Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Demokratski broš

Objavljeno prije

na

Nije se mnogo toga promijenilo: žene u vlasti , kao i početkom devedesetih, i poletarci iz vrtića umiju prebrojati. Razlika: Crna Gora odnedavno vodi rodnu statistiku, pa je sigurno da je žena mnogo manje nego što je evropski standard. Rezultati posljednjih izbora: u crnogorskoj Vladi je tek jedna žena (statistika kaže da je to 4.76 odsto), a u Skupštini osam, odnosno 9.88 odsto. Od 21 crnogorske opštine samo jedna ima gradonačelnicu. Trideset odsto žena u politici je postavljeni evropski cilj. Daleki. Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se definišu izborne kvote za žene – odavno je na čekanju.

,,To je najizbjegavaniji predlog zakona u istoriji crnogorske Skupštine”, prokomentarisala je nedavno poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica. Jonica je za to direktno optužila predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića.

PREDSJEDNICA NA METI: Da predsjedavanje parlamentom stvarno ima veze sa rodnom politikom, pokazalo se još 2001. godine kada je crnogorska Skupština prvi put dobila – predsjednicu. Za vrijeme mandata Vesne Perović, izabrane iz redova tadašnjeg Liberalnog Saveza Crne Gore, broj žena u Skupštini bio je veći nego nakon posljednjih izbora . Od 2001. do 2004. godine, koliko je Vesna Perović predsjedavala parlamentom, u Skupštini je bilo oko 11 odsto žena. Perovićeva je istovremeno jedna od dvije žene koja je u Crnoj Gori vodila partiju. Druga je Milica Pejanović-Đurišić, bivša predsjednica podjeljenog DPS-a.
Izbor Vesne Perović, kako se navodi i u izvještaju u sjenci koji su za CEDAW uradile osam ženskih nevladinih organizacija, bio je ,,praćen visokim stepenom diskriminacije nje lično i njene partije od strane svih političkih subjekata i nekih uticajnih intelektualnih krugova”. Ilustracije radi: Crnogorski književni list je tek izabranoj predsjednici Skupštine prebrojavao prezimena, muževe, pa čak i genetsku supstancu.
Sem bolje rodne statistike, za vrijeme mandata Vesne Perović formiran je Odbor za ravnopravnost polova, kao stalno radno tijelo u parlamentu.
,,Neka je muško, pa neka je iz SNP-a”, komentarisala je izbor prve predsjednice parlamenta Ljubica Beba Džaković, poslanica DPS-a, koja je 2004. godine izabrana za predsjednicu skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost.
Protiv njenog imenovanja, sem ženskih nevladinih organizacija, niko nije imao ništa protiv. A bilo je odveć jasno da vlast ne misli ozbiljno da zavodi po Crnoj Gori rodnu ravnopravnost.
Sa mjesta predsjednice Odbora Beba Džaković je govorila ,,Mene što se tiče, neću te senzitivne jezike, ta izmišljanja seksualnog uznemiravanja, i razne druge stvari..” Ili: ,,Pitanje rađanja, majčinstvo daleko su važniji od politike i karijere. Žena mora prvo da bude majka i mora da definiše prioritete u životu”.
Direktorice nevladinih organizacija ANIMA iz Kotora, Ljupka Kovačević i Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović tražile su smjenu Bebe Džaković. Ona nije htjela da podnese ostavku, iako je, kako je i sama povjerila, ,,ta funkcija ne interesuje”. Partijski zadatak nije šala. Pa i kada se dođe na mjesto, kako je Džakovićeva govorila, gdje se ,,sekretarice stalno mjenjaju” i do koga ,,nikom nije stalo”.
Poznata kao braniteljka lika i djela premijera Đukanovića, Beba Džaković se sa majčinskom brigom odnosila i prema njegovim političkim saradnicima. Na sjednicama Odbora za rodnu ravnopravnost o ženskim temama govorila je samo kad mora ili kad ,,odugovlači dok stigne ministar”.
GOSPOĐO MINISTRE: Iz vladajuće partije Crna Gora dobila je i prvu potpredsjednicu Vlade – Gordanu Đurović, ministricu za ekonomske integracije. Rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori ni to nije mnogo pomoglo. Gordana Đurović ne voli da je zovu ministrica. Više voli da je oslovljavaju sa ,,profesore” ili ,,ministre”. Na rodno senzitivni jezik navići će se zbog evropskih integracija.
Iako je jedna ministrica, u crnogorskoj Vladi je 28,5 odsto žena, konstatuje se u skorašnjem izvještaju ženskih NVO. ,,Očigledno da broj nije mali, ali su one dominantno na pozicijama pomoćnica, odnosno onih koje rade posao, ali ga na kraju ne prezentuju u javnosti i ne koriste privilegije”, ocjenjuje se u izvještaju.
Ženske nevladine organizacije nijesu uspjele da smjene Bebu Džaković. Povukla se sama, a na njeno mjesto imenovana je aktuelna predsjednica Odbora Nada Drobnjak, dotadašnja predsjednica vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost osnovane 2003. godine. Nadi Drobnjak ne fali senzibiliteta za rodnu ravnopravnost, mada je od strane ženskih organizacija i opozicionih partija optuživana da joj je preča partijska pripadnost.
Vlada je, dok je Nada Drobnjak bila na mjestu predsjednice vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost, 2007. godine, predložila Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Skupština ga je usvojila. To je svakako bio napredak.

TEK LIJEPA PRIČA: Zakon je ostao mrtvo slovo. Da donošenje zakona nije dovoljno, podsjetila je i Evropska komisija, uz upozorenje da crnogorske partije nijesu ispoštovale zakonsku smjernicu o najmanje 30 odsto žena među kandidatima na parlamentarnim i lokalnim izborima nakon referenduma. Iako se Vladi nije dopao izvještaj EK, nevladine organizacije su ocijenile da je stanje još gore nego u izvještaju.

,,Nema mehanizama koji bi pratili sprovođenje tog i drugih zakona koji se tiču položaja žena”, smatraju NVO aktivistkinje.

Prve nevladine organizacije čiji je cilj uspostavljanje rodne ravnopravnosti osnovane su 1996. godine. Najprije su osnovani sos telefoni za pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja. Najaktivnije: NVO ANIMA koja trenutno organizuje jedine ženske studije u Crnoj Gori, Sigurna ženska kuća, Crnogorski ženski lobi, SOS telefon Podgorica…

Neke od aktivistkinja nevladinog sektora zbog zalaganja za ženska prava nagrađene su prestižnim međunarodnim nagradama. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević dobitnica je nagrade Amnesty International za 2006. godinu jer je, kako stoji na sajtu ove međunarodne organizacije ,,jedna od prvih u Crnoj Gori koja se bavila problemom prodaje ljudi”.

Nagrada je uslijedila nakon ,,afere S.Č”. Tokom afere, kao korisnici seksualnih usluga pominjani su i visoki zvaničnici, pripadnici crnogorske nove ,,elite.” Istražna sutkinja Ana Vuković tražila je pokretanje sudskog procesa, ali je slučaj je obustavljen nakon što je nadležni državni tužilac odustao od krivičnog gonjenja osumnjičenih usljed nedostatka dokaza.

Premijer od tada nije pominjao nasilje nad ženama. Najnovija vijest: ,,Udruženim snagama državnih institucija i međunarodnih organizacija uspješno je realizovana ovogodišnja kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, ocijenio je Đukanović i najavio da će Vlada i dalje učestvovati u takvim projektima.
Vlada je prethodno, usvojila Deklaraciju o proglašenju 2010. godine – godinom borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Neke od aktivistkinja crnogorskog ženskog pokreta međutim smatraju da se tema nasilja u porodici koristi da bi se ostalim ženskim pitanjima kao što su – obrazovanje, siromaštvo, zdravlje, mali broj na mjestima odlučivanja – umanjio značaj.

,,Šta se promijenilo od devedesetih do danas? Država ima neka tijela i zakone kojima formalno maše pred svijetom dok patrijarhalna svijest progovara iz najviših funkcija države koja se ne bavi pitanjem žena u Crnoj Gori. Iako upravo od riješavanja tog pitanja zavisi napredak”, ocjenjuje položaj žena u Crnoj Gori danas Ervina Dabidžinović, psihološkinja NVO ANIMA.
Ruku na srce, crnogorskoj Vladi nije samo teško da prihvati rodnu ravnopravnost. Jednakost za homoseksualce, dok ih brani ministar za ljudska prava Ferhat Dinoša, nepoželjnija je.

Srećna 2010. godina.

PARLAMENTARKE OD DEVEDESETIH DO DANAS

Malo, manje, malo više

U skupštinskom sazivu nakon prvih izbora za crnogorsku Skupštinu poslije uvođenja višestranačkog sistema bilo je 4,80 odsto, odnosno šest žena.
Računajući u procentima, nakon sljedećih izbora ih je više, a ustvari stanje ostaje nepromijenjeno. I dalje je šest žena, samo je smanjen ukupan broj poslanika.
Nakon republičkih parlamentarnih izbora održanih 1998. godine izabrano je manje parlamentarki – samo četiri (5,12%). Iako je žena nakon posljednjih izbora u parlamentu 9.98, tokom 2007. godine, uslijed partijskih izmjena, postotak se povećava na 11.11 odsto. Sazivi lokalnih skupština u Crnoj Gori, u ukupnom prosjeku, za period 1990- 2002.godina, ne prelaze 6,47 odsto.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo