Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Demokratski broš

Objavljeno prije

na

Nije se mnogo toga promijenilo: žene u vlasti , kao i početkom devedesetih, i poletarci iz vrtića umiju prebrojati. Razlika: Crna Gora odnedavno vodi rodnu statistiku, pa je sigurno da je žena mnogo manje nego što je evropski standard. Rezultati posljednjih izbora: u crnogorskoj Vladi je tek jedna žena (statistika kaže da je to 4.76 odsto), a u Skupštini osam, odnosno 9.88 odsto. Od 21 crnogorske opštine samo jedna ima gradonačelnicu. Trideset odsto žena u politici je postavljeni evropski cilj. Daleki. Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se definišu izborne kvote za žene – odavno je na čekanju.

,,To je najizbjegavaniji predlog zakona u istoriji crnogorske Skupštine”, prokomentarisala je nedavno poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica. Jonica je za to direktno optužila predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića.

PREDSJEDNICA NA METI: Da predsjedavanje parlamentom stvarno ima veze sa rodnom politikom, pokazalo se još 2001. godine kada je crnogorska Skupština prvi put dobila – predsjednicu. Za vrijeme mandata Vesne Perović, izabrane iz redova tadašnjeg Liberalnog Saveza Crne Gore, broj žena u Skupštini bio je veći nego nakon posljednjih izbora . Od 2001. do 2004. godine, koliko je Vesna Perović predsjedavala parlamentom, u Skupštini je bilo oko 11 odsto žena. Perovićeva je istovremeno jedna od dvije žene koja je u Crnoj Gori vodila partiju. Druga je Milica Pejanović-Đurišić, bivša predsjednica podjeljenog DPS-a.
Izbor Vesne Perović, kako se navodi i u izvještaju u sjenci koji su za CEDAW uradile osam ženskih nevladinih organizacija, bio je ,,praćen visokim stepenom diskriminacije nje lično i njene partije od strane svih političkih subjekata i nekih uticajnih intelektualnih krugova”. Ilustracije radi: Crnogorski književni list je tek izabranoj predsjednici Skupštine prebrojavao prezimena, muževe, pa čak i genetsku supstancu.
Sem bolje rodne statistike, za vrijeme mandata Vesne Perović formiran je Odbor za ravnopravnost polova, kao stalno radno tijelo u parlamentu.
,,Neka je muško, pa neka je iz SNP-a”, komentarisala je izbor prve predsjednice parlamenta Ljubica Beba Džaković, poslanica DPS-a, koja je 2004. godine izabrana za predsjednicu skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost.
Protiv njenog imenovanja, sem ženskih nevladinih organizacija, niko nije imao ništa protiv. A bilo je odveć jasno da vlast ne misli ozbiljno da zavodi po Crnoj Gori rodnu ravnopravnost.
Sa mjesta predsjednice Odbora Beba Džaković je govorila ,,Mene što se tiče, neću te senzitivne jezike, ta izmišljanja seksualnog uznemiravanja, i razne druge stvari..” Ili: ,,Pitanje rađanja, majčinstvo daleko su važniji od politike i karijere. Žena mora prvo da bude majka i mora da definiše prioritete u životu”.
Direktorice nevladinih organizacija ANIMA iz Kotora, Ljupka Kovačević i Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović tražile su smjenu Bebe Džaković. Ona nije htjela da podnese ostavku, iako je, kako je i sama povjerila, ,,ta funkcija ne interesuje”. Partijski zadatak nije šala. Pa i kada se dođe na mjesto, kako je Džakovićeva govorila, gdje se ,,sekretarice stalno mjenjaju” i do koga ,,nikom nije stalo”.
Poznata kao braniteljka lika i djela premijera Đukanovića, Beba Džaković se sa majčinskom brigom odnosila i prema njegovim političkim saradnicima. Na sjednicama Odbora za rodnu ravnopravnost o ženskim temama govorila je samo kad mora ili kad ,,odugovlači dok stigne ministar”.
GOSPOĐO MINISTRE: Iz vladajuće partije Crna Gora dobila je i prvu potpredsjednicu Vlade – Gordanu Đurović, ministricu za ekonomske integracije. Rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori ni to nije mnogo pomoglo. Gordana Đurović ne voli da je zovu ministrica. Više voli da je oslovljavaju sa ,,profesore” ili ,,ministre”. Na rodno senzitivni jezik navići će se zbog evropskih integracija.
Iako je jedna ministrica, u crnogorskoj Vladi je 28,5 odsto žena, konstatuje se u skorašnjem izvještaju ženskih NVO. ,,Očigledno da broj nije mali, ali su one dominantno na pozicijama pomoćnica, odnosno onih koje rade posao, ali ga na kraju ne prezentuju u javnosti i ne koriste privilegije”, ocjenjuje se u izvještaju.
Ženske nevladine organizacije nijesu uspjele da smjene Bebu Džaković. Povukla se sama, a na njeno mjesto imenovana je aktuelna predsjednica Odbora Nada Drobnjak, dotadašnja predsjednica vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost osnovane 2003. godine. Nadi Drobnjak ne fali senzibiliteta za rodnu ravnopravnost, mada je od strane ženskih organizacija i opozicionih partija optuživana da joj je preča partijska pripadnost.
Vlada je, dok je Nada Drobnjak bila na mjestu predsjednice vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost, 2007. godine, predložila Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Skupština ga je usvojila. To je svakako bio napredak.

TEK LIJEPA PRIČA: Zakon je ostao mrtvo slovo. Da donošenje zakona nije dovoljno, podsjetila je i Evropska komisija, uz upozorenje da crnogorske partije nijesu ispoštovale zakonsku smjernicu o najmanje 30 odsto žena među kandidatima na parlamentarnim i lokalnim izborima nakon referenduma. Iako se Vladi nije dopao izvještaj EK, nevladine organizacije su ocijenile da je stanje još gore nego u izvještaju.

,,Nema mehanizama koji bi pratili sprovođenje tog i drugih zakona koji se tiču položaja žena”, smatraju NVO aktivistkinje.

Prve nevladine organizacije čiji je cilj uspostavljanje rodne ravnopravnosti osnovane su 1996. godine. Najprije su osnovani sos telefoni za pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja. Najaktivnije: NVO ANIMA koja trenutno organizuje jedine ženske studije u Crnoj Gori, Sigurna ženska kuća, Crnogorski ženski lobi, SOS telefon Podgorica…

Neke od aktivistkinja nevladinog sektora zbog zalaganja za ženska prava nagrađene su prestižnim međunarodnim nagradama. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević dobitnica je nagrade Amnesty International za 2006. godinu jer je, kako stoji na sajtu ove međunarodne organizacije ,,jedna od prvih u Crnoj Gori koja se bavila problemom prodaje ljudi”.

Nagrada je uslijedila nakon ,,afere S.Č”. Tokom afere, kao korisnici seksualnih usluga pominjani su i visoki zvaničnici, pripadnici crnogorske nove ,,elite.” Istražna sutkinja Ana Vuković tražila je pokretanje sudskog procesa, ali je slučaj je obustavljen nakon što je nadležni državni tužilac odustao od krivičnog gonjenja osumnjičenih usljed nedostatka dokaza.

Premijer od tada nije pominjao nasilje nad ženama. Najnovija vijest: ,,Udruženim snagama državnih institucija i međunarodnih organizacija uspješno je realizovana ovogodišnja kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, ocijenio je Đukanović i najavio da će Vlada i dalje učestvovati u takvim projektima.
Vlada je prethodno, usvojila Deklaraciju o proglašenju 2010. godine – godinom borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Neke od aktivistkinja crnogorskog ženskog pokreta međutim smatraju da se tema nasilja u porodici koristi da bi se ostalim ženskim pitanjima kao što su – obrazovanje, siromaštvo, zdravlje, mali broj na mjestima odlučivanja – umanjio značaj.

,,Šta se promijenilo od devedesetih do danas? Država ima neka tijela i zakone kojima formalno maše pred svijetom dok patrijarhalna svijest progovara iz najviših funkcija države koja se ne bavi pitanjem žena u Crnoj Gori. Iako upravo od riješavanja tog pitanja zavisi napredak”, ocjenjuje položaj žena u Crnoj Gori danas Ervina Dabidžinović, psihološkinja NVO ANIMA.
Ruku na srce, crnogorskoj Vladi nije samo teško da prihvati rodnu ravnopravnost. Jednakost za homoseksualce, dok ih brani ministar za ljudska prava Ferhat Dinoša, nepoželjnija je.

Srećna 2010. godina.

PARLAMENTARKE OD DEVEDESETIH DO DANAS

Malo, manje, malo više

U skupštinskom sazivu nakon prvih izbora za crnogorsku Skupštinu poslije uvođenja višestranačkog sistema bilo je 4,80 odsto, odnosno šest žena.
Računajući u procentima, nakon sljedećih izbora ih je više, a ustvari stanje ostaje nepromijenjeno. I dalje je šest žena, samo je smanjen ukupan broj poslanika.
Nakon republičkih parlamentarnih izbora održanih 1998. godine izabrano je manje parlamentarki – samo četiri (5,12%). Iako je žena nakon posljednjih izbora u parlamentu 9.98, tokom 2007. godine, uslijed partijskih izmjena, postotak se povećava na 11.11 odsto. Sazivi lokalnih skupština u Crnoj Gori, u ukupnom prosjeku, za period 1990- 2002.godina, ne prelaze 6,47 odsto.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo