Povežite se sa nama

INTERVJU

DARKO PAJOVIĆ, PREDSJEDNIK POZITIVNE CRNE GORE: Crnoj Gori nisu potrebni gospodari

Objavljeno prije

na

uob-sveti-stefan

MONITOR: Da li ćete izaći na izbore po svaku cijenu, odnosno kako će Pozitivna reagovati ako ostala opozicija ocijeni da nisu stvoreni uslovi za demokratske i fer izbore, pa odluči da ih bojkotuje? PAJOVIĆ: Vaše pitanje zapravo implicira jednu vrstu pretpostavke kako bismo se mi ponašali da imamo onu procjenu koju vi u samom pitanju postavljate. Mi se nismo bavili ,,cijenom” izlaska ili neizlaska na izbore, mi smo ozbiljna politička partija sa ozbiljnom ponudom građanima Crne Gore. Što se opozicije i njihove procjene tiče, čini mi se da vaše pitanje opet implicira da mi na neki način moramo da se ugledamo na to kako ostatak opozicije ocjenjuje demokratičnost izbora, što zapravo znači da mi nemamo moć procjene da li su ti izbori demokratski ili ne.

Dakle, mi nećemo da se upoređujemo sa opozicijom ili nekim drugim i njihovim stavovima da li su izbori regularni ili nisu. Mi ćemo to sami procijeniti, jer Pozitivna Crna Gora je sve svoje odluke donijela samostalno, pa će tako i ovu. Budite uvjereni da, ukoliko prepoznamo kršenje pravila i neregularnosti, Pozitivna Crna Gora će prva stati u zaštitu institucije slobodnih izbora u ovoj zemlji, ali će odluku donijeti sama.

MONITOR: Na koje biračko tijelo računa Vaša stranka?
PAJOVIĆ: Tri su činjenice na kojima Pozitivna Crna Gora opravdava svoje osnivanje i svoje postojanje. Prva je da je Crna Gora samostalna, suverena, nezavisna i demokratska država. Druga činjenica jeste da je nakon 23 godine vlasti iste političke klase vrijeme da dođe do demokratske smjene vlasti. Treća je da postojeća opozicija to nije u stanju da učini. Mi pozivamo da nam se priključe svi iskreni, vrijedni, dobronamjerni i pošteni građani Crne Gore koji prihvataju navedene činjenice.

Pozitivna Crna Gora ne dijeli naše birače po tome kojoj su političkoj opciji pripadali ili pripadaju. Mi imamo svoju autentičnu političku ponudu, svoj program i svoje principe. Svi oni koji su spremni da ponesu zastavu slobode i da stanu u prvi red borbe za autentičnu demokratiju, koja podrazumijeva budućnost, prosperitet, jednakost, solidarnosti socijalnu pravdu, kod nas su dobrodošli, bez obzira na to za koju partiju su glasali nekada i čiji su članovi bili ili još jesu.

MONITOR: Vaša poruka da niste ni sa opozicijom ni sa vlašću izazvala je nedoumice u javnosti. Šta ona znači?
PAJOVIĆ: Nisam siguran o kojim nedoumicama je riječ. Ne mogu da razumijem da postoji nedoumica o tome da mi kao što nismo sa vlašću, nismo ni sa opozicijom. Mi ne sjedimo u opozicionim klupama u parlamentu, niti sa njima imamo koalicije, a jednako nemamo niti koaliciju niti bilo kakav drugi partijski ili drugi interes sa vlašću. To da nismo ni u vladajućim ni u opozicionim strukturama nije nedoumica već činjenica.

Ta poruka zapravo znači da je Pozitivna Crna Gora alternativa i vlasti i opoziciji, i to je suština našeg rada. Alternativa znači da mi nudimo jednu kvalitetnu novinu, kako u smislu političkog programa, jednako i u pogledu načina na koji vidimo budućnost Crne Gore, uključujući i promjenu ukupne političke strukture u Crnoj Gori i demokratske klime koja mora biti promijenjena za dobrobit građana Crne Gore.

MONITOR: U opozicionoj javnosti vlada mišljenje da ste previše rezervisani u kritici vlasti. Od vas, mahom mladih i nekompromitovanih ljudi, očekivao se snažniji napad na vlast i da budete opozicioni motor, a ne, kako se može čuti, da budete novi SDP.
PAJOVIĆ: Niko nema veća očekivanja od Pozitivne Crne Gore od nas samih. To što je neko drugi očekivao ono što je želio da vidi u Pozitivnoj Crnoj Gori, je nešto sasvim drugo. Kada je u pitanju kritika vlasti, ako budu željeli da ih vide, građani će vidjeti da su naši stavovi vrlo eksplicitno kritički prema vladajućim strukturama. Ukoliko eksplicitnost i argumentacija tih kritika nije po volji nekih drugih subjekata u opoziciji, mi ne želimo time da se bavimo.

Dakle, mi se držimo našeg političkog diskursa i određenih standarda demokratske i političke kulture i komunikacije koje smo usvojili, kao dobre prakse za buduće generacije, a koja treba da odlikuje demokratsko društvo.

Naši stavovi o demokratskoj kritici vlasti su vrlo jasni i možda se nekome ne sviđa tonalitet i vokabular koji koristimo. Drugi mogu koristiti drugačiji vokabular, ali dozvolićete nam da se mi držimo standarda koje smo usvojili kao nešto što treba da bude začetak nove, savremene političke kulture u modernom crnogorskom društvu. Na kraju, nije zgoreg napomenuti da ni nakon 23 godine nema rezultata, valorizovanog u političkom smislu, dosadašnjeg načina komunikacije onih koji nisu vlast.

MONITOR: Šta je najbitnije u vašem stranačkom programu i ima li on sličnosti sa programom Demokratskog fronta?
PAJOVIĆ: Ono što je najbitnije u našem stranačkom programu jeste da ćemo mi vratiti duh solidarnosti, vratićemo duh saradnje, vratićemo ideju socijalne pravde u društveni i politički život naše države. I ono što je vrlo važno za građane, i što je stvarnost svih savremenih zemalja u Zapadnoj Evropi, da država preuzme aktivnu ekonomsku ulogu u kreiranju ekonomskog života društva i odgovornost za svoje građane i njihov socijalni status.

Pozitivna Crna Gora je najbolji garant nezavisne države Crne Gore, ali Crne Gore koja će da smanji socijalne razlike, koja će da uvede socijalnu pravdu u stabilnoj državi. A stabilnost ne može da postoji ukoliko postoje velike socijalne razlike. Onaj koji proizvodi velike socijalne razlike a kaže da garantuje nezavisnost Crne Gore, dovodi u pitanje stabilnost nezavisne Crne Gore, koja kao samostalna država može biti stabilna na duge staze samo ako uvedemo ideju socijalne pravde i solidarnosti.

Kao građanska partija, mi ne vjerujemo u nepogrešivost autoriteta jednog koji vodi zemlju. Umjesto ,,vođe” mi nudimo vođstvo koje se ogleda u timu sposobnih, odgovornih, obrazovanih i dobronamjernih pojedinaca, a koji su spremni da ponesu teret odgovornosti za nužne promjene koje su svima neophodne. Pozitivna Crna Gora govori savremenim jezikom XXI vijeka, a u ovom vijeku nema mjesta gospodaru i gospodarima, već smo svi odgovorni za sebe same. Osnovni princip na kome pojedinci u timu treba da rade jeste princip odgovornosti.

Bez rizika da pogrešno procijenimo stanje u našem društvu, mora se reći da danas odgovornosti ima malo, a ‘vođa’ previše. Modernoj, savremenoj, demokratskoj Crnoj Gori više nisu potrebni gospodari da im se klanjamo. Svima su nam potrebi sposobni i vrijedni pojedinci koji će malim djelima da ostvare ono što velike riječi ‘vođe’ nisu u stanju da ostvare.

MONITOR: Vlast uoči izbora opet zloupotrebljava sve moguće državne resurse. Može li se to spriječiti i kako?
PAJOVIĆ: Ozbiljna opoziciona partija mora da ima alternativne strategije u odnosu na dosadašnju opoziciju zato što ona do sada nije bila efikasna u borbi protiv vladajuće partije, i nije našla prave mehanizme za smjenu vlasti. Ozbiljna opoziciona partija uvijek je svjesna da partija koja je na vlasti ima resurse koje je na neki način moguće iskoristiti u izbornoj utakmici. No, bez obzira na to, ozbiljna opoziciona partija, a Pozitivna Crna Gora to jeste, će naći alternativne mehanizme da privuče dovoljan broj građana koji su za demokratsku smjenu vlasti na demokratskim izborima.

MONITOR: Kako će reagovati međunarodni faktor ukoliko na oktobarskim izborima ne dođe do smjene vlasti? Kakve će to posljedice imati po Crnu Goru?
PAJOVIĆ: Iskreni da budemo, smatramo da ukoliko ne dođe do demokratske smjene vlasti, mnogo važnije, odnosno ono što nas vise zanima jeste kakva će biti budućnost Crne Gore i u kakvom društvu će živjeti građani Crne Gore. To je razlog zašto se mi zalažemo za demokratsku smjenu vlasti. Naš cilj je ne da se oslanjamo na međunarodnu zajednicu, ili da naše političko ponašanje bude kreirano u odnosu na reakciju međunarodne zajednice, već da naše ponašanje bude kreirano u odnosu na potrebe građana naše države.

Cilj Pozitivne Crne Gore je da građani Crne Gore poslije 23 godine smijene vlast, a ne međunarodni faktor, jer jedino građani Crne Gore na to imaju pravo.

MONITOR: Da li ćete nakon izbora ući u kolaciju i sa ostalim opozicionim partijama radi konstituisanja širokog antimonopolskog fronta?
PAJOVIĆ: Mi se sad ne bavimo postizbornim koalicijama. Naš zadatak je da sav napor, rad, energiju i kapacitete uložimo u to da građanima predstavimo naš program i da tražimo njihovu podršku za stavove u programu, jer je naš program njihov program. Nakon izbora, ukoliko bude bilo pregovora o bilo kakvim koalicijama, kao što smo više puta jasno ponovili, postoje zone granice političkih principa Pozitivne Crne Gore a za koje su glasali naši birači, a koje mi ne samo ne želimo da pređemo, nego nemamo nikakvih moralnih prava i odgovornosti da idemo protiv tih principa.

Veseljko KOPRIVICA

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IVO GOLDŠTAJN, PROFESOR ISTORIJE, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Nismo se uspjeli suočiti sa prošlošću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina postjugoslavenskih država nije dosegla zadovoljavajuće liberalnodemokratske standarde, pa je politika mogla i u 90-ima i danas uticati i utiče na povijesna objašnjenja. Politika, povijest i kolektivno pamćenje usko su povezani – objašnjenja o prošlim vremenima u službi su vladajućih politika i utoliko je suočavanje s prošlošću mnogo teže

 

MONITOR: Kao istoričaru, kako Vam se čine izazovi koje pred Vas i Vaše kolege danas stavlja ne samo vaša nauka, već i veoma složen i „subverzivan“ politički, društveni, ali i intelektualno-naučni kontekst, naročito u postjugoslovenskim državama, koji neprekidno „izazivaju“?

GOLDŠTAJN: Budući da je većina država nasljednica Jugoslavije rođena u

sukobu, u ratovima brutalnih dimenzija, korištenje memorije i nacionalističke mitologije za političke ciljeve i mobilizaciju bilo je od velike važnosti. Kako većina postjugoslavenskih država nije dosegla zadovoljavajuće liberalnodemokratske standarde, politika je mogla i u 90-ima i danas utjecati i utječe na povijesna objašnjenja. Politika, povijest i kolektivno pamćenje usko su povezani – objašnjenja o prošlim vremenima u službi su vladajućih politika i utoliko je suočavanje s prošlošću mnogo teže. Profesionalna bi historiografija trebala biti bavljenje prošlošću koje može pridonijeti smirivanju duhova, stišavanju pogubnih strasti i toliko potrebnom uozbiljenju dijaloga na političkoj razini. Da rezimiram – intelektualci, posebice historičari, obvezni su baviti se onim što se dogodilo. A to ne znači samo pripisivati krivicu drugima (toga je u posljednja tri desetljeća bilo više nego dovoljno), već kritički, dapače katarzično, baviti se odgovornošću i vlastite sredine. Nažalost, premalo mojih kolega to radi na način kako ja vidim da bi bilo poželjno. Neću ih ispričavati, ali za njihovo ponašanje postoje i razlozi na koje oni mogu malo ili nimalo utjecati.

MONITOR:  Bavili ste se teškim temama od kojih su neke  percipirane u javnom mnjenju tzv. regiona kao kontroverzne, a prije toga ste se dugo bavili hrvatskim srednjim vijekom. Koliko je važno poznavanje duže istorije nekog procesa, problema, društvene grupe ili naroda, za razumijevanje onoga po čemu smo u vezi sa tim procesima i pojavama, svjedoci kao savremenici?

GOLDŠTAJN:  Poznavanje srednjega vijeka ili nekih drugih ranijih razdoblja može pomoći, ali prvenstveno zbog toga što je ta osoba, proučavajući razdoblja i teme o kojima postoji vrlo malo izvora, naučila graditi svoje teze od krhotina, korak po korak. Kad se nađete u tematici 20. stoljeća, zapljusne vas gomila podataka, često je od pojedinih stabala teško vidjeti cjelinu šume. Mislim da mi je na taj način kao bivšem medievistu to snalaženje u temama nedavne prošlosti bilo utoliko olakšano.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ILIJA VUKČEVIĆ, PRIVREDNIK I STRUČNJAK ZA PORESKO PRAVO: Država lakše troši nego što zarađuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za tri mjeseca rada Vlade očigledno je da je fokus stavljen na smanjenje i kontrolu rashodne strane budžeta. I tu aktivnost treba podržati. Ono na šta se još uvijek čeka odgovor, a što predstavlja teži zadatak, jeste reforma poreskog sistema na način da isti proizvede više prihoda u budžetu

 

„Tri mjeseca su nedovoljna za iznošenje decidnih stavova, međutim daju prostor za određena razmišljanja. Ono što je neminovno je da se nova vlast, usljed užasnog stanja u javnim finansijama i cjelokupnom privrednom sistemu, susrela sa ogromnim brojem problema. Od njih nije mogla pobjeći već je bila primorana da donosi brze odluke. Dovoljno je pomenuti situacije sa Montenegroairlinesom ili zaduženje na Londonskoj berzi. Naravno, poslije bitke svi su generali i lako je pametovati da li je nešto moglo drugačije, za šta smo mi inače šampioni. Ono što je jasno je da su odluke morale biti donijete, što je i učinjeno, a vrijeme će pokazati njihove dugoročne efekte“, kaže u razgovoru za Monitor profesor Ilija Vukčević, doktor poreskog prava, direktor preduzeća Mermer AD i nekadašnji v.d. direktora Uprave za igre na sreću, odgovarajući na pitanje da li su se, promjenom vlasti u Crnoj Gori, promijenili i uslovi poslovanja, te kako ocjenjuje dosadašnje Vladine ekonomske poteze?

VUKČEVIĆ: Osim tih neizbježnih odluka, Vlada je ušla u redefinisanje nekih veoma složenih i osjetljivih ekonomskih pitanja. Kao primjer možemo uzeti povećanje minimalne zarade. Treba istaći da je, načelno, riječ o dobrom potezu jer crnogorski minimalac spada u grupu najnižih na svijetu. Međutim, postavlja se pitanje da li su donosioci ovako brze odluke vodili računa o svim njenim konsekvencama: isključenje privrednika koji, kao jedan od partnera kroz Socijalni savjet na osnovu važećih propisa, moraju učestvovati u postupku ovih izmjena; Predmetno povećanje zarade bi imalo daleko veći efekat ukoliko bi bilo praćeno smanjenjem fiskalnog opterećenja ličnih primanja oko čega tek treba da započnu pregovori sa poslodavcima; itd.

Dakle, ova tri mjeseca donijela su značajan broj važnih ekonomskih mjera koje karakteriše povišen nivo hazarda te nam ostaje da se nadamo što boljim rezultatima.

MONITOR: Da li su Vas iznenadili izvještaji o lošem stanju u dijelu državnih preduzeća?

VUKČEVIĆ: Loše stanje u mnogim od privrednih društava u većinskom vlasništvu države je nešto što se već duži vremenski period naslućivalo, dok sada samo dobija precizne konture izražene negativnim ciframa. Pogrešno rukovođenje proizašlo iz političkog kadriranja menadžmenta, uz korišćenje ovih subjekata za zapošljavanje politički podobnih građana, neminovno ih je vuklo u loš scenario.

Iskreno, uopšte ne zavidim licima koja sada moraju da rješavaju godinama nagomilane probleme jer ne postoje popularna rješenja za ogromna dugovanja ili višak zaposlenih radnika. Svaki mogući potez nosi sa sobom negativne konsekvence. Kao primjer može poslužiti rješavanje pitanja viška zaposlenih.

Sa jedne strane, ukoliko se krene sa otpuštanjem radnika – oni su zaštićeni kolektivnim ugovorima koji im omogućavaju velike otpremnine pa je država suočena sa paradoksalnom situacijom da, i pored zatečenog katastrofalnog stanja u privrednom subjektu, mora izdvojiti dodatna sredstva da bi se oslobodila istih onih koji su ga doveli u ovo stanje. Sa druge strane, kao što je to učinjeno sa Montenegroairlinesom, moguće je privredno društvo uvesti u stečaj i na taj se način osloboditi viška zaposlenih bez plaćanja otpremnina. Međutim, na taj način se pravi socijalni problem.

Ovo je dovoljan primjer kompleksnosti dubioza sa kojima će se nova vlast suočiti i pokazuje da ne postoje rješenja sa kojima će sve zainteresovane strane biti ni približno zadovoljne.

MONITOR: Svjedoci smo kako imenovanja u sektoru bezbjednosti „potpale vatru“. Zašto takvih varnica nemamo kad je privreda u pitanju – imenovanja čelnih ljudi nove državne avio-kompanije prošla su, praktično, bez bilo kakvih reakcija?

VUKČEVIĆ: Na neki način to može biti razumljivo, pošto je na proteklim izborima došlo do tektonskih političkih i društvenih promjena, pa su logični prioriteti reforma sektora bezbjednosti i pratećih institucija u kojima su se nalazili centri moći koji izlaze iz okvira svojih ustavnih nadlažnosti. Ipak, mora se primijetiti da postupak imenovanja u sektoru javnih finansija i privrednih društava u vlasništvu države može i mora da bude brži.

Već više od mjesec dana nemamo makar vršioca dužnosti novoformirane Uprave prihoda koja je objedinila Poresku upravu i Upravu za igre na sreću. A riječ je o jednoj od najvažnijih institucija u svakoj državi koja predstavlja srce cjelokupnog krvotoka javnih finansija.

Potreba za što bržim rješenjima ovakvih pitanja su dodatno pojačana činjenicom da po svojoj strukturi takav tip institucija ima veoma kompleksan i inertan sistem, te je za ozbiljne reforme potrebno dosta vremena. Često i više godina. Stoga je imperativ što skorije imenovanje rukovodilaca koje bi značilo konačan izlazak iz trenutnog statusa quo.

MONITOR: Dok Vlada priprema budžet, kao neko ko je svojevremeno „iznutra“ moga da posmatra taj sistem, imate li sugestiju: da li je efikasnije jačati javne finansije uštedama na strani rashoda ili aktivnijim prikupljanjem državnih prihoda?

VUKČEVIĆ: Smatram ovo pitanje krucijalnim u razumijevanju pravaca reforme sistema javnih finansija. Riječ je o dvije strane iste medalje koje je nemoguće razdvojiti ukoliko se želi postići uspjeh.

Ono što je za prva tri mjeseca rada Vlade očigledno je da je fokus stavljen na smanjenje i kontrolu rashodne strane budžeta. Tu aktivnost treba čvrsto podržati jer su javna sredstva godinama trošena često nenamjenski i uz mnogo zloupotreba, pa će se suzbijanje takvih pojava pozitivno odraziti na budžet. U smislu da će u njemu ostajati više sredstava koja je moguće utrošiti na kvalitetniji način.

Sa druge strane, ono na šta se još uvijek čeka odgovor, a što predstavlja teži zadatak, jeste reforma poreskog sistema na način da isti proizvede više prihoda u budžetu. To će biti daleko zahtjevniji ispit za čije rješenje će biti neophodno neuporedivo više znanja, rada i vremena. Ta reforma će morati da se odvija na dva paralelna kolosjeka i podrazumijevaće unaprjeđenje institucionalne infrastrukture koja je zadužena za naplatu prihoda, kao i uvođenje fiskalnih mjera sa ciljem „krpljenja rupa“ u postojećim poreskim oblicima, kao i uvođenje novih poreskih mehanizama.

MONITOR: Razgovarali smo, prije nekog vremena, o of-šor poslovanju kao modelu da se izbjegne plaćanje poreza i prikrije identitet stvarnih vlasnika firmi i nekretnina u Crnoj Gori. Da li se nešto u međuvremenu promijenilo, što se tiče prakse i zakonske regulative? 

VUKČEVIĆ: Na ovom polju je učinjeno jako malo, ili skoro pa ništa. Kao primjer navešću za sada neispunjenu obavezu da se u okviru Poreske uprave, sada Uprave prihoda, osnuje Registar stvarnih vlasnika – fizičkih lica koje imaju u svojini ili kontrolišu klijenta, odnosno u čije ime se vrši transakcija ili uspostavlja poslovni odnos… Odnosno osoba koje vrše stvarnu kontrolu nad pravnim licem, privrednim društvom, stranim trustom, stranom institucijom ili sličnim subjektom stranog prava. Taj Registar je u suštini elektronska baza podataka u kojoj se čuvaju podaci o stvarnim vlasnicima radi obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koje mogu biti i od velike koristi za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza putem raznih off-shore mehanizama.

MONITOR: Kako gledate na inicijative iz opozicionih redova o smanjenju PDV-a dijelu privrede i istovremeno, recimo, uvođenju dječijeg dodatka za svu populaciju te starosne dobi?

VUKČEVIĆ: Jasno je da se privreda i građani ne nalaze u zavidnoj ekonomskoj situaciji te da su neophodne mjere za poboljšanje ukupne ekonomsko-socijlne sfere. Međutim, postavlja se pitanje koji su realni kapaciteti za povlačenje takvih poteza u ovom momentu. Svakako da će najveći dio javnosti pozitivno ocijeniti uvođenje dječijeg dodatka ili (opozicione) zahtjeve za smanjenje stope PDV-a, ali za uspjeh svake sistemske mjere osnovna pretpostavka je njena dugoročna održivost.

MONITOR: Postavlja se, dakle, pitanje da li su ove mjere održive shodno stanju u javnim finansijama?

VUKČEVIĆ: Suštinsko je pitanje da li postoji dugoročni potencijal da budžetski sistem izdrži navedene mjere. Samo oni koji sjede u institucijama mogu imati pravu sliku o toj dilemi, pa se nadamo da su donijete odluke rezultat valjanih analiza te utemeljene na održivim pretpostavkama. Sa druge strane, neminovno je da se moraju ubrzati reforme u sistemu prikupljanja prihoda jer bez takvih zahvata mjere poput zaduživanja su palijativnog karaktera i samo daju mogućnost kupovine vremena dok se ne izvrše dugoročne promjene sistema.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo