Povežite se sa nama

OKO NAS

AGROPOLIMLJE BERANE: Čekajući tužioca

Objavljeno prije

na

Nekadašnji radnici i akcionari bivšeg preduzeća „Agropolimlje” za-tražili su od tužilaštva da preispita dešavanja koja su se u toku tranzicio-nih procesa odigrala u tom velikom kolektivu, koji je najprije rasparčan a zatim temeljno pokraden.

Ova beranska kompanija u oblasti agroprivrede, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, odlukom Skupštine akcionara DD „Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, podije-ljena je na deset novih pravnih subjekata, odnosno akcionarskih društa-va. Tada su kola krenula niz brdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.

Sada bivši radnici i akcionari pričaju kako godinama na njih niko ne okreće glavu, iako su uporno pokušali da dokažu da su određena lica prilikom privatizacije preduzeća, kontinuirano u dužem vremenskom pe-riodu, preduzimala brojne nedozvoljene radnje u cilju pribavljanja pro-tivpravne imovinske koristi, na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.

Oni navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni na način što im je prili-kom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću „Agropoplimlje”.

Kažu i da postoje osnovane sumnje da se u ovom slučaju radi o organi-zovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni. Akcionari su zatražili da se razmotri odgovornost za, kako su naveli, „nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prili-kom prodaje preduzeća”.

“Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Tako i dan-danas ti pojedinci uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekad radili i umjesto njih, na očigled svih, podižu zgrade i tako uveća-vaju svoje bogatstvo” – pričaju akcionari.

Sve to je, kako tvrde, omogućeno zbog nepostupanja nadležnih instituci-ja koje nijesu preduzele ništa da se spriječi otimanje imovine njihovog preduzeća.

“Zato zahtijevamo od glavnog specijalnog tužioca da reaguje što prije ka-ko bi se konačno utvrdilo zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi na vrijeme spriječile neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedi-nice Uprave za nekretnine Berane” – kažu akcionari.

Oni ističu i da je posebno nepravedno to što dugi niz godina nije ispošto-vano njihovo pravo na pravično i pošteno suđenje i da se krajnje neza-konito došlo do zaključka da nije osnovan predlog za ponovno pokreta-nje stečajnog postupka.

“Od 2006. do 2010. godine naš predmet se nalazio kod Osnovnog suda u Beranama. Nakon toga pravdu smo uzaludno tražili kod Višeg suda u Bijelom Polju. Slično su se odnijeli i Privredni i Apelacioni sud, tako da smo mi na kraju izgubili povjerenje u pravni poredak Crne Gore. Zato krajnje očajni i ogorčeni tražimo da se specijalno tužilaštvo suoči sa na-šim zahtjevima i shvati da su u našem preduzeću spovođene nezakonite radnje. Tim prije, jer se radi o organizovanom kriminalu gdje su pojedin-ci preko noći za sebe prigrabili ogromno bogatstvo koje su brojne gene-racije decenijama stvarale” – naglasili su akcionari.

Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD „Agropolimlja” Berane, koja je podijeljena između akci-onarskih društava, procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.

Bivši akcionari tvrde da su nakon toga direktori akcionarskih društava pribjegli nezakonitim radnjama..

“Direktori akcionarskih društava su, protivno odredbama Zakona o pri-vrednim društvima, dakle, bez zakonskih mogućnosti, mimo skupština akcionarskih društava 10.3.2004. godine, sačinili aneks diobnog ugovora od 23.09.2002. godine, kojim su navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD „Poljoprivredi i šumasrvtu” Berane” – pričaju akcionari.

Oni objašnjavaju da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama 10.3.2004. godine.

“Problem je u tome što diobni ugovor sačinjen mimo skupština akcionar-skih društava, kao jedino zakonom ovlašćenih organa za prenošenje i ustupanje prava svojine akcionarskih društava i poslužio je da se AD „Poljoprivreda i šumarstvo” Berane nezakonito uknjiži kod Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice Berane, kao vlasnik svih nepo-kretnosti, koje su bile svojina DD „Agropolimlje” Berane. Na taj način oštećeni su svi akcionari i to svih akcionarskih društava, pravnih sljed-benika DD „Agropolimlja” Berane, jer svima njima pripada pravo svoji-ne na dio poljoprivrednog i šumskog zemljišta, koja su bila svojina nji-hovog pravnog prethodnika DD „Agroplimlja” Berane” – smatraju akcionari.

Oni tvrde i da su pojedini biznismeni poslednjih godina vrijednu nepo-kretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD „Agropoli-mlja” Berane, na svoju ruku prodavali raznim kupcima, a da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe.

“Zato je potrebno da tužilaštvo preko stalnog sudskog vještaka-geometra i Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice u Beranama, tačno utvrdi koja je površina nepokretnosti bila upisana na AD „Poljoprivreda i šumarstvo” i na osnovu kojeg pravnog osnova, zatim koliko je od tih nepokretnosti otuđeno, kada, kojim licima i kako i na koji način su vrše-ne promjene na nove kupce. Potrebno je utvrditi i za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su prodaje bile zakonite i da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo zadnjih godina, ulazio i u završne bilasne AD „Poljoprivreda i šumarstvo”. Neophodno je ispitati kretanje toga novca i zašta je utrošen, tim prije jer AD „Poljoprivreda i šumarstvo” formalno postoji samo na papiru i to svih ovih godina” – tvrde akcionari.

Oni vjeruju da djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju i da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji.

Smatraju da je slučaj Agropolimlja „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.

„Građani koji su oložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo” – kažu akcionari.

Bivši radnici i akcionari Agropolimlja, odnosno desetak novonastalih kompanija, objašnjavaju da su se ulažući porodične vaučere, rukovodili razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća koja su nastala njegovom segmentacijom na čudne načine prisvojena i opljačkana.

I tako opljačkana i dalje se vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji, o čemu je Monitor ranije pisao – Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane… Svega toga više nema, kao ni Agropolimlja koji je zapošljavao hiljadu radnika. Ta priča je otišla daleko u zaborav.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo