Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKO ZDRAVSTVO SAD I NEKAD: Recept za haos

Objavljeno prije

na

Crnogorski zdravstveni sistem napala je još jedna ozbiljna boljka. Riječ je o novouvedenom elektronskom zakazivanju pregleda u Kliničkom centru Crne Gore.

Izabrani doktor podgoričkog Doma zdravlja Bojan Bekan izjavio je prije nekoliko dana Vijestima da je zbog te inovacije, koju je autorizovalo Ministarstvo zdravlja, da su ti ljekari dodatno opterećeni, i da je situacija haotična. On ne vjeruje da iko može biti zadovoljan sadašnjim načinom zakazivanja pregleda i da kod nekih specijalista nema slobodnih termina ni do kraja ove godine.

I predsjednica Udruženja radiologa i doktorka Radiološke klinike Žanka Cerović tvrdi da je elektronskim zakazivanjem produženo vrijeme čekanja na specijalisticke preglede i onemogućeno pacijentima da izaberu odgovarajućeg specijalistu što dovoljno govori o “nedobronamjernosti Ministarstva u odnosu na zdravstvene radnike i pacijente”. Ministarstvo zdravlja u nemogućnosti da riješi bilo koji problem u zdravstvenom sistemu, pribjegava taktici napada na ljekare i poziva na sukob na relaciji pacijent-ljekar, saopštila je predsjednica Udruženja radiologa reagujući na izjave ministra zdravlja Kenana Hrapovića da 37 odsto ljekara šalje pacijente u privatne ordinacije.

“Prvo, u sistemu elektronskog zakazivanja isključivo izabrani ljekar zakazuje specijalističke preglede pacijentima, tako da ljekar specijalista nije u mogućnosti da pošalje pacijenta u privatne ordinacije. Drugo, Ministarstvo zdravlja, zahvaljujući nepripremljenom i neorganizovanom elektronskom sistemu zakazivanja, tjera pacijente u privatne ordinacije”, navodi se u reagovanju doktorke Cerović.

Pojedini ljekari kao i Demokratska Crna Gora optužili su Ministarstvo zdravlja da se projekat elektronskog zakazivanja ne sprovodi u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata, kojim je propisano da pacijent ima pravo da izabere doktora specijalistu medicine, u skladu sa kadrovskim mogućnostima.

Ministarstvao zdravlja tvrdi da je elektronsko zakazivanje donijelo “mnogo više pozitivnih, nego negativnih iskustava” i da se Zakon ne krši, s obzirom na to da crnogorsko zdravstvo “trenutno nema kadrovskih kapaciteta u dovoljnoj mjeri”. Kakve veze imaju kršenje Zakona u ovom smislu i kadrovski kapaciteti to vjerovatno mogu odgonetnuti samo u Ministarstvu zdravlja.

Iz Doma zdravlja Podgorica hvale se da se projekat elektronskog zakazivanja pregleda sprovodi bez većih problema i da ne stoji ocjena da je “situacija u vezi sa elektronskim zakazivanjem haotična”. Ipak, priznaju da gužve nijesu neuobičajena slika ispred ambulanti, jer se dnevno pregleda sedam do 10 hiljada pacijenata.

Da je crnogorski sistem zdravstva deficitaran specijalističkim kadrom odavno upozoravaju iz Sindikata doktora medicine. Najveći deficit se bilježi u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj (350 odsto), neurolo-giji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto), oftalmologiji (125 od-sto), anesteziologiji (100 odsto), internističkim granama (100 odsto), ortopediji (100 odsto), psihijatriji (70 odsto) i opštoj hirurgiji (60 odsto).

Kliničkom centru Crne Gore nedostaje 1.000 ljekara i medicinskih tehničara, prema novoj sistematizaciji radnih mjesta, koja predviđa 3.196 zaposlenih, izjavila je u maju direktorica KCCG Zorica Kovačević.

Nedavno je načelnik izabranih doktora za žene u Domu zdravlja Podgorica Milovan Jovanović kazao je da jedan ginekolog brine o preko 8.000 žena i da je nedostatak specijalista veliki problem. Svakog dana pregledamo i do 100 žena, a broj pregleda tokom radnog dana nikada nije manji od 60, kazao je Jovanović.

U javnim zdravstvenim ustanovama danas nema nijednog dječjeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra.

Eto, tako danas izgleda klinička slika crnogorskog zdravstvenog sistema zbog čega najviše ispaštaju pacijenti. I to ponajviše zbog loše organizacije koja je ne tako davno bila mnogo bolja i ministara koji nisu imali sluha za rješenja provjerena u praksi. O tome smo razgovarali sa Ivom Đurišićem, prvim specijalistom organizacije zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

„Kao direktor Doma zdravlja 2005. godine potpisao sam ugovor za kredit sa Svjetskom bankom od sedam i po miliona eura. Dio novca odobren je za projekat izabrani doktor kao prethodnica porodičnog ljekara koji postoji u čitavom svijetu. Tada sam odlučio da izabrani doktor radi šest sati u ambulanti, s tim da dva sata budu rezervisana za one koji, tako da kažem, ne mogu unaprijed znati da će biti bolesni tog dana, a dva sata za obavaljanje kućnih posjeta. Ljekar porodične medicine bio je zamišljen tako da ima specijalizaciju interne medicine, ginekologije i pedijatrije u određenom dijelu kako bi mogao posjećivati porodicu od nula do stotinu godina”, sjeća se Đurišić.

Ranije su kućne posjete bile ustaljena praksa. U Podgorici je, na primjer, bilo 45 patronažnih sestara. Kućno liječenje gotovo da i ne postoji od kada imamo izabrane doktore.

Đurišić ovako objašnjava prednosti zdravstvenog sistema u kojem postoji porodični ljekar. „Ako, na primjer, porodica od pet članova – muž, žena i tri kćerke imaju različite izabrane doktore, u jednom danu može se dogoditi da u njihov stan dođu pet ljekara opšte prakse, četiri ginekologa i svi sa po jednom sestrom. Znači, osamnaestoro njih! A kada bismo imali porodičnog ljekara sa navedenim specijalizacijama dovoljni bi bili on i medicinska sestra. Podgorica je bila pilot projekat čitavog zdravstrvenog sistema u vremenu o kojem govorim. U startu se jedino pojavio mali problem sa zakazivanjem pregleda. Dešavalo se da se pregledi zakazuju za tri-četiri dana, ali taj sam problem riješio ovako. Nikada izabrani doktor ne smije zakazati pregled pacijentu, a ako poslije devet sati uveče bude nepregledanih pacijenata ljekar je morao i njih da pregleda i to mu je bilo posebno plaćeno”, kaže Đurišić.

Đurišić se sjeća i još jednog projekta čija je realizacija otpočela 1991. godine.

„Kad sam izabran za direktora Doma zdravlja Podgorica sve osnovne i srednje škole imale su stomatologe. Stomatolog i stomatološka sestra pregledali su sve učenike u septembru i oktobru i radili sistematske preglede. Tokom ostalih mjeseci obavljali su liječenje tako da na završetku srednje škole bilo riješeno 90 odsto stomatoloških problema srednjoškolaca”, kaže Đurišić. Danas u školama nema stomatologa.

No, ni ranije nije sve bilo idealno. Tada je, kaže Đurišić, veliki problem bio što Hitna pomoć nije imala pedijatra. Tako djeca od devet uveče do sedam ujutru nisu mogla da dobiju hitnu medicinsku pomoć. Ali, taj problem je u Podgorici riješen tako što su angažovana dvojica pedijatara da naizmjenično rade noću.

Đurišić kaže da ni Zavod za hitnu medicinsku pomoć ovakav kakav je danas ne može da pacijentima pruža kvalitetne usluge.

„Da bi Zavod funkcionisao jedan tim hitne medicinske pomoći treba da ima najmanje četiri ljekara, osam sestara i najmanje četiri vozača kako bi jedna smjena bila kompletna 24 sata. Ranije, s obzirom na to da je Podgorica imala veliki broj stanovnika ekipe hitne pomoći imale su mnogo više članova i sve smo rješavali bez ikakvih problema”, sjeća se Đurišić.

I Đurišić kaže da će se gužve u domovima zdravlja i ambulantama još više povećavati uvođenjem elektronskog zakazivanja pregleda za Klinički centar i oduzimanjem prava pacijentima da biraju svog izabranog ljekara specijalistu.

„Čitava ova moja priča svodi se na poruku da u cilju efikasnije organizacije zdravstvenog sistema ne treba, kao što se to radi godinama, za ministre zdravlja postavljati politički podobne nego sposobne, specijaliste za organizaciju zdravstvene službe”, kaže Đurišić.

Besmisleno je to očekivati dok je DPS na vlasti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo