao evropski centar vehabizma. Prema izvoru sajta sandzakhaber.net, Salihović je sahranjen u Siriji. Ni rožajska policija, kako je tada pisao Monitor, nije zvanično obaviještena o smrti Salihovića, niti je saopštavala detalje o tome.

Na ministarskom forumu u Bečićima, održanom u decembru 2013. godine, bilo je riječi i o odlasku nekih sljedbenika vehabijskog pokreta sa ovih područja u Siriju, ali nisu saopšteni detaljniji podaci o tome. Kada je Monitor prije dvije godine pisao o tome, obratili smo se Upravi policije da nam dostavi podatke koliko je osoba iz Crne Gore otišlo da ratuje u Siriju i šta nadležni organi preduzimaju povodom toga. Nikad nismo dobili odgovor.

Kao i ranije, spekuliše se da naši građani idu na strana ratišta organizovano i za novac. Navodno, obećava im se dnevnica od po petsto eura! Nešto kao u Legiji stranaca. Stradali, čija tijela porodice nikada ne vide, sahranjuju se u zemlji u kojoj su ratovali, a novčana nadoknada, kako nezvanično saznajemo, ne isplaćuje im se. U gradovima iz kojih potiču poginuli o tome se nerado priča. I u crnogorskim medijima rijetko se o tome piše.

Na inicijativu poslanika Demosa Zorana Miljanića u Skupštini su prije godinu usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se predviđa zatvor za crnogorske državljane koji ratuju u stranim zemljama. Do danas, kako kaže Miljanić, ništa nije urađeno.

,,Imamo zabrinjavajući podatak da ginu ljudi iz cijele zemlje – iz Bara, Podgorice, Rožaja i Plava, imamo ljude koji su ostavili svoje živote za ciljeve koji su njihovi ciljevi, a kontra interesima Crne Gore, a država nije uradila ništa”, izjavio je prije nekoliko dana Miljanić.

Usvajanjem izmjena Krivičnog zakona očekivala se reakcija države, bezbjednosnih službi, tužilaštva… Osim odlučne akcije države u borbi protiv regrutacije mladih ljudi za potrebe ratovanja u inostranstvu važnu ulogu, tvrde upućeni, imaju porodica i vjerske institucije koji bi mlade ljude trebalo da odvrate od opasnog puta na strana ratišta.

Blagoje Grahovac, analitičar geopolitike, povodom ubistva Huseinovića objašnjava za Monitor zašto mladi ljudi odlaze na sirijsko ratište: ,,U muslimanskom svijetu, koji je bio primjer napredne civilizacije, došlo je, nažalost, do kulturološkog i civilizacijskog sloma. I to ne samo u muslimanskom svijetu nego i kod nas u Evropi. Država i vjerske zajednice ne rade svoj posao kako treba ili bolje reći vjerske zajednice to zlo generišu, a država im se udvara”.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je u nekoliko navrata kritikovao djelovanje radikalnog islamskog pokreta u Crnoj Gori.

Podgoričanin Mirza Haklaj na svom Tvit i Fejsbuk profilu često je komentarisao objave Islamske države i veličao njihove zločine.

Bio je označen kao pripadnik vehabijskog pokreta u Crnoj Gori, a u maju 2010. godine privođen je zbog incidenta u džamiji u podgoričkoj Staroj varoši. On je jedan od aktera snimka ISIL-a na kojem su sredinom prošle godine upućene prijetnje balkanskim državama.

Lider Bošnjačke stranke Rafet Husović pozvao je tada građane Crne Gore, posebno islamske vjere, da ne nasijedaju na provokacije Islamske države, ističući da pojedinci pokušavaju da unesu nemir u državu. Husović je Radiju Slobodna Evropa rekao da pojedinci sa Balkana i iz Crne Gore pokušavaju izjavama i prijetećim porukama da unesu nemire na Balkan i u Crnu Goru.

Snimak koji je objavila Islamska država bio je dio rasprave na To be secure Forumu, koji je održan prošle godine u Budvi. Potpredsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je da poziv džihadista treba shvatiti ozbiljno, ali ga ne treba precjenjivati, jer je ,,propaganda snažan instrument koji koristi ID”. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević poručio je da nadležni organi treba ozbiljno da shvate objavljeni video, dodajući da tako treba da ga shvate i mediji.

Ipak, još nema zvaničnih podataka o broju crnogorskih državljana koji se bore na stranim ratištima. Posljednji podaci iz prošle godine govore da je njih 13 ratovalo u Siriji i dvojica u Ukrajini od kojih se većina vratila. Spekuliše se da je taj broj veći.

,,Od oktobra 2012. do danas u Siriji je bilo 13 državljana Crne Gore, deset ih se vratilo, jedan je poginuo, a dvojica su i dalje na ratištu”, saopštio je tada Mevludin Nuhodžić, predsjednik parlamentarnog Odbora za odbranu i bezbjednost.

Tada je Odbor zaključio da se što prije pristupi izmjenama krivičnog zakonika, sa ciljem sankcionisanja svih onih koji učestvuju u ratu ili oružanim sukobima van Crne Gore.

To što prije još traje.

Medina Džanbegović-Mohammed, glavna urednica portala Ex- Yu Voice, Kairo
Od Sirije više nema ništa

,,Od Sirije faktički više nema ništa”, kaže za Monitor Medina Džanbegović-Mohammed. ,,Dovoljno je pogledati kako sada izgleda Homs, treći grad po veličini, u kome ni kamen nije čitav ostao”. Prema njenim riječima Sirija nije samo zanimljiva po svojoj geostrateškoj poziciji i nafti, već i po razlikama unutar islamskog svijeta: sunniti i šiiti, kojima pripada i alavitska porodica Bašar. Asad je njegovao sekularno uređenje, kao i njegov otac, što sunnitskim velesilama nije nikako odgovaralo. Uz njega su kršćani, kao i iransko-šiitska politika. Egipat se drži sa strane, jer Sisi ima sa Saudijcima jedan sporazum, a drugi ga veže za historijsko prijateljstvo, kada su Sirija, Sudan i Egipat bili jedna država. Zato i jeste (to je najveći razlog!) prethodnik Morsi (Muslimansko bratstvo) skinut sa vlasti u trenutku kada je javno pozvao na vojno uništenje Sirije prije svega Asada. U Egiptu ISIL više nije primarna tema, barem ne na državnoj TV. Zna se da im se pridružio veći broj stranaca, a pominjale su se BiH, Srbija i Crna Gora. Sada su uglavnom preseljeni u Libiju”, kaže Medina Džanbegović-Mohammed.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo