Povežite se sa nama

OKO NAS

AGROPOLIMLJE BERANE: Čekajući tužioca

Objavljeno prije

na

Nekadašnji radnici i akcionari bivšeg preduzeća „Agropolimlje” za-tražili su od tužilaštva da preispita dešavanja koja su se u toku tranzicio-nih procesa odigrala u tom velikom kolektivu, koji je najprije rasparčan a zatim temeljno pokraden.

Ova beranska kompanija u oblasti agroprivrede, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, odlukom Skupštine akcionara DD „Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, podije-ljena je na deset novih pravnih subjekata, odnosno akcionarskih društa-va. Tada su kola krenula niz brdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.

Sada bivši radnici i akcionari pričaju kako godinama na njih niko ne okreće glavu, iako su uporno pokušali da dokažu da su određena lica prilikom privatizacije preduzeća, kontinuirano u dužem vremenskom pe-riodu, preduzimala brojne nedozvoljene radnje u cilju pribavljanja pro-tivpravne imovinske koristi, na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.

Oni navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni na način što im je prili-kom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću „Agropoplimlje”.

Kažu i da postoje osnovane sumnje da se u ovom slučaju radi o organi-zovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni. Akcionari su zatražili da se razmotri odgovornost za, kako su naveli, „nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prili-kom prodaje preduzeća”.

“Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Tako i dan-danas ti pojedinci uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekad radili i umjesto njih, na očigled svih, podižu zgrade i tako uveća-vaju svoje bogatstvo” – pričaju akcionari.

Sve to je, kako tvrde, omogućeno zbog nepostupanja nadležnih instituci-ja koje nijesu preduzele ništa da se spriječi otimanje imovine njihovog preduzeća.

“Zato zahtijevamo od glavnog specijalnog tužioca da reaguje što prije ka-ko bi se konačno utvrdilo zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi na vrijeme spriječile neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedi-nice Uprave za nekretnine Berane” – kažu akcionari.

Oni ističu i da je posebno nepravedno to što dugi niz godina nije ispošto-vano njihovo pravo na pravično i pošteno suđenje i da se krajnje neza-konito došlo do zaključka da nije osnovan predlog za ponovno pokreta-nje stečajnog postupka.

“Od 2006. do 2010. godine naš predmet se nalazio kod Osnovnog suda u Beranama. Nakon toga pravdu smo uzaludno tražili kod Višeg suda u Bijelom Polju. Slično su se odnijeli i Privredni i Apelacioni sud, tako da smo mi na kraju izgubili povjerenje u pravni poredak Crne Gore. Zato krajnje očajni i ogorčeni tražimo da se specijalno tužilaštvo suoči sa na-šim zahtjevima i shvati da su u našem preduzeću spovođene nezakonite radnje. Tim prije, jer se radi o organizovanom kriminalu gdje su pojedin-ci preko noći za sebe prigrabili ogromno bogatstvo koje su brojne gene-racije decenijama stvarale” – naglasili su akcionari.

Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD „Agropolimlja” Berane, koja je podijeljena između akci-onarskih društava, procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.

Bivši akcionari tvrde da su nakon toga direktori akcionarskih društava pribjegli nezakonitim radnjama..

“Direktori akcionarskih društava su, protivno odredbama Zakona o pri-vrednim društvima, dakle, bez zakonskih mogućnosti, mimo skupština akcionarskih društava 10.3.2004. godine, sačinili aneks diobnog ugovora od 23.09.2002. godine, kojim su navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD „Poljoprivredi i šumasrvtu” Berane” – pričaju akcionari.

Oni objašnjavaju da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama 10.3.2004. godine.

“Problem je u tome što diobni ugovor sačinjen mimo skupština akcionar-skih društava, kao jedino zakonom ovlašćenih organa za prenošenje i ustupanje prava svojine akcionarskih društava i poslužio je da se AD „Poljoprivreda i šumarstvo” Berane nezakonito uknjiži kod Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice Berane, kao vlasnik svih nepo-kretnosti, koje su bile svojina DD „Agropolimlje” Berane. Na taj način oštećeni su svi akcionari i to svih akcionarskih društava, pravnih sljed-benika DD „Agropolimlja” Berane, jer svima njima pripada pravo svoji-ne na dio poljoprivrednog i šumskog zemljišta, koja su bila svojina nji-hovog pravnog prethodnika DD „Agroplimlja” Berane” – smatraju akcionari.

Oni tvrde i da su pojedini biznismeni poslednjih godina vrijednu nepo-kretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD „Agropoli-mlja” Berane, na svoju ruku prodavali raznim kupcima, a da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe.

“Zato je potrebno da tužilaštvo preko stalnog sudskog vještaka-geometra i Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice u Beranama, tačno utvrdi koja je površina nepokretnosti bila upisana na AD „Poljoprivreda i šumarstvo” i na osnovu kojeg pravnog osnova, zatim koliko je od tih nepokretnosti otuđeno, kada, kojim licima i kako i na koji način su vrše-ne promjene na nove kupce. Potrebno je utvrditi i za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su prodaje bile zakonite i da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo zadnjih godina, ulazio i u završne bilasne AD „Poljoprivreda i šumarstvo”. Neophodno je ispitati kretanje toga novca i zašta je utrošen, tim prije jer AD „Poljoprivreda i šumarstvo” formalno postoji samo na papiru i to svih ovih godina” – tvrde akcionari.

Oni vjeruju da djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju i da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji.

Smatraju da je slučaj Agropolimlja „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.

„Građani koji su oložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo” – kažu akcionari.

Bivši radnici i akcionari Agropolimlja, odnosno desetak novonastalih kompanija, objašnjavaju da su se ulažući porodične vaučere, rukovodili razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća koja su nastala njegovom segmentacijom na čudne načine prisvojena i opljačkana.

I tako opljačkana i dalje se vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji, o čemu je Monitor ranije pisao – Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane… Svega toga više nema, kao ni Agropolimlja koji je zapošljavao hiljadu radnika. Ta priča je otišla daleko u zaborav.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo