Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEMISIJA MARKA BATA CAREVIĆA: Odlazak sa vlasti popločan nekretninama

Objavljeno prije

na

Kraj Carevićevog mandata obilježio je skandal sa kupovinom hipotekarnog duga kompanije Safiro beach resort iz Podgorice, koja je vlasnik atraktivne građevinske parcele na Jadranskom sajmu u Budvi. Kompanija Carinvest RS, registrovana u Novom Sadu, čiji je osnivač istoimena firma iz Kotora u vlasništvu Carevićevog sina Milana, nedavno je preuzela kreditna potraživanja kiparske firme u iznosu od nepunih 10 miliona eura

 

U susret prijevremenim izborima u Budvi, predsjednik opštine Marko Bato Carević najavio je odlazak iz politike. On neće biti nosilac liste Demokratskog fronta 5. juna, za kada su zakazani lokalni izbori, što je bio slučaj u dva ciklusa, na izborima 2016. i 2020.

U fotelji prvog čovjeka grada proveo je tri i po godine u dva mandata. Prvi mandat na čelu Opštine dijelio je sa Demokratama na po dvije godine, da bi drugi obezbijedio u cjelosti, osvojivši 30. avgusta sa listom DF-a „Za bolju budućnost Budve“ 42 odsto glasova Budvana, odnosno 14 odborničkih mandata. Mandat je završio neslavno poslije 18 mjeseci, uvođenjem prinudne uprave u Skupštini Opštine Budva i raspisivanjem prijevremenih izbora za lokalni parlament.

Izbornu listu DF-a u Budvi predvodiće Milo Božović. Kako se nezvanično saznaje, DF će na izbore izaći sam, odnosno sa svoje tri stranke – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene, za razliku od prethodnih izbora na kojima su na zajedničkoj listi bile i partije SNP, Prava CG, Demos, Demokratska srpska stranka i Ujedinjena CG.

Uvjeren u izbornu pobjedu svoje liste pod sloganom koji će se razlikovati od prethodnih, Božović je podnio ostavku na funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore. Da li je Carević svojevoljno odlučio da se povuče, ili je dobio sugestije da ode nakon neuspjeha u Budvi i skandaloznih poslovnih poduhvata, može se samo nagađati.

Carević nije pokazao koalicioni kapacitet i sposobnost da formira vlast sa drugim političkim partijama, odnosno sa Demokratama koji su osvojili 6 odborničkih mjesta. Poslije 30. avgusta politička scena u Budvi bila je opterećena  netrpeljivošću i svađama Demokrata i DF-a oko podjele mandata, koje su dovele do nezavidne situacije u kojoj godinu i po nakon izbora nije potpisan koalicioni sporazum o formiranju izvršne vlasti. Vlast je funkcionisala naizgled stihijski, sa kadrovima koji su manje-više bili u v.d. stanju, ali se pokazalo da je takva situacija odgovarala Careviću. Vladao je sam. Nije imenovao dva potpredsjednika Ooštine na šta ga obavezuje Zakon o lokalnoj samoupravi. Donosio je ključne odluke o budžetu, javnim investicijama i namještenjima, bez konsultacija sa bilo kim. Svoje kadrove instalirao je u vodeće opštinske firme i sekretarijate, kada bi procijenio da mu drugi mogu biti smetnja u pojedinim projektima i planovima. Pokazalo se, ipak, da je to bila gubitnička taktika bahatosti i samovlašća koja je dovela do uvođenja prinudne uprave u najbogatijoj turističkoj opštini.

Mada je Budvu, prvi put u njenoj istoriji, ostavio povjerenicima koji će donositi odluke do izbora, Carević može biti zadovoljan postignutim na ličnom planu. U medijima je prikazivan kao najbogatiji političar u Crnoj Gori. Sudeći prema prijavljenoj imovini u imovinskom kartonu, Carević posjeduje ogromno bogatstvo u nekretninama. Stanovi, hoteli, restorani, poslovni prostori, poljoprivredno gazdinstvo u Krimovici, livade, šume, parcele, građevinske firme…

Znao je da se vajka kako mu bavljenje politikom donosi samo štetu, jer njegov biznis trpi. Pitanje je da li je baš tako. Funkcija predsjednika opštine Budva pomogla je da se bogatstvo Carevića uveća. Kompanija Carinvest koju je nakon stupanja na funkciju predsjednika Opštine Carević prenio na sina, bila je angažovana na uređenju i asfaltiranju gradskih saobraćajnica tokom trajanja njegovog mandata. Najzaposleniji je bio Sekretarijat za komunalno-stambene poslove u lokalnoj upravi. Tu se „na sitno“ radilo, projektovalo i betoniralo po Budvi, kako bi se građevinska operativa Carinvesta uposlila. Predsjednik Carević svjesno se našao u svojevrsnom sukobu interesa, što  uglavnom negira. Ali se pohvalio da je kompanija višestruko povećala prihode.

Kraj Carevićevog mandata obilježio je skandal sa kupovinom hipotekarnog duga kompanije Safiro beach resort iz Podgorice, koja je vlasnik atraktivne građevinske parcele na Jadranskom sajmu u Budvi. Kompanija Carinvest RS, registrovana u Novom Sadu, čiji je osnivač istoimena firma iz Kotora u vlasništvu Carevićevog sina Milana, nedavno je preuzela kreditna potraživanja kiparske firme Safiro beach u iznosu od nepunih 10 miliona eura. Riječ je o kompaniji iza koje stoje Milo Đukanović i Branimir Gvozdenović, kako je nedavno izjavio Duško Knežević, bivši vlasnik Jadranskog sajma. Knežević tvrdi da su mu njih dvojica oteli ovu atraktivnu parcelu površine 8,500 hiljada kvadrata na kojoj je planirana izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa sa dvije kule od 15 i 16 spratova.

Osnivač kompanije Safiro beach resort je kiparska firma Expom hotel partner ltd, nepoznatih vlasnika. Ova firma je 2018. godine zaključila ugovor o zajedničkoj izgradnji čudovišnog kompleksa vrijednog oko 70 miliona eura, sa turskom kompanijom Mia Investments. Namjera turske kompanije da gradi kompleks na mjestu Jadranskog sajma posvađala je koalicione partnere Demokrate i DF. Da je Carević od prvog dana uključen u priču o izgradnji stanova za prodaju na lokaciji koja je planirana za izgradnju kongresnog centra, pokazuje podatak da je još 2019. u tajnosti potpisao protokol o donaciji sa investitorom iz Turske. Protokolom je bilo predviđeno da Opština Budva dozvoli izgradnju kula i da će zauzvrat Mia Investments gradu pokloniti dječji vrtić.

Poklonom vrijednim oko 2 miliona eura investitor je pokušao da kupi saglasnost  lokalne uprave. To je izazvalo burnu reakciju Demokrata, URA i Crnogorske. Zakazana je hitna sjednica parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o poništenju protokola, ali do nje nije ni došlo, jer su rad parlamenta blokirali odbornici DF-a, DPS-a i SD-a. Parlament je bio četiri mjeseca u blokadi, da bi Carević na kraju poništio protokol koji je potpisao.

Tri godine kasnije porodica Carević ulazi u projekat izgradnje velelepnog kompleksa na Jadranskom sajmu kao legalni suvlasnik zemljišta ili kao partner Đukanoviću i Gvozdenoviću kupovinom njihovog kreditnog duga kod grčke Pireus banke. To je kraj predsjedničke karijere istaknutog člana DF-a kakav je malo ko očekivao.

Povodom najnovijih vlasničkih špekulacija na zemljištu koje je pripadalo Jadranskom sajmu u kojim učestvuje aktuelni gradonačelnik Budve, Dragan Krapović, poslanik Demokrata, uputio je dopis v.d. vrhovnog državnog tužioca Maji Jovanović, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da ispitaju sve kontroverze oko projekta izgradnje solitera turske kompanije Mia Investments.

Krapović traži da se ispita porijeklo novca za gradnju kula ispred hala Jadranskog sajma, ali i veze političara u ovom projektu – od Mila Đukanovića i Branimira Gvozdenovića, sve hipoteke koje su bile upisane na zemljište u korist Pireus banke, „u nevjerovatnom iznosu od 36 miliona eura“ pa sve do nedavne – kompanije Carinvest RS porodice predsjednika Opštine Budva Marka Carevića. Krapović je u dopisu citirao izjavu Duška Kneževića u vezi transakcija sa zemljištem Jadranskog sajma koju je ovaj dao medijima u oktobru 2020:

„To je parcela koju sada kontrolišu Milo Đukanović, Brano Gvozdenović i njegov sin, i drago mi je što će jedan epilog reketiranja stranih investitora doći na dnevni red. Trebalo je da se gradi kompleks, ali su Đukanović i Gvozdenović to prebacili na lažne firme u inostranstvu”, kazao je Knežević.

U podužem dopisu Krapović navodi genezu vlasničkih promjena na atraktivnom zemljištu kojim je kao korisnik gazdovao Jadranski sajam. Zemljište je u postupku restitucije, deeksproprijacije i utvrđivanja prava svojine u korist ranijih vlasnika. Ni po jednim od tih postupaka nije odlučeno pa se ne zna da li će ono biti vraćeno vlasnicima ili plaćeno. Dok se ne odluči čije je zemljište na Jadranskom sajmu, kao vlasnici jedan kroz jedan milionski vrijedne nekretnine, smjenjuju se bivši i sadašnji biznismeni, ministri, predsjednici države i opštine. Ovaj poslednji po poslovici – konac djelo krasi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo