Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Demokratski broš

Objavljeno prije

14 godina

na

Nije se mnogo toga promijenilo: žene u vlasti , kao i početkom devedesetih, i poletarci iz vrtića umiju prebrojati. Razlika: Crna Gora odnedavno vodi rodnu statistiku, pa je sigurno da je žena mnogo manje nego što je evropski standard. Rezultati posljednjih izbora: u crnogorskoj Vladi je tek jedna žena (statistika kaže da je to 4.76 odsto), a u Skupštini osam, odnosno 9.88 odsto. Od 21 crnogorske opštine samo jedna ima gradonačelnicu. Trideset odsto žena u politici je postavljeni evropski cilj. Daleki. Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se definišu izborne kvote za žene – odavno je na čekanju.

,,To je najizbjegavaniji predlog zakona u istoriji crnogorske Skupštine”, prokomentarisala je nedavno poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica. Jonica je za to direktno optužila predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića.

PREDSJEDNICA NA METI: Da predsjedavanje parlamentom stvarno ima veze sa rodnom politikom, pokazalo se još 2001. godine kada je crnogorska Skupština prvi put dobila – predsjednicu. Za vrijeme mandata Vesne Perović, izabrane iz redova tadašnjeg Liberalnog Saveza Crne Gore, broj žena u Skupštini bio je veći nego nakon posljednjih izbora . Od 2001. do 2004. godine, koliko je Vesna Perović predsjedavala parlamentom, u Skupštini je bilo oko 11 odsto žena. Perovićeva je istovremeno jedna od dvije žene koja je u Crnoj Gori vodila partiju. Druga je Milica Pejanović-Đurišić, bivša predsjednica podjeljenog DPS-a.
Izbor Vesne Perović, kako se navodi i u izvještaju u sjenci koji su za CEDAW uradile osam ženskih nevladinih organizacija, bio je ,,praćen visokim stepenom diskriminacije nje lično i njene partije od strane svih političkih subjekata i nekih uticajnih intelektualnih krugova”. Ilustracije radi: Crnogorski književni list je tek izabranoj predsjednici Skupštine prebrojavao prezimena, muževe, pa čak i genetsku supstancu.
Sem bolje rodne statistike, za vrijeme mandata Vesne Perović formiran je Odbor za ravnopravnost polova, kao stalno radno tijelo u parlamentu.
,,Neka je muško, pa neka je iz SNP-a”, komentarisala je izbor prve predsjednice parlamenta Ljubica Beba Džaković, poslanica DPS-a, koja je 2004. godine izabrana za predsjednicu skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost.
Protiv njenog imenovanja, sem ženskih nevladinih organizacija, niko nije imao ništa protiv. A bilo je odveć jasno da vlast ne misli ozbiljno da zavodi po Crnoj Gori rodnu ravnopravnost.
Sa mjesta predsjednice Odbora Beba Džaković je govorila ,,Mene što se tiče, neću te senzitivne jezike, ta izmišljanja seksualnog uznemiravanja, i razne druge stvari..” Ili: ,,Pitanje rađanja, majčinstvo daleko su važniji od politike i karijere. Žena mora prvo da bude majka i mora da definiše prioritete u životu”.
Direktorice nevladinih organizacija ANIMA iz Kotora, Ljupka Kovačević i Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović tražile su smjenu Bebe Džaković. Ona nije htjela da podnese ostavku, iako je, kako je i sama povjerila, ,,ta funkcija ne interesuje”. Partijski zadatak nije šala. Pa i kada se dođe na mjesto, kako je Džakovićeva govorila, gdje se ,,sekretarice stalno mjenjaju” i do koga ,,nikom nije stalo”.
Poznata kao braniteljka lika i djela premijera Đukanovića, Beba Džaković se sa majčinskom brigom odnosila i prema njegovim političkim saradnicima. Na sjednicama Odbora za rodnu ravnopravnost o ženskim temama govorila je samo kad mora ili kad ,,odugovlači dok stigne ministar”.
GOSPOĐO MINISTRE: Iz vladajuće partije Crna Gora dobila je i prvu potpredsjednicu Vlade – Gordanu Đurović, ministricu za ekonomske integracije. Rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori ni to nije mnogo pomoglo. Gordana Đurović ne voli da je zovu ministrica. Više voli da je oslovljavaju sa ,,profesore” ili ,,ministre”. Na rodno senzitivni jezik navići će se zbog evropskih integracija.
Iako je jedna ministrica, u crnogorskoj Vladi je 28,5 odsto žena, konstatuje se u skorašnjem izvještaju ženskih NVO. ,,Očigledno da broj nije mali, ali su one dominantno na pozicijama pomoćnica, odnosno onih koje rade posao, ali ga na kraju ne prezentuju u javnosti i ne koriste privilegije”, ocjenjuje se u izvještaju.
Ženske nevladine organizacije nijesu uspjele da smjene Bebu Džaković. Povukla se sama, a na njeno mjesto imenovana je aktuelna predsjednica Odbora Nada Drobnjak, dotadašnja predsjednica vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost osnovane 2003. godine. Nadi Drobnjak ne fali senzibiliteta za rodnu ravnopravnost, mada je od strane ženskih organizacija i opozicionih partija optuživana da joj je preča partijska pripadnost.
Vlada je, dok je Nada Drobnjak bila na mjestu predsjednice vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost, 2007. godine, predložila Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Skupština ga je usvojila. To je svakako bio napredak.

TEK LIJEPA PRIČA: Zakon je ostao mrtvo slovo. Da donošenje zakona nije dovoljno, podsjetila je i Evropska komisija, uz upozorenje da crnogorske partije nijesu ispoštovale zakonsku smjernicu o najmanje 30 odsto žena među kandidatima na parlamentarnim i lokalnim izborima nakon referenduma. Iako se Vladi nije dopao izvještaj EK, nevladine organizacije su ocijenile da je stanje još gore nego u izvještaju.

,,Nema mehanizama koji bi pratili sprovođenje tog i drugih zakona koji se tiču položaja žena”, smatraju NVO aktivistkinje.

Prve nevladine organizacije čiji je cilj uspostavljanje rodne ravnopravnosti osnovane su 1996. godine. Najprije su osnovani sos telefoni za pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja. Najaktivnije: NVO ANIMA koja trenutno organizuje jedine ženske studije u Crnoj Gori, Sigurna ženska kuća, Crnogorski ženski lobi, SOS telefon Podgorica…

Neke od aktivistkinja nevladinog sektora zbog zalaganja za ženska prava nagrađene su prestižnim međunarodnim nagradama. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević dobitnica je nagrade Amnesty International za 2006. godinu jer je, kako stoji na sajtu ove međunarodne organizacije ,,jedna od prvih u Crnoj Gori koja se bavila problemom prodaje ljudi”.

Nagrada je uslijedila nakon ,,afere S.Č”. Tokom afere, kao korisnici seksualnih usluga pominjani su i visoki zvaničnici, pripadnici crnogorske nove ,,elite.” Istražna sutkinja Ana Vuković tražila je pokretanje sudskog procesa, ali je slučaj je obustavljen nakon što je nadležni državni tužilac odustao od krivičnog gonjenja osumnjičenih usljed nedostatka dokaza.

Premijer od tada nije pominjao nasilje nad ženama. Najnovija vijest: ,,Udruženim snagama državnih institucija i međunarodnih organizacija uspješno je realizovana ovogodišnja kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, ocijenio je Đukanović i najavio da će Vlada i dalje učestvovati u takvim projektima.
Vlada je prethodno, usvojila Deklaraciju o proglašenju 2010. godine – godinom borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Neke od aktivistkinja crnogorskog ženskog pokreta međutim smatraju da se tema nasilja u porodici koristi da bi se ostalim ženskim pitanjima kao što su – obrazovanje, siromaštvo, zdravlje, mali broj na mjestima odlučivanja – umanjio značaj.

,,Šta se promijenilo od devedesetih do danas? Država ima neka tijela i zakone kojima formalno maše pred svijetom dok patrijarhalna svijest progovara iz najviših funkcija države koja se ne bavi pitanjem žena u Crnoj Gori. Iako upravo od riješavanja tog pitanja zavisi napredak”, ocjenjuje položaj žena u Crnoj Gori danas Ervina Dabidžinović, psihološkinja NVO ANIMA.
Ruku na srce, crnogorskoj Vladi nije samo teško da prihvati rodnu ravnopravnost. Jednakost za homoseksualce, dok ih brani ministar za ljudska prava Ferhat Dinoša, nepoželjnija je.

Srećna 2010. godina.

PARLAMENTARKE OD DEVEDESETIH DO DANAS

Malo, manje, malo više

U skupštinskom sazivu nakon prvih izbora za crnogorsku Skupštinu poslije uvođenja višestranačkog sistema bilo je 4,80 odsto, odnosno šest žena.
Računajući u procentima, nakon sljedećih izbora ih je više, a ustvari stanje ostaje nepromijenjeno. I dalje je šest žena, samo je smanjen ukupan broj poslanika.
Nakon republičkih parlamentarnih izbora održanih 1998. godine izabrano je manje parlamentarki – samo četiri (5,12%). Iako je žena nakon posljednjih izbora u parlamentu 9.98, tokom 2007. godine, uslijed partijskih izmjena, postotak se povećava na 11.11 odsto. Sazivi lokalnih skupština u Crnoj Gori, u ukupnom prosjeku, za period 1990- 2002.godina, ne prelaze 6,47 odsto.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

1 dan

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

1 dan

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo