Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDIT NJEMACA NEMA KO DA PODIGNE U ULCINJU: Projekat vijeka dovden u pitanje

Objavljeno prije

na

Sve opštine na Primorju su odmakle u realizaciji projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mrteže za što je sredstva odobrila Njemačka razvojna banka (KfW). Jedan od ključnih uslova u Ulcinju je bio da se broj zapošljenih u Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija” (ViK) smanji na 100, a prije tri godine ih je bilo čak 226. Iz te firme su uspjeli da broj smanje na 126, a u vladajućoj koaliciji u Ulcinju postignut je dogovor da se 20 radnika prebaci u novu firmu “Parkinf servis”, a da se šest zaposle u javnoj upravi. Ali “Parking servisa” nema, niti je Opština preuzela šest radnika. Projekat u čiju prvu fazu bi trebalo da se investira 20 miliona eura, je na čekanju. Pune tri godine.

Direktor ViK-a Fehim Avdiu tvrdi da lokalna uprava nije ispunila svoje obaveze. „Ne znam zašto to rade, ali znam da je u pitanju klasična neodgovornost čelnika Opštine”, kaže on.

U opoziciji su zgroženi ponašanjem lokalne vladajuće koalicije, koju nakon lanjske rekonstrukcije iz Podgorice čini čak 27 od ukupno 33 odbornika.

“Umjesto da riješe problem sa šest radnika JP “Vodovod i kanalizacija” i da projekat ide svojim tokom, direktor tog preduzeća i predsjednik Opštine se međusobno optužuju, a ništa ne rješavaju evo godinu i po dana”, izjavio je predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Predsjednik Kluba odbornika Socijaldemokratske partije Skender Elezagić kaže da loklana skuština nema informacija o dinamici trošenja sredstava iz kredita za koji je ona donijela odluku i formirala posebnu Komisiju koja treba da prati realizaciju kredita. On je javno pitao: da li je došlo do povlačenja sredstava iz granta od milion eura, da li se zbog kašnjenja u povlačenju sredstava već obračunavaju kamate na obezbijeđena a nepovučena sredstva i ko je odgovoran za kašnjenje u realizaciji ovako značajnog projekta?

Na netransparentnost ukazuje i Bajraktari. „Od usvajanja odluke o kreditnom zaduženju, u novembru 2015, odbornici nijesu nijednom upoznati sa realizacijom te investicije iako je to zakonska obaveza lokalne vlasti, a radi se o najvećem projektu koji treba da se sprovede u Ulcinju”.

Zbog svega toga još nema tendera za ovu investiciju iako je bilo predviđeno da se on raspiše najprije do kraja 2016., pa onda na proljeće. Tek je početkom aprila, nakon sastanka predsjednika Opštine Nazifa Cungua sa predstavnicima KfW-a i konsultanata iz firme „Vodacom”, saopšteno da se očekuje da bi rekonstrukcija i izgradnja novih dijelova mreže vodovoda i kanalizacije mogla početi – do kraja tekuće kalendarske godine.

Malo je naznaka da će se to dogoditi, jer je jedan od uslova revizija projekta, koji je radila jedna austrijska kompanija, a koji Opština nije potpisala. Iz Vodakoma su prije nekoliko mjeseci upozorili da bi proces u potpunosti mogao biti blokiran. Na tako nešto nezvanično ukazuju i iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je koordinisalo čitav projekat.

Realizacija ovog projekta omogućava da rješavanje pitanja od neprocjenjivog značaja za turizam, životnu sredinu i ukupni život građana Ulcinja, kao i početak velikih projekata u hotelskoj industriji na Velikoj plaži i Adi, čišćenje kanala Port Milena, koji je već godinama „ekološka bomba”. To bi dovelo do značajnog smanjenja zagađenja mora u ulcinjskom priobalju. Na početku ove sezone Ulcinj ima izvjesnih problema sa snadbjevanja vodom što potvrđuje značaj projekta koji je trebao dovesti i do stabilizacije poslovanja firme ViK.

Činjenica da se čuveni njemački turoperator TUI interesuje za investicije u Hotelsko-turističko preduzeće „Ulcinjska rivijera” potencira potrebu da se što prije krene sa rekonstrukcijom vodovodne i kanalizacione mreže. Njemački turisti posebno cijene područja gdje se vodi briga o čistoći mora, vode računa o postojanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Ulcinjska vlast za sve ovo ne mari. Njima je važnije da nanesu štetu političkom protivniku,u svakoj prilici, iako su u istoj koaliciji!? Gradonačelnik Ulcinja Cungu je iz albanske nacionalne stranke Forca, dok ViK kontroliše Demokratska partija Fatmira Đeke. DPS, koji je kohezioni faktor ove koalicije sklepane u martu prošle godine od strane zamjenika predsjednika te stranke Duška Markovića, zainteresovano posmatra sve ovo i priprema se za lokalne izbore koji će se u vjerovatno održati krajem godine.

U tom kontekstu je možda razumljivo što je Ministarstvo finansija odbacilo zahtjev Opštine Ulcinj da izda saglasnost za kredit na 393.500 eura zbog „realizacije Sanacionog plana i prevazilaženje finansijskih poteškoća Opštine”.

U Ministarstvu su, kako su istakli u pismu upućenom Cunguu, zaključili da lokalna samouprava ne ispunjava uslove za željeno kreditno zaduženje.

Navedeno je da bi se u tom iznosu saglasnost mogla dobiti samo za kredit kojim bi se finansirali kapitalni projekti od značaja za opštinu, odnosno Državu.

No, iako je sezona počela, a budžet planiran na čak 15,4 miliona eura, finansijsko stanje u lokalnoj upravi je sve teže, pa je zatražena donacija od Vlade, kao i da se ranije isplate sredstva koja Opština Ulcinj dobija iz Egalizacionog fonda.

Radnici kojima se duguju četiri zarade su zatražili i isplatu nadoknada plata u visini od oko dva miliona eura koje su, tvrde, izgubili zbog smanjenja zarada od gotovo 20 odsto od kraja 2011.

“Mi smo Cunguu i sekretaru za budžet i finansije Seadu Osmanoviću predložili administrativno poravnanje kako bi se izbjegli sudski troškovi i kamate, te da oni obzirom da se radi o velikim sredstvima, pripreme Prijedlog izmjene budžeta za 2017. godinu i plan isplate sredstava”, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije u Opštini Ulcinj Luka Marniković.

Tim povodom je jedan od bivših potpredsjednika Opštine Ulcinj Nailj Redža predao tužbu sudu, a sudski vještaci već procjenjuju štetu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo